Sarajevo, 17.04.2012. godine

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

18. april - Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina

Tema 2012: Svjetska baština

40. godišnjica Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine:

Prepoznati izazove za budućnost

Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina ustanovilo je Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS) 18. aprila 1982. godine a kasnije odobrila Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO). Svake godine odabere se tema kako bi obilježavanje ovoga dana bilo sjedinjeno u cijelom svijetu.

Tema za obilježavanje Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina 2012. godine je „Svjetska baština”. Dana 16. novembra 1972. godine Opća konferencija UNESCO-a usvojila je „Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine“. To je bio rezultat procesa pokrenutog nekoliko godina prije i, u isto vrijeme, početna tačka nastanka nove faze na području identifikacije, zaštite i očuvanja baštine. Konvencija obuhvata kulturnu i prirodnu baštinu u jednom dokumentu, a podržana je ideja da postoje dobra ili područja čiji značaj i vrijednosti prelazi granice zemlje u kojoj se nalaze, i čiji gubitak ili pogoršanje stanja bi osiromašilo čovječanstvo kao cjelinu. Prepoznavanje i priznavanje nekog dobra ili područja, dobrom od svjetske važnosti, podrazumijeva i svijest o zajedničkoj baštini i zajedničkom zalaganju za njegovo očuvanje i ostavštinu budućim generacijama. U tom smislu, Konvencija se može smatrati alatom za poticanje poštivanja kulturne raznolikosti, međunarodne suradnje, te razumijevanje i mir među narodima.

Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine smatra se najuspješnijom od svih UNESCO konvencija. Ratificirana je od strane 188 država, a popis svjetske baštine trenutno uključuje 936 dobara u 153 država potpisnica konvencije, koje obuhvataju 725 kulturnih znamenitosti, 183 lokacije prirodne baštine i 28 mješovitih mjesta.

Povodom četrdesete godišnjice Konvencije, države potpisnice i savjetodavna tijela pozvani su da razmisle o svojoj budućnosti, prepoznaju svoje uspjehe, identificiraju globalne strateške teme, ključne izazove, trendove i mogućnosti, te razviju moguće pristupe, uključujući sinergije s drugim međunarodnim aktivnostima.

Interesne strane uključene u zaštitu i očuvanje kulturne baštine - lokalne zajednice postali su temeljni sudionici u procesu identifikacije, zaštite i upravljanja naslijeđem. Važnost aktivnog sudjelovanja lokalnih zajednica u ovom procesu odredilo je i  temu 40. godišnjice Konvencije po izboru Odbora za svjetsku baštinu:„Svjetska baština i održivi razvoj kroz ulogu lokalne zajednice“. Jedan od glavnih interesa posljednjih nekoliko godina je kako svjetska baština može pridonijeti održivom razvoju i poboljšanju kvalitete života u lokalnim zajednicama.

Iz Bosne i Hercegovine su dva dobra uvrštena na Listu svjetske baštine, Stari most i Stari grad Mostar i Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, donijela je odluke o proglašenju ova dva dobra nacionalnim spomenicima na osnovu čega uživaju najviši stupanj zaštite.

• Stari most i Stari grad Mostar

Historijsko gradsko područje Mostar je na osnovi Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika od 08. jula 2004. godine proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, te je nakon toga donesena odluka o nominaciji za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Nominacija je proslijeđena u sjedište UNESCO-a u Pariz u januaru 2005. godine dok je Komitet za naslijeđe UNESCO-a donio odluku o upisu Starog mosta i stare jezgre Mostara na Listu svjetske baštine, već u julu iste godine.

Zvanično, područje „Stari most i Stari grad Mostar“ je na 29. sjednici Komiteta za svjetsku baštinu koja je održana u julu 2005. godine u Durbanu (Južna Afrika), uvršteno na Listu svjetske baštine.

• Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu

Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika od 04. marta 2003. godine, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i uživa najviši stupanj zaštite. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je u 2005. godini pokrenula aktivnosti za upis mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu na Listu svjetske baštine UNESCO-a. U saradnji sa Opštinom Višegrad, Javnim RTV servisom Bosne i Hercegovine i stručnjacima iz relevantnih oblasti, Komisija je pripremila Nominacioni dosije, Plan upravljanja spomenikom i dokumentarni film o spomeniku.

Komitet za svjetsku baštinu na 31. zasjedanju u Christchurch-u (Novi Zeland) u periodu od 23.06. do 02.07.2007. godine donio je odluku o upisu Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu na Listu svjetske baštine.

Devet dobara iz Bosne i Hercegovine nalazi se na Tentativnoj (privremenoj) listi Svjetske baštine:

1. Sarajevo – jedinstveni simbol univerzalne multikulture – stalno otvoreni grad

2. Pećina Vjetrenica 

3. Historijsko gradsko područje Jajca

4. Historijsko urbano područje Počitelj 

5. Prirodna i graditeljska cjelina Blagaj 

6. Prirodna i graditeljska cjelina Blidinje 

7. Prirodna i graditeljska cjelina Stolac 

8. Spomenik prirode pećina Vjetrenica sa graditeljskom cjelinom sela Zavala

9. Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika pripremila je nominaciju za upis na Tentativnu listu svjetske baštine slijedećih sedam dobara sa gore navedene liste: Historijsko gradsko područje Jajca, Historijsko urbano područje Počitelj, Prirodna i graditeljska cjelina Blagaj, Prirodna i graditeljska cjelina Blidinje, Prirodna i graditeljska cjelina Stolac, Spomenik prirode pećina Vjetrenica sa graditeljskom cjelinom sela Zavala i Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika

Dio teksta preuzet sa http://www.icomos.org/en/