Status spomenika -> Peticija

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 21. do 24. novembra 2011. godine u Sarajevu, donijela je

O D L U K U

I

Džamija u Dobraku, koja se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 169 (stari premjer), posjedovni list broj 61, k.o. Dobrak, z.k. uložak broj 85, općina Srebrenica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, ne ispunjava Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH«, br. 33/02 i 15/03).

II

Danom donošenja ove odluke, dobro iz tačke I ove odluke briše se sa Liste peticija koja se vodi u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija).

III

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IV

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u »Službenom glasniku BiH«.

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 02-2.4-127/11-22

21. novembra 2011. godine

Sarajevo

Predsjedavajući Komisije

Dubravko Lovrenović

O b r a z l o ž e n j e

I- UVOD           

Na osnovi člana 2. stava 1. Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, »nacionalni spomenik« je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH«, broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.

Centar za islamsku arhitekturu Sarajevo podnio je, dana 10. 02. 2003. godine, Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika peticiju/prijedlog za proglašenje Džamije u Dobraku, općina Srebrenica, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na osnovi prijedloga, Komisija je pokrenula postupak za donošenje odluke o proglašenju predmetnog dobra nacionalnim spomenikom, u skladu sa članom V Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i odredbama Poslovnika o radu Komisije.

Razlog za donošenje negativne odluke

Džamija u Dobraku srušena je za vrijeme rata 1992-95 godine. Ostataka stare džamije nema i na istom mjestu izgrađena je 2007. godine nova džamija.

Odlaskom na lokalitet i uvidom u dostupnu dokumentaciju, utvrđeno je da se radi o potpuno novoj građevini koja ne ispunjava kriterij vremenskog određenja za proglašenje nacionalnim spomenikom na osnovu Odluke o izmjeni Kriterija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (»Službeni glasnik BiH«, broj 15/03).

II – PRETHODNI POSTUPAK

U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:

-       podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;

-       uvid u sadašnje stanje dobra;

-       kopiju katastarskog plana;

-       zemljišno-knjižni izvadak; 

-       historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.

Prema odredbi  člana V stav 2.  Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim  licima da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Komisija je dopisom broj: 07.1-35-427/03-1 od 11.02.2005. zatražila dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi proglašenja Džamije u Dobraku kod Srebrenice nacionalnim spomenikom, od: Općine Srebrenica, Centra za islamsku arhitekturu u Sarajevu i Medžlisa islamske zajednice Srebrenica. Nakon toga, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:

-       dopisom broj IO- /05. od 18.02.2005. godine Medžlis islamske zajednice Srebrenica dostavio je podatke o Džamiji u Dobraku kod Srebrenice.

-       Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je dopisom broj: 02-35.2-8/11-95 od 28.07.2011. zatražila dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi proglašenja Džamije u Dobraku kod Srebrenice nacionalnim spomenikom, od: Medžlisa islamske zajednice Srebrenica, Općine Srebrenica, Ministarstava za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske. Nakon toga, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:

-         dopisom broj 082-0-RZ-11-000959 od 28.07.2011. godine Osnovni Sud u Srebrenici-zemljišnoknjižna kancelarija obavjestila je Komisiju da nije u mogućnosti dostaviti podatke, kao i zemljišnoknjižne izvatke bez posjedovnih listova katastra Srebrenica.

-         Komisija je dopisom broj: 02-36.1-7/11-82 od 21.07.2011. zatražila dostavljanje katastarskih podataka za džamije sa Liste peticija na području općine Srebrenica od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske – Područna jedinica Srebrenica.

-         dopisom broj 21.42/952-7/11 od 12.09.2011. godine Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske – Područna jedinica Srebrenica dostavila je Komisiji posjedovne listove i kopije plana za 26 džamija sa područja općine Srebrenica, između kojih i za Džamiju u Dobraku kod Srebrenice.

-         Komisija je dopisom broj: 06.3-35.2-8/11-219 od 31.10.2011. zatražila dostavljanje informacija o izvedbenim projektima za nove džamije na području općine Srebrenica od Medžlisa islamske zajednice Srebrenica.

-         dopisom broj SI/11 od 03.11.2011. godine Medžlis islamske zajednice Srebrenica dostavio je podatke o izvedbenim projektima za nove džamije na području općine Srebrenica, između kojih i za Džamiju u Dobraku kod Srebrenice.

Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Džamija u Dobraku se nalazi na području općine Srebrenica, na lokaciji označenoj kao k.č. broj 169 (stari premjer), posjednovni list broj 61, k.o. Dobrak, broj z.k. uloška 85, općina Srebrenica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

Srebrenica, grad u sjeveroistočnoj Bosni, je tokom svoje historije promijenio nekoliko imena: Domavia, Argentarija, Argentum i Bosnia Argentaria.

Područje Srebrenice je poznato po eksploataciji srebra još iz antičkog doba. U obližnjim Sasama na likalitetu Gradina otkriveni su ostaci većeg antičkog i kasnoantičkog municipija Domavia, koji je bio i centar rudarske uprave za provincije Panoniju i Dalmaciju(1).

Od 9. do 15. stoljeća šire područje Srebrenice ulazilo je u sastav srednjovjekovnih župa, a to su: Vratar, Birač, Osat i Trebotić. Srebrenica se u historijskim izvorima prvi put spominje 1352. godine, kao podgrađe tvrđave Srebrenik.

Stara džamija u Dobraku izgrađena je poslije Drugog svjetskog rata. Džamija je srušena zbog dotrajalosti konstrkucije i na njenom mjestu 1970. godine sagrađena je nova džamija, koja je uništena za vrijeme rata 1992 - 1995 godine(2). Ostataka stare džamije nema i na istom mjestu izgrađena je 2007. godine nova džamija.

2. Opis dobra  

Osnova džamije je praovugaonog oblika, dimenzija cca. 10,30 x 18,00 m. Konstrukcija objekta izvedena je od armiranobetonskih elemenata i opekarskih blokova. Objekat nove džamije pokriven je četverovodnim krovom, a kao pokrov je korišten crijep. Na trijemu se nalaze tri kupole. Munara je izgrađena od armiranog betona. Uz džamiju se nalazi groblje bez starih nišana. 

3. Dosadašnja zakonska zaštita           

Nema raspoloživih podataka o dosadašnjoj zakonskoj zaštiti dobra(3).

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Nema raspoloživih podataka o istraživačkim i konzervatorsko-restauratorskim radovima koji su izvedeni na ovom dobru.

5. Sadašnje stanje dobra

Prilikom uvida u stanje objekta na terenu u julu 2011. godine, utvrđeno je da se objekt nalazi u dobrom stanju, da se održava i da je u funkciji.

Džamija u Dobraku obnovljena je 2007. godine. Projekat  obnove izradila je  firma „Tehno“ d.o.o. iz Srebrenice, a glavni projektant je Hasan Huseinović dipl. ing. građ. Izvođenje radova vršila je firma „Polet“ d.o.o. iz Srebrenice. Investitor i donator sredstava za obnovu je Medžlis islamske zajednice Serbrenica i Enver Malagić. Za izvođenje radova obnove na Džamiji u Dobraku izdato je odobrenje.

III – ZAKLJUČAK         

Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je da Džamija u Dobraku, općina Srebrenica, ne ispunjava Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom («Službeni glasnik BiH», br. 33/02 i 15/03). U skladu sa navedenim, Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu.

Sastavni dio ove odluke su:

-       kopija katastarskog plana;

-       zemljišnoknjižni izvadak;

-       fotodokumentacija postojećeg stanja  Džamije u Dobraku, juli 2011. godine.

(1) Vidi Odluku o proglašenju  Historijsko područje - Donji grad u Srebrenici nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 7. do 9. novembra 2006. godine („Službeni glasnik BiH, broj  1/10).

(2) Dopis broj OI-  /05 od 18.02.2005. godine, Medžlisa islamske zajednice Srebrenica „Podaci o vjerskim objektima Bošnjaka na području općine Srebrenica“  i  Dopis broj 08.2-6-458/03 (peticija)

(3) Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nije dobila odgovor od Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa RS.