Posjeta općinama Zenica i Kakanj

             Sastanak u općini Zenica održan je 29.01.2005. godine u 09:30. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Zijad Softić, šef Službe za društvene djelatnosti; Hazbo Ličina, direktor Uprave za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar; Semira Karić, v.d. šef službe za prostorno uređenje;  Kratina Abdulah, šef Zemljišno-knjižnog ureda u Općinskom sudu; Božidarka Dodik, kantonalni tužitelj; Amra Džafić, direktorica Zavoda za urbanizam i prostorno planiranje, Vesna Horić, arhitekt – urbanista u Zavodu za urbanizam i prostorno planiranje; Muhamed Bajramović, direktor Muzeja grada Zenice; i Ikbal Cogo, historičar u Muzeju grada Zenice.

            Članovi Komisije su informirali prisutne o metodologiji rada Komisije, sa posebnim osvrtom na rad vezan za nacionalne spomenike sa područja općine Zenica.

            Članovi Komisije su informirani o projektima koji su do sada sprovedeni na zaštiti nacionalnih spomenika.

            Posebno se razgovaralo o Starom gradu Vranduku, njegovoj zaštiti i ulozi u razvojnim tokovima

            Muhamed Bajramović je skrenuo pažnju na probleme vezane za smještaj i upravljenje muzejskim zbirkama.

            Amra Džafić i Semira Karić su istakle problematiku izrade prostornih planova i neregistrovanog stvarnog stanja spomeničkih cjelina.

            Sastanak u općini Kakanj održan je 29.01.2005. godine u 12:30. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Ivo Bojić, rukovodilac Službe za prostorno uređenje; Nurčo Kurtović, rukovodilac Službe za katastar i imovinsko-pravne poslove; Ferid Trako, rukovodilac Službe za boračko invalidsku zaštitu, raseljena i izbjegla lica; Asima Bjelopoljak, stručni saradnik za prostorno uređenje; Sabahudin Višo, stručni saradnik Općinskog vijeća; i Fahrudin Goralija, sekretar Općinskog vijeća.

            Amra Hadžimuhamedović je informisala prisutne o nacionalnim spomenicima za koje je Komisija donijela odluku sa područja općine Kakanj, o spomenicima sa Privremene liste i o peticijama za dobra na području ove općine. Odluke Komisije se velikim dijelom odnose na prirodno-graditeljske cjeline i historijske gradske jezgre tako da je obuhvaćen znatno veći broj pojedinačnih dobara u režim zaštite.

            Razgovaralo se o radovima na sanaciji Pravoslavne crkve u Bilješevu.