Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 9. ožujka 2007. godine, je donijelo
O D L U K U
I.
Odbija se prijedlog Službe za privredu, financije i društvene djelatnosti Općine Konjic za proglašenje Musalle – Partizanskog spomen-groblja u Konjicu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Dobro iz stavka 1. ove točke nalazi se na lokaciji označenoj kao k.č. broj 1162, katastarsko-knjiški uložak broj 540, k.o. Konjic I., općina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
II.
Danom donošenja ove odluke, dobro iz točke I. ove odluke briše se sa Liste peticija koja se vodi u Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).
III.
Prema članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.
IV.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u »Službenom glasniku BiH«.
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Broj: 07.2-2-902/03-2
7. ožujka 2007. godine
Sarajevo
Predsjedatelj Povjerenstva
Ljiljana Ševo
O b r a z l o ž e n j e
I - UVOD
Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenoga prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH«, br. 2/02, 27/02 i 6/04), »nacionalni spomenik« je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH«, broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Općina Konjic – Služba za gospodarstvo, financije i društvene djelatnosti podnijela je, dana 7. 4. 2003. godine, Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika prijedlog za proglašenje Musalle – Partizanskog spomen-groblja u Konjicu, općina Konjic, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na temelju prijedloga, Povjerenstvo je pokrenulo postupak za donošenje odluke o proglašenju predmetnog dobra nacionalnim spomenikom, u skladu sa člankom V. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i odredbama Poslovnika o radu Povjerenstva.
II - POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju predloženog dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopija katastarskog plana i zemljišno-knjižni izvadak),
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis dobra i fotografije, podatke o eventualnim oštećenjima tijekom rata, podatke o eventualnim intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje predloženog dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Grad Konjic se nalazi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, na putu koji vodi iz Sarajeva prema Mostaru i dalje prema Jadranskom moru. Tim pojmom je obuhvaćeno više od tisuću četvornih kilometara površine, više od četrdeset tisuća stanovnika opštine.
Musalla – Partizansko spomen-groblje se nalazi ispod brda Zlatara, između današnjega gradskoga groblja koje je formirano 1882. godine i rijeke Neretve. Po musalli koja je bila na ovom mjestu do II. svjetskog rata, cijeli ovaj prostor i danas nosi naziv Musalla.
Dobro se nalazi na k.č. broj 1162, KKU broj 540, k.o. Konjic I., Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Historijski podaci(1)
Pri prolasku kroz Konjic, iz Mostara, u Sarajevo, Evlija Čelebija 1664. godine bilježi da u Konjicu ima osam mihraba - molitvenih mjesta, što Konjic svrstava u brojnije centre kadiluka u Bosni i Hercegovini. Što se tiče tih osam mihraba to su: Mesdžid Ahmeda Tabanice ili Tajice, Djevojačka, Tekijska, Čaršijska, Prkanjska, Vardačka i Repovačka džamija, te Musalla.
Musalla ili namazgah je mjesto za molitvu pod otvorenim nebom i predstavlja jedan od 4 temeljna tipa prostora za obavljanje molitve u islamu.
Musalle iz vremena osmanske uprave mogu se podijeliti u dvije grupe:
- bajramske musalle - one u kojima se obavljala zajednička molitva svih stanovnika jednog grada u vrijeme Bajrama,
- česmenske musalle - one koje su služile pojedincima ili manjim grupama da obave molitvu na stanicama duž velikih puteva (cesme musallalari). Dobile su naziv po česmama koje sačinjavaju obavezni i sastavni dio tih objekata. Na najranijim česmenskim musalama pravac kible određivan je namaz-tašom (kamenom u nivou zemlje), s označenim pravcem, umjesto mihrabom.
Osim obavljanja molitvi na dva Bajrama, stanovništvo je izlazilo na musallu radi zajedničke molitve za kišu (istiska) i za ispraćaj hadžija koji su odlazili u Mekku. Neki od gradova su imali posebne lokalitete za tu namjenu. Za gradove u Bosni i Hercegovini karakteristično je i to da su se na musallama molitve obavljale petkom (cum'a namazi).
Musalle su zbog prisustva velikog broja vjernika morale biti prostrane i morale su se odlikovati svojim prirodnim položajem (uzvisina, blizina rijeke...).
Musalla u Konjicu je bila zadužbina izvjesnog Lutfi-hodže, brata krupnog feudalca Hadaverdi Mehmed-bega, u čijoj se vakufnami i spominje. Naime, Mehmed-beg je ostavio dio imetka koji je namijenio za održavanje musalle koju je podigao njegov brat Lutfi-hodža, kao i za službenike koji tu obavljaju molitvu i one koji se mole za dušu njegovog brata i bratovljeve žene. Nema podataka o vremenu gradnje mihraba, ali se na osnovu navoda iz ove vakufname može utvrditi da je to bilo prije 1579. godine, odnosno između 1574. i 1579. godine.
Bajramske musalle u Bosni i Hercegovini su nestajale postepeno, a najviše u doba austrougarske uprave. Nova vlast, u želji da modernizuje orijentalni grad, preuzela je na sebe brigu o gradskim trgovima, šetnicama i parkovima. Tako je na primjer prestala da postoji sarajevska musalla, jer je austrougarska vlast na tom mjestu napravila park sa državnom zgradom. Bila je potrebna fetva da bi se riješilo pitanje ustupanja zemljišta musalle i nju je izdao Mustafa Hilmi Hadžiomerović, sarajevski muftija i prvi reisul-ul-ulema (Bojanić, D. 1990., str. 42.). Ovi prostori često su preuređivani u trgove (musalle u Mostaru) ili parkovske površine (Visoko).
Od starih musalla ostajao bi sačuvan samo toponim. Tako je i musalla u Konjicu služila svojoj svrsi sve do početka ovog stoljeća. Srušena je od strane talijanske okupacione posade za vrijeme II. svjetskog rata. Nakon rata je ovo zemljište oduzeto od Islamske zajednice i na njemu je formirano Partizansko groblje sa spomen-konsturnicom 320 boraca poginulih u borbama za oslobođenje Konjica. Autor spomenika je skulptor Pavao Perić(2).
Tijekom rata 1992.-1995. lokalitet je bio pogođen artiljerijskim projektilima. Godine 2002. izvršeno je čišćenje i sanacija oštećenja.
2. Opis dobra
Musalla je bila u obliku pravougaonika koji se dužinom pružao paralelno sa rijekom Neretvom. Bila je oivičena kamenim zidom visine 1,5 – 2 metra. Na dijelu zida s jugoistočne strane bilo je udubljenje koje je služilo kao mihrab. Nasuprot mihraba nalazila su se dvokrilna vrata, kroz koja se ulazilo na musallu.
Danas se na ovoj lokaciji, u njegovom zapadnom dijelu nalazi spomenik poginulim borcima. Spomenik se sastoji iz: kubusa spomen-kosturnice, slobodno stojećeg visokog obeliska i ploča sa imenima poginulih boraca.
Memorijal je, kao i velika većina objekata ove vrste, izgrađen od betona i obložen crnim granitnim pločama visokog sjaja. Sa prednje strane spomen-kosturnice je urađen mozaik iznad koga je, na okviru od crnog granita uklesan tekst: SPOMEN KOSTURNICA.
U Našim starinama br. 12, navedena je ocjena da skulptura stoji izvan vremena i prostora, štrči u njemu i unakazuje ga. Objekat nije udovoljio kompoziciono svojim odnosima ili proporcijama (Naše starine 12, str. 94.).
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Objekat nije bio zaštićen.
III - ZAKLJUČAK
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je da Musalla – Partizansko spomen-groblje u Konjicu ne ispunjava Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom (»Službeni glasnik BiH«, br. 32/02 i 15/03), ali da je navedeno dobro, zbog nesumnjive simboličke vrijednosti za grad Konjic i okolinu, potrebno zaštititi na lokalnoj razini, uz prezentaciju musalle kao dominantne vrijednosti ovog prostora.
Prema navedenom, Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu.
Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana,
- zemljišno-knjižni izvadak
- fotodokumentacija.
(1) Više historijskih podataka o Konjicu pogledati u odluci o proglašenju Graditeljske cjeline – Čaršijska (Junuz-čauš) džamija u Konjicu
(2) Akademski vajar, rođen 1907. godine u selu Ercegovcima, Sinj, R. Hrvatska. Radi spomenike iz NOB-a (spomenik u Vrapču, Biogradu n/m i Udbini) i skulpture u pečenoj zemlji, kamenu, bronci i drvetu.
