Konferencija za štampu nakon završetka 17.sjednice

            Konferencija za štampu je održana 08.11.2004. godine u Sarajevu.

            Amra Hadžimuhamedović je informisala novinare o zaključcima Komisije.

            Naglasila je da je Komisija donijela 9 odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima i to:

1. Arheološko područje Tašlihan, Opština Stari Grad, Sarajevo, FBiH
2. Historijsko područje – Stari grad Srebrenik u Srebreniku, FBiH
3. Historijsko područje – Stari grad Gradačac sa Gradaščevića kulom u Gradačcu, FBiH
4. Arheološko područje – Gradac na Ilinjači u Gornjem Kotorcu u Istočnom Sarajevu, opština Kasindol, RS
5. Graditeljska cjelina – Čekrekčijina džamija, Opština Stari Grad, Sarajevo, FBiH
6. Graditeljska cjelina – Careva džamija, Opština Stari Grad, Sarajevo, FBiH
7. Graditeljska cjelina – Husejnija džamija u Gradačcu, FBiH
8. Graditeljska cjelina – Ferhadija džamija u Sarajevu, FBiH
9. Stambena graditeljska cjelina – kompleks Svrzine kuće, Opština Stari Grad, Sarajevo, FBiH

            Sekretarijat Komisije je pripremio 20 odluka za usvajanje, ali s obzirom na formalna ograničenja sve odluke se nisu mogle prevesti na engleski jezik. I pored toga što je broj odluka na sjednici najmanji u ovoj godini Komisija je jako zadovoljna rezultatima koji su postignuti, a očekuje da će ovi problemi biti otklonjeni do sljedeće sjednice.

            Posjeta Komisije općinama za vrijeme 17. sjednice potvrdila je da postoji još uvijek izrazita ugroženost naslijeđa u Bosni i Hercegovini koja svoje izvore nalazi svakodnevno u različitim poticajima, ali s druge strane postoji i snažno podizanje svijesti o značaju kulturno-historijskog naslijeđa i mogućnosti njegovog integriranja u razvojne tokove. Ohrabrujuće je da su sve općine spremne u svojim budžetima osigurati sredstva za implementaciju Aneksa 8, sredstva za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa i uključenje kulturno-historijskog naslijeđa u svoje razvojne planove. Istakla je značajnu ulogu Jasmina Imamovića, načelnika općine Tuzla, koji je krenuo sa intenzivnim aktivnostima prema izgradnji slike Tuzle koja počiva na histoirijskim činjenicama i historijskom kontinuitetu Tuzle. U Gradačcu postoji snažna organizacija i pokušaj da kulturno-historijsko naslijeđe bude prihvaćeno kao resurs lokalnog razvoja. Nažalost, postoji veliki nedostatak stručnih kadrova i znanja što je proizvod ratnih i poratnih razaranja i odliva mladih stručnjaka. Dogovoreni su putevi suradnje i pomoći koju će Komisija pružiti da to bude prevaziđeno. Posebno je značajna posjeta Distriktu Brčko, sastanak sa Gradonačelnikom i svim njegovim saradnicima, kao i značajan sastanak sa Susan Johnson, supervizorom Distrikta Brčko.

            U Brčkom je otvorena izložba Komisije «Kulturno pamćenje – blago koje nestaje», koja je tamo došla izravno iz Barselone. Multimedijalna prezentacija ugroženog naslijeđa Bosne i Hercegovine i izložba «Kulturno pamćenje – blago koje nestaje» su do sada održane u rezidenciji «Konak» u Sarajevu, Sirakuzi, u sklopu manifestacije «Sarajevska zima» u Sarajevu, sjedištu Svjetske banke u Washingtonu, Banjoj Luci, Jajcu, Mostaru, Bužimu i u sklopu Svjetskog urbanog foruma u Barseloni. Nakon Brčkog, izložba će biti predstavljena u Tuzli što će označiti početak obilježavanja 50 godina od potpisivanja Evropske konvencije o kulturi u Bosni i Hercegovini.

            Ured Gradonačelnika Brčko Distrikta i ured Visokog predstavnika u Brčkom su informisali da je započela implementacija Aneksa 8 u 4 slučaja gdje su izdvojena značajna sredstva iz budžeta Distrikta Brčko. Za narednu godinu u projekciji budžeta planirano je nekoliko miliona za implementaciju Aneksa 8 u Brčkom. Dogovorena je okvirna saradnja Komisije i Distrikta Brčko tako da bi u neposrednoj budućnosti Komisija trebala izravno u Brčkom implementirati svoje odluke, možda i uspostavom jednog detaširanog odjela Komisije, a budžet za funkcioniranje tog odjela bi bio osiguran prvenstveno iz budžeta Brčko Distrikta. Takva mogućnost govori o spremnosti ljudi koji su donositelji odluka u Brčkom da razumiju da je nakon snažnog zamaha u ekonomskom razvoju u Brčkom došlo vrijeme za učvršćivanje korijena koji znače očuvanje Brčkog kao grada.

            Koncem oktobra održan je sastanak Upravnog odbora Vijeća Evrope za naslijeđe (CD PAT), u kome svaka zemlja članica ima svog delegata. Na Upravnom odboru se raspravljalo i o zatvaranju Zemaljskog muzeja u Sarajevu za javnost. Neposredno pred konferenciju za štampu Komisija je dobila obavještenje generalnog izvjestioca o kulturnom naslijeđu Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope da će 02.12.2004. godine u Parizu zasjedati podkomitet Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope i raspravljati o činjenici da se u Bosni i Hercegovini, koja je članica Vijeća Evrope, jedna institucija koja je eminentno evropska i koja postoji više od 100 godina nalazi u situaciji da njena vrata budu zatvorena, sada za javnost, a sutra možda i zauvijek. Vijeće Evrope će učiniti sve da da svoj doprinos da ova neevropska situacija, između ostalog ugrožavanje ljudskih prava dostupnosti na javnost, bude otklonjena. Komisija očekuje da će uspjeti osigurati da donositelji odluka u Bosni i Hercegovini postupe u skladu sa politikom Vijeća Evrope i međunarodnih institucija kojima pripada Bosna i Hercegovina.

            Dubravko Lovrenović je informisao novinare o procesu donošenja prijedloga zakona za očuvanje kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Program koordinatori su učestvovali na mešunarodnom seminaru u Sofiji od 07. do 10.10.2004. godine na temu «Zakonodavna reforma u oblasti kulturnog naslijeđa u jugoistočnoj Evropi». Ukupno je obrađeno 8 tema, a predstavnik Komisije je govorio o temi: «Uloga privatnih vlasnika u novom zakonu i budućem zakonodavnom ustrojstvu». Seminar je pokazao da Bosna i Hercegovina zaostaje na ovom području, bez obzira na činjenicu da je ona specifičan slučaj. Smatra da je usvajanje zakona urgentno potrebno Bosni i Hercegovini, ne samo zbog katastrofalnog stanja na terenu kada je riječ o kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine, nego i zbog stvaranja civilizacijske klime u bosanskohercegovačkom društvu, jer bez zakona i bez njihove provedbe to neće biti moguće. Istakao je da je radna grupa i Komisija tokom rasprava o zakonu, u nekim segmentima zakona ostavila alternativna rješenja. Radi se o pitanjima kompetencija, odnosno pravima i obavezama u određenim slučajevima, a to je rezultat stanja u kome se danas nalazi Bosna i Hercegovina, koja je u dubokoj institucionalnoj i pravnoj krizi.

            Smatra da je izuzetno značajna odluka Komisije o pokretanju Godišnjaka. Do sada je prikupljeno izuzetno mnogo materijala i u dogledno vrijeme očekuje se izlazak prvog broja Godišnjaka, što će predstavljati nastavak tradicije koja postoji u Bosni i Hercegovini još od vremena izlaska prvih brojeva «Glasnika Zemaljskog muzeja» i časopisa «Naše starine».

            Naglasio je da odluka Komisije o proglašenju Starog grada Stolac nacionalnim spomenikom izričito navodi da se na području zaštićenog spomenika ne mogu vršiti nikakve nedozvoljene radnje. Unatoč tome, postavljen je križ i postolja za Križni put, čime se krši Zakon i vjerski simboli gube svoju autentičnu vrijednost. Na ovakvim i sličnim slučajevima testiraće se ozbiljnost i provođenje novog zakona o zaštiti kulturnog naslijeđa na nivou Bosne i Hercegovine. Komisija će pokušati da riješi ovu situaciju u razgovorima sa Federalnim ministrom prostornog uređanja i okoliša.

            Amra Hadžimuhamedović je naglasila da je Komisija do sada primila 1045 peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima. Osim toga, postoji i Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na kojoj se nalazi 777 dobara, od kojih su neki proglašeni nacionalnim spomenicima. U periodu od završetka 16. sjednice Komisija je primila 17 novih peticija. Na Listi ugroženog naslijeđa Bosne i Hercegovine koju utvrđuje Komisija, nalazi se 36 dobara. Komisija je donijela odluku da poduzme sve neophodne koraka kako bi za ova dobra sa Prioritetne liste bili započeti radovi koji bi ih spasili od potpunog nestanka. U projekciji budžeta za 2005. godinu, Komisija je zahtjevala uspostavu budžetske linije za zaštitu ugroženog naslijeđa sa Liste naslijeđa u opasnosti Komisije.

            Informisala je da je danas održan sastanak članova Komisije sa Wernerom Wnendtom, zamjenikom Visokog predstavnika. Članovi Komisije su informirali Wernera Wnendta o radu Komisije i strategiji rada u budućnosti, uključujući izradu Zakona i proširenje ovlasti Komisije, kao i o zahtjevu Komisije za uspostavu budžeta na državnoj razini za implementaciju odluka Komisije. Komisija očekuje da će u narednom razdoblju, kroz suradnju Komisije sa OHR-om, ta pitanja biti dovedena u pravni okvir koji će osigurati da Aneks 8, kao dio Općeg okivrnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, bude implementiran.

            Mirela Mulalić Handan je informisala da je Projekat integrisane rehabilitacije naslijeđa, koji Komisije organizuje zajedno sa Vijećem Evrope, krenuo u svoju operativnu fazu. Ovaj projekat je jedna od tri komponente Regionalnog programa za zaštitu naslijeđa u jugoistočnoj Evropi. Vijeće Evrope je imenovalo eksperta koji će zajedno sa članovima i saradnicima Komisije učestvovati u izradi Preliminarne tehničke procjene stanja za 20 nacionalnih spomenika koji se nalaze i na listi prioriteta ovog projekta. Prvi projekat koji će biti urađen u sklopu Prioritetne liste intervencija je most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, koji je jedan od najugroženijih spomenika za koji je Komisija pokrenula međunarodnu kampanju za prikupljanje sredstava za zaštitu, zajedno Tvrđavom u Stocu i Tvrđavom u Jajcu. Pedro Ponce de Leon, ekspert Vijeća Evrope, dolazi sutra u posjetu Komisiji i zajedno sa članovima Komisije biće uključen u izradu Preliminarne tehničke procjene stanja mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu. 12.11.2004. godine planitrano je održavanje radionice u Višegradu, a Preliminarna tehnička procjena stanja ovog mosta biće od pomoći za kvalitetniju tehničku izradu nominacije mosta za upis na World Monument Watch Listu 100 najugroženijih svjetskih spomenika.