U sklopu desete sjednice, dana 10.oktobra 2003.godine, članovi Komisije su posjetili Kanton Sarajevo, i obavili sastanak sa predstavnicima organa vlasti i institucija u Kantonu, nakon čega su  izvršili obilazak spomenika u Sarajevu.

               Sastanak u zgradi Kantona Sarajevo održan je 10.10.2003. godine u 10:00. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Said Jamaković, v.d. direktor Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo; Ismet Seferčehajić, pomoćnik direktora Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo; Valida Čelić-Ćemerlić, direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo; Munib Buljina, izvršni direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo; Mevlida Serdarević, v.d. direktor Muzeja Sarajeva; Farida Musa, saradnik za kulturu Grada Sarajeva; Jovo Andrić, sekretar ministarstva prostornog uređenja Kantona Sarajevo; Safet Vejo, pomoćnik načelnika za prostorno uređenje Općine Centar; Esma Topalović, zamjenik načelnika Općine Hadžići; Vahid Muharemović, savjetnik načelnika općine Ilidža; Aziz Fazlić, v.d. pomoćnika načelnika Općine Ilijaš; Zuhdija Mahmutović, zamjenik načelnika u Općini Novi grad; Kruno Raspudić, načelnik Općine Novo Sarajevo; Fehim Škaljić, načelnik Općine Stari Grad; Zijad Kadrić, pomoćnik načelnika Općine Vogošća.

            Predsjedavajuća Komisije je upoznala prisutne sa ovlaštenjima, načinom, pravilima rada Komisije, načinom podnošenja prijedloga za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom i implementacijom odluka. Posebno je naglašena obaveza poštivanja zakonskih odredbi prema kojima svi spomenici sa Privremene liste nacionalnih spomenika BiH uživaju najviši režim zaštite i prema kojima je entitetsko ministarstvo nadležno za izdavanje odobrenja za njihovu rehabilitaciju. Prisutni su obaviješteni i o aktivnostima Komisije u vezi sa nacionalnim spomenicima ugroženim nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili drugim vidovima destrukcije, te da se prema Krivičnom zakonu za takva djela može pokrenuti krivični postupak. Također su upoznati sa principom transparentnosti rada Komisije i načinom objavljivanja odluka i drugih akata Komisije.

Precizirani su načini i oblici saradnje. Predstavnici općina su potvrdili da će u skladu sa zakonom sarađivati sa članovima Komisije i Sekretarijatom. Potvrđeno je da će se omogućiti stručnim saradnicima iz Sekretarijata Komisije, da u toku pripreme dokumentacije za donošenje odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima dobiju sve potrebne podatke iz općinskog katastra, zemljišnih knjiga, arhiva i postojeće prostorno planske dokumentacije. Općinski organi će pružiti i asistenciju saradnicima Komisije pri obavljanju uviđaja na području spomenika, kao i pri utvrđivanju eventualnih dodatnih izvora podataka o dobru.

Sve odluke Komisije će biti proslijeđene u općinske sudove, koji će kroz zemljišne knjige provesti teret nad parcelama koji proističe iz odluke Komisije, a potom će općinski sudovi da proslijede potrebne podatke općinskoj službi za katastar, kako bi za svaku k.č. bila uvedena informacija o režimu zaštite u katastarski plan. Regulacioni planovi i ostala prostorno-planska dokumentacija se ne primjenjuju ukoliko su u suprotnosti sa odlukama Komisije koje su obavezujuće.

Istaknuto je da je osnovna nadležnost Komisije donošenje odluka o proglašenju i da Komisija ne raspolaže sredstvima za finansiranje rekonstrukcije nacionalnih spomenika, ali se može obratiti nadležnim državnim i entitetskim institucijama sa preporukom za izdvajanje sredstava za zaštitu najugroženijih spomenika, kao i inostranim donatorima.

Amra Hadžimuhamedović je informisala da je Komisija do sada primila 34 peticije sa područja Kantona Sarajevo, a 66 objekata se nalazi na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Dubravko Lovrenović je istakao potrebu da se u kantonalnom i općinskom budžetu predvide sredstva za zaštitu kulturne baštine i naveo pozitivan primjer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koja je izdvojila značajna sredstva za ovu namjenu.

Fehim Škaljić je istakao brojne zahtjeve u zaštiti naslijeđa koji su uzrokovani oštećenjima u ratu i nebrigom. Kao efikasnu metodu predložio je zaštitu naslijeđa komercijalizacijom njegovog korištenja, jer je teško osigurati budžetska sredstva za zaštitu u potrebnom obimu. Dobra bi se stavljala u komercijalnu funkciju koja bi osigurala njihovu dostupnost ljudima, sredstva za rekonstrukciju i održavanje. Predložio je da Komisija dostavi instrukcije za svojevrstan oblik koncesije, odnosno korištenje nacionalnog naslijeđa u komercijalne svrhe. Potrebno je precizno propisati uslove zaštite za dovođenje objekta u funkciju i uslove korištenja objekta.

Vahid Muharemović je istakao postojanje velikog broja dobara na području općine Ilidža koje je potrebno zaštititi. Predložio je da Komisija dostavi instrukcije, odnosno sačini listu prioritetnih objekata (na osnovi njihove vrijednosti i stanja u kojem se nalaze) za koje bi Općina osigurala sredstva za zaštitu.

Valida Čelić-Ćemerlić je iznijela da je Sarajevo, koje je doživjelo velike ratne destrukcije spomeničkog fonda, u poratnim godinama obnavljalo objekte kulturne i prirodne baštine sopstvenim finansijskim sredstvima, odnosno sredstvima iz Kantonalnog budžeta. Na web stranici Kantonalnog zavoda za zaštitu spomenika postoje precizni spiskovi evidentirane baštine, sa ocjenom stanja destrukcije 1996. godine i ažuriranom ocjenom stanja iz 2002. godine. Navela je primjere općina Stari Grad i Ilidža, na čijem području se nalazi izuzetno vrijedna graditeljska i prirodna baština. Općinama se mora zabraniti svaka nelegalna gradnja, ali im se na taj način onemogućavaju prihodi potrebni za njihovu egzistenciju. Naime, da bi bilo moguće koristiti naslijeđe kao razvojni potencijal potrebno je permanentno investirati u dugom vremenskom periodu bez ikakvog ekonomskog povrata. Zaključila je da je za očuvanje baštine u Sarajevu potrebno osigurati pomoć i na federalnom i na državnom nivou, s obzirom da općine nisu u mogućnosti osigurati potrebna finansijska sredstva.

Safet Vejo je naglasio potrebu donošenja odgovarajućih propisa u oblasti zaštite koji bi utvrdili prava i obaveze vlasnika i korisnika kulturnih objekata, kao i nivoe zaštite objekata na području Općine, Grada i Kantona. Potrebno je izvršiti analizu postojeće provedbene planske dokumentacije, pripremiti liste ugroženih spomenika, liste obaveza i prioriteta.

Farida Musa je istakla da je Gradska uprava u uskoj saradnji sa općinama aktivno uključena u zaštitu kulturne baštine, ali je teritorijalno ograničena s obzirom da Grad čine četiri općine. Ponovila je da je potrebno da Komisija dostavi listu prioriteta na području Grada Sarajeva.

Mevlida Serdarević je istakla da je u posjedu Muzeja Grada nekoliko objekata koji bi trebali biti nacionalni spomenici i to: Muzej Jevreja, Svrzina kuće, Despića kuća i Brusa bezistan. Muzeji su u jako teškoj situaciji jer nisu u mogućnosti sticati prihod, niti povećati broj zaposlenih što bitno utiče na kvalitet rada i obim aktivnosti, što je razlog da Muzej nikad nije podnio peticiju za svoje pojedinačne zbirke, ili cjelokupni fundus.

Jovo Andrić je istakao da je Kanton Sarajevo poslije rata donio zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa i u sklopu Kantona postoji institucija (Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo) zadužena za zaštitu naslijeđa. Sredstva u budžetu se odobravaju na osnovi programa predloženog od Kantonalnog zavoda. Kanton Sarajevo je prvi donio odgovarajuće propise iz oblasti zaštite okoliša, zaštite prirodnog naslijeđa, proglasio širi prostor Bijambara zaštićenim pejzažom, donio odluku o proglašenju Skakavca hidrološkim spomenikom i osigurao sredstva za zaštitu. Postoji problem narušavanja kulturnog naslijeđa bespravnom izgradnjom, odnosno odstupanje od prostorno-planske dokumentacije.

Tina Wik je spomenula da je kulturno naslijeđe simbol građana BiH i zahtijeva finansijsku podršku. Istakla je da je važno da općine osiguraju dio sredstava za zaštitu kulturnih dobara da bi osigurale i podršku Međunarodne zajednice. Za zaštitu dobara na području Sarajeva jako su važni organi nadležni za prostorno planiranje i važna je dobra saradnja Komisije sa Kantonalnim institutom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, općinama i Gradskim organima za prostorno planiranje.

Amra Hadžimuhamedović je naglasila ključnu ulogu institucija prisutnih na sastanku na zaštiti i korištenju naslijeđa u Sarajevu (Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, Muzej Grada, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo i ostali organi, tijela i institucije u vezi s njima). Podrška ovih institucija jako je važna za donošenje odluka Komisije. Posebno je istakla značaj integrisanja naslijeđa u razvojne planove, čiju izradu vodi Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

 Said Jamaković je istakao direktnu uključenost Zavoda za planiranje u izradu svih planova. Naglasio je da najugroženiji dio Sarajeva čine stambeni objekti u starom dijelu grada koji su izgrađeni od slabog materijala i izloženi stalnom propadanju. Postoji potreba ubilježavanja objekata s Privremene liste i objekata koje je Komisija proglasila nacionalnim spomenicima u katastarske i gruntovne podatke da bi se osigurala administrativna zaštita. Važna uloga Zavoda je u zaštiti ambijentalnih cjelina, mahala u Starom dijelu gradu, aglomeracija, kao i prirodnih pejzaža. Javlja se problem zaštite mahala sa aspekta saobraćaja i Zakona o prometu.

Zaključeno je da se osigura intenzivna saradnja na svim razinama između Komisije i svih organa vlasti i institucija, čiji je cilj integriranje naslijeđa u tokove obnove i razvoja Kantona Sarajevo. Komisija će svojim djelovanjem pomoći stvaranju svijesti o potrebi usvajanja jasnog strateškog odnosa prema zaštiti naslijeđa i na taj način podržati svaku vrstu izdvajanja sredstava u budžetima općina i kantona, ali i svaku drugu vrstu podrške.

Nakon sastanka izvršen je obilazak Latinske ćuprije, Bijele tabije, kuće Alije Đerzeleza, Čekrekči-Muslihudinove džamije, Muzeja grada (Despića kuća), Brusa bezistana i Starog hrama.