Jedinice za koordinaciju projekta izgradnje Starog mosta u Mostaru

           Prezentacija je održana u prostorijama Turskog kulturnog centra u Sarajevu, dana 01.07.2003.godine, od strane Rusmira Čišića, izvršnog direktora PCU Mostar; Tihomira Rozića, zamjenika direktora; Snježane Hadžić, inženjera u turskoj kompaniji Erbu; prof. dr. Željko Peković, glavni inženjer za nadzor na izgradnji Starog mosta i kulama, iz preduzeća Omega inženjering iz Dubrovnika. Pored članova Komisije i Sekretarijata, prisustvovali su Sabira Husedžinović, savjetnik za kulturno naslijeđe u Federalnom ministarstvu kulture i sporta; Muhamed Hamidović, dekan Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu; Munib Buljina, izvršni direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo; Nermina Mujezinović, stručni saradnik u Kantonalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo; M. Selim Kartal, generalni konzul Republike Turske u Mostaru; i ambasador Vadim Kuznetsov, zamjenik Visokog predstavnika i viši savjetnik;

Predsjedavajuća je najavila da je, u skladu sa obavezom Komisije da vrši monitoring nad provođenjem odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine, Komisija uputila poziv Jedinici za koordinaciju rojekta izgradnje Starog mosta u Mostaru da prezentira sve činjenice vezane za obnovu Starog mosta. Istakla je da su na prezentaciju pozvani i federalni ministar prostornog uređenja i njegovi saradnici, međutim Komisiji je dostavljeno obaviještenje da neće prisustvovati jer je obnova Starog mosta počela prije izdavanja odobrenja za rehabilitaciju.

Rusmir Čišić je dao uvodne napomene o općem dijelu projekta. Istakao je da je Svjetska banka pod vrlo povoljnim uslovima odobrila kredit Gradu Mostaru, u iznosu od 4,000,000.00 USD i ona koordinira finansijsku stranu na ovom projektu. Pored nje, sredstva su osigurali: Republika Turska – 1,000,000.00 USD; Republika Italija – 3,000,000.00 USD; Holandija – 2,000,000.00 USD; Republika Hrvatska – 500,000.00 USD; Evropska banka za razvoj – 1,000,000.00 USD; Grad Mostar – 2,000,000.00 USD kroz mjesečne situacije. Trenutno je osigurano 13,500,000.00 USD, a čitav projekat je procijenjen na 15,500,000.00 USD. Pored obnove Starog mosta, vrši se obnova okolnih objekata u historijskoj jezgri Mostara, odnosno razni dućani, mlinice, infrastruktura, regulacija, izgradnja kule Tare i Halebije, 5 objekata između mosta i kule i tri objekta iz tri naroda – zgrada Napretka, Vakufski dvor i Vladikin dvor. Ukupno 22 projekta su uključena u ove aktivnosti. Na obnovi okolnih objekata, kao i na edukaciji mladih arhitekata, uključena je i Aga Khan fondacija sa Svjetskim fondom za zaštitu spomenika, koja osim projektne dokumentacije osigurava i sredstva za obnovu. Direktor fondacije je prof. Amir Pašić.  UNESCO je zadužen za tehničku stranu projekta, preko ekspertnog tima sastavljenog od 10 eksperata i njihovi predstavnici prisustvuju svake sedmice tehničkim sastancima. Radovi se odvijaju planiranom dinamikom, osim što još uvijek nisu izabrani izvođači za radove na kulama i 5 objekata između mosta i kula, što bi moglo dovesti do kašnjenja cjelokupnog projekta. Planirano je da se projekat završi do 31.12.2003. godine.

Tihomir Rozić je govorio o istraživačkim, projektantskim i izvođačkim radovima koji su se morali napraviti. Tako je 01.11.1990. godine potpisan ugovor za Geološka istraživanja – pregled obalnih zidova i patološka analiza Starog mosta. Radove je izvodila firma Conex iz Zagreba i Yeratli Aramacilik. Na osnovu tih radova, prošle godine je izvršena sanacija temelja Starog mosta. Firma General Engineering iz Firence je radila projekat rekonstrukcije Starom mosta. Firma LGA iz Nürnberga je vršila detaljno ispitivanje građevinskih materijala od kojih je građen most. Projekat obnove kula Tare i Halebije, kao i 5 objekata između mosta i kula, radila je firma Omega inženjering iz Dubrovnika. Još uvijek se čeka odobrenje Svjetske banke za izbor izvođača radova za ovaj dio i radovi će kasniti jer je onemogućeno postavljanje kaldrme na lijevoj i desnoj strani, što će izazvati i kašnjenje čitavog projekta. U pripremi  je i dokumentacija za obnovu objekata tri naroda. U toku je postavljanje 40. reda kamena na Starom mostu koji ukupno ima 111 redova i završetak montaže kamena je planiran između 15.08. i 01.09.2003. godine.

Snježana Hadžić je informisala o pripremi dokumentacije za obnovu Starog mosta prema međunarodnim standardima Svjetske banke, izradi tehničkih specifikacija i predmjera radova, projektu organizacije gradilišta, elaborata zaštite na radu, programa ekološke zaštite prostora (naročito pri injekcionim radovima), dinamički plan radova (dnevni, sedmični i mjesečni), opis metoda radova i spisak angažovanog osoblja. Pored toga, urađeni su projekti i montaža skela, betonskog mosta preko rijeke Radobolje i ostalih privremenih objekata.

Željko Peković je hronološki prezentirao izvršene radove na obnovi Starog mosta. Prikazao je detalje metalnih spojeva konstrukcije mosta koje je po izvedbenom projektu firme Erbu radila firma General inženjering.

Predstavnici PCU Mostar su odgovorili na pitanja prisutnih koja su uglavnom bila vezana za građevinski materijal koji se upotrebljava pri obnovi i to: za sastav maltera (vapneni malter sa dodatkom mljevene opeke koji dobro podnosi visoka naprezanja, hidroizolacijski crveni malter sa dodatkom boksita), vrijeme ležanja kreča (2 godine) i hidrauličke osobine kreča, granulaciju pijeska, način obrade kamena, tehnologiju gradnje mosta (iste metode i materijali kao pri gradnji originalnog mosta), organizaciju gradilišta, nekorištenje postojećeg kamena za gradnju (zbog dugotrajnog ležanja u vodi došlo je do fizičkih i hemijskih promjena strukture), analizu starog kamena (specifična tvrdoća kamena u mostu je veća od novoizvađenog jer starenjem kamen povećava tvrdoću, ali u starom kamenu su se pojavile pukotine zbog rada željeza unutar njega, tako da će se stari kamen iskoristiti samo za dijelove mosta koji nisu konstruktivno bitni), spajanje kamena u luku mosta (kamen je armiran u vlačnoj zoni), ojačanje bočnih strana odgovarajućim ispunama (ispuna nije imala konstruktivnih svojstava i prostorije su čak ostavljene prazne).