Okurgli stol «Kultura» u Sklopu Jadransko-Jonske inicijative

Miločer 15. i 16. novembra 2004. godine

            Bosnu i Hercegovinu su na okruglom stolu «Kultura» u sklopu Jadransko-Jonske inicijative predstavljale Lidija Fekeža, saradnik za arheologiju, i Orjana Mujkić, Saradnik zacjeline graditeljskog naslijeđa i kulturne krajolike.

            Sadržaj sastanka:

1.      Arheologija u Jadransko-Jonskom bazenu

2.      Kulturne rute-itinereri u Jadransko-Jonskom bazenu

3.      Izdavaštvo i bibliotekarstvo

            U radu okruglog stola učestvovali su predstavnici Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i

Bosne i Hercegovine.

            Kao predstavnici BiH uzele smo aktivnog učešća u tačkama 1. i 2, a za 3. tačku je trebalo je da BiH pošalje kvalificirane predstavnike iz te oblasti.

Tačka 1.

            Povodom uvodnog izlaganja predstavnika Crne Gore o aktivnostima koje se u ovoj republici poduzimaju u oblasti podvodne arheologije, razvila se vrlo plodna diskusija između prisutnih učesnika. Svi su izlagali šta je dosada na tom području urađeno u njihovoj zemlji na zakonskom, organizacionom, kadrovskom i istraživačkom planu. 

-         Istaknuto je prema iskustvima stručnjaka iz navedenih zemalja da je potrebno imati zakonsku regulativu koja se odnosi na podvodnu arheologiju.

-         Potrebno je da svaka zemlja, ukoliko to već nije učinila, odredi zonu podvodne arheologije, kako na moru, tako i na rijekama i jezerima. U tu svrhu je potrebno sačiniti projekat, konkretno za BiH «Podvodno blago Bosne i Hercegovine, evidencija i zaštita ». Taj projekat bi sadržavao bazu podataka o lokalitetima u moru, uz morsku obali, kao i u rjekama i jezerima i uz njih.   

-         Podvučeno je da na svakom arheološkom istraživanju treba biti prisutan arheolog obučen za podvodnu arheologiju. To sami ronioci ne mogu obaviti.

-         Pošto je pljačka i preprodaja podvodnog blaga vrlo razvijena i sve više uzima maha na ovim prostorima, potrebno je evidentirati sve ronilačke klubove, zakonski regulirati izdavanje dozvola za ronjenje (u Zakonu o podvodnim aktivnostima), u sve uključiti policiju i carinske organe. Do sada se na primjer u Crnoj Gori radilo prema Pravilniku o izvođenju podvodnih aktivnosti SFRJ iz 1982. godine. Sada i u Crnoj Gori rade na sopstvenom Zakonu o podvodnim aktivnostima. Slovenija i Hrvatska već imaju izgrađenu legislativu iz te oblasti. U Hrvatskoj se daju koncesije ronilačkim grupama. S tim u vezi je napomenuto da profesionalni ronioci koju zarađuju ronjenjem i radom na podvodnim arheološkim lokalitetima ne kradu podvodno blago, jer su plaćeni po zaronu. Također je spomenut problem da Vlade nemaju nadležnosti nad vojskom i njihovim podvodnim aktivnostima. Istaknut je i problem raznih privatnih kampova ronioca čije se aktivnosti teško mogu kontrolirati. Tačno treba znati: tko i kada zaranja, opremljenost ekipe

-         Bilo je govora o nastojanjima u sprečavanju odnošenja iz zemlje podvodnog, arheološkog i ostalog kulturnog blaga. U tom pravcu je u pojedinim zemljama u svim policijskih upravama zaposlen barem jedan inspektor-policajac.

-         Slovenija, Hrvatska i Crna Gora imaju formirane i opremljene ekipe za podvodnu arheologiju. Predloženo je, pošto svaka zemlja ima mali broj specijaliziranih arheologa za podvodnu arheologiju, ujedinjavanje i organiziranje timova iz bivše SFRJ, kao i međusobna saradnja i pomoć. Takav projekat može biti dugoročan, a omoućava lakše uključivanje u traženje i dobivanje finansijske pomoći od strane na pr. Evropske zajednice.

-         U Bosni i Hercegovini bi trebalo početi na osposobljavanju barem jednog arheologa za podvodnu arheologiju, što se može dugoročno ostvariti kroz pomenuti projekat, ali i finansijskim sredstvima u BiH (na pr. stipendiranjem studenta ili otvaranjem radnog mjesta u već postojećim institucijama (muzejima, zavodima za zaštitu kulturne i prirodne baština i sl.) za diplomiranog arheologa, koji će se poslije obučiti za podvodnu arheologiju.

-         Delegati iz Slovenije su istakli da žele i mogu pružiti u okviru međusobne saradnje kroz predavanja o podvodnoj arheologiji, njenim specifičnostima, evidentiranju i dokumentiranju podvodnog blaga, i kroz praktičnu obuku sve vidove pomoći.

-         Predmet diskusije je bila jedinstvena baza podataka i razni sistemi  koji se uspostavljaju u državama iz kojih su bili prisutni delegati sastanku. O svojim iskustvima govorili su predstavnici Slovenije i Hrvatske. Slovenci su istakli razne probleme na koje su naišli pri stvaranju baze podataka kao što su:

o        šta je od tih podataka za javnost, a koji su samo za stručnjake,

o        problem objedinjavanja baze podataka,

o        problem autorskih prava,

o        tko će sabirati podatke o blagu koje nije u nadležnim institucijama,

o        korištenje saznanja o blagu iz dozvola za izvoz,

o        korištenje podloga 1:5000,

o        koje se baze podataka već upotrebljavaju (META, INDOC, ARKAS i GIS).

-         Delegati iz Slovenije su predložili da se osnuje zajednička grupa za podvodnu arheologiju kao i baza podataka i da se sa jednim takvim projektom izađe pred evropske nadležne forume. U Sloveniji postoji grupa pod nazivom “Underwater archaeology group” koja bi mogla preduzeti konkretne korake u tom pravcu.

-         Pošto podvodno blago, kad se izvadi postaje pokretno nasljeđe i završava u muzejima ili u privatnim zbirkama, razgovaralo se i o tome kako treba zakonski riješiti, ili koja su zakonska rješenja u pojedinim zemljama unutar zakona o zaštiti kulturnog nasljeđa u primjeni o pokretnom nasljeđu. Radi se o arheološkom pokretnom materijalu nađenom pod vodom, ali i o svom ostalom novopronađenom arheološkom materijalu. Sada svako manje mjesto nastoji taj materijal zadržati u nekim malim područnim zbirkama ili manjim, već osnovanim muzejima. Poznato je da u većini slučajeva te ustanove nisu ažurne u inventariziranju materijala kao i da nemaju uslove za njegovo čuvanje i kvalificirane stručnjake za njegovu obradu, kao ni prostor za izlaganje. Stoga je potrebno da jedna nadležna kvalificirana ustanova-instanca (u zavisnosti od institucija u državi, na pr. u Hrvatskoj to određuje Dokumentacioni centar u Zagrebu), vodi brigu ili određuje u koji muzej ili ustanovu će to blago biti deponirano i adekvatno obrađeno, dok se na nivou županijskih konzervatorskih zavoda izdaju dozvole za iskopavanje. Naglašeno je da je po zakonu o zaštiti napravljena bitna izmjena kod tretiranja pljačke lokaliteta i krađe kulturnog blaga. Takva djela se tretiraju kao zločin prema spomeniku tj. kao krivično djelo koje ne zastarijeva.

Tačka 2.

            Članica delegacije iz Slovenije prisustvovala je konferenciji u Bugarskoj o međunacionalnim kulturnim itenererima. Povodom toga predloženo je:

-         da se izradi projekat “Itinerer prema Peutingerovoj karti” u zemljama priobalja. Za to je prvo potrebno napraviti inventarizaciju lokaliteta duž trase ove antičke komunikacije. Zaključeno je da se takovim projektom može konkurirati za međunarodna sredstva.

-         U okviru ove tačke prikazali smo prezentaciju "Granice regije BiH zaleđa Jadranskog mora i prikaz kulturnog naslijeđa".

Tačka 3.

            Predstavnici domaćina ovog sastanka su u svojim izlaganjima iznijeli stanje i probleme u izdavaštvu i radu i snabdjevanju biblioteka. Posebno smo zamoljeni od predstavnika Ministarstva kulture Crne Gore zaduženim za izdavaštvo i biblioteke, da članovima Komisije prenesemo njihovu molbu da se povežu sa Bibliotekom za slabovidna i slijepa lica BiH i da svojim nastojanjima, ukoliko mogu, obezbijede barem nešto od štampanog materijala koji posjeduje ta biblioteka (ukoliko imaju više primjeraka i slično), tj. da ga ustupe (daruju) sličnoj biblioteci u Crnog Gori, koja je izuzetno slabo snabdjevena i bez dovoljnih finansijskih sredstava, kao i mogućnosti za nabavku knjiga i sličnog materijala.

            Na kraju rada ove sesije izdata je Zajednička izjava koja se nalazi u dokumentaciji uz izvještaj.