Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika,
na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje
nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od
2. do 4. septembra 2013. godine, donijela je
O D
L U K U
I
Istorijsko
područje – Nekropola sa stećcima i nišanima Borjanice–Marevska kosa u Malom
Marevu, opština Foča, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne
i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola
sa 81 stećkom, 19 nišana i 3 kamena santrača.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru
označenom kao k.č. 80 i 81 (novi premjer), posjedovni list br. 4 i 7/2, k.o.
Kozja Luka, opština Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere
zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih
spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir
u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i
64/08).
II
Vlada Republike Srpske dužna je da obezbijedi
pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu,
konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u
daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska
sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o
spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
Radi trajne
zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se mjere zaštite koje se odnose na
prostor definisan u tački I stav 3. ove odluke, i to na k. č. 81 i dio k. č.
80, k.o. Kozja Luka, određen sljedećim koordinatama: Y=6557198, X=4824585;
Y=6557182, X=4824594; Y=6557168, X=4824569 i Y=6557180, X=4824562. U tom
prostoru primjenjuju se sljedeće mjere
zaštite:
¾ dozvoljeni
su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na
tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju
spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u
Republici Srpskoj (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor
nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Republike Srpske (u daljem tekstu:
nadležna služba zaštite);
¾
dozvoljeno je
obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i
stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
¾
radovi na uređenju
lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dozvoljeni su isključivo uz
prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, odobrenje
nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
¾
nije dozvoljeno
pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju drugu lokaciju;
¾
nije dozvoljeno
čišćenje stećaka i nišana od lišaja i mahovine kao ni uklanjanje patine;
¾
izuzetno od prethodne
alineje, dozvoljeno je čišćenje stećaka i nišana u slučaju da je ono neophodno
za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elemenata stećaka i nišana, uz
prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba
biti zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje
konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske
mjere i procjenu uticaja načina čišćenja na kamen;
¾
područje predstavlja
arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja arheoloških istražnih radova
obavezno obezbijediti prisustvo arheologa;
¾
prostor spomenika
biće otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne
ciljeve;
¾
zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.
Vlada Republike Srpske dužna je posebno da
obezbijedi sprovođenje sljedećih mjera
zaštite:
¾ izradu
geodetskog snimka postojećeg stanja nacionalnog spomenika;
¾
izradu Projekta
sanacije, restauracije i konzervacije nacionalnog spomenika, sa izradom
preliminarnog snimka postojećeg stanja, kojim će se utvrditi vrsta i stepen
ugroženosti lokaliteta te oštećenja na spomenicima;
¾ izradu
programa redovnog održavanja spomenika.
IV
Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog
istraživanja budu nađeni, biće deponovani u najbližem muzeju koji ispunjava
kadrovske, materijalne i tehničke uslove ili u Zemaljskom muzeju Bosne i
Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentovani na odgovarajući način.
Izuzetno od stava 1. ove tačke, u periodu do
ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a u slučaju da
najbliži muzej ne ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uslove, nosioci
arheoloških istraživanja dužni su da podnesu pisani zahtjev Komisiji da odredi
instituciju u kojoj će arheološki nalazi biti privremeno deponovani.
Sav pokretni i nepokretni arheološki
materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno
obraditi.
Arheolog – vođa arheoloških istraživanja
dužan je nakon izvršenih arheoloških radova da podnese izvještaj Komisiji i
instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – vođa arheoloških istraživanja mora
imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal
dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri
godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških
istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na
lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo
deponovanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o sprovedenom
istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti
primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove
tačke iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, ukoliko
vođa istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze
o tome prezentovaće Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza
iz zemlje pod detaljno utvrđenim uslovima njegovog iznošenja, postupanja s njim
u toku boravka van zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.
V
Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i
razvojni prostorno-planski akti u dijelu u dijelu u kojem su suprotni odredbama
ove odluke.
VI
Svako, a posebno nadležni organi Republike
Srpske, gradske i opštinske službe suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih
radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu
zaštitu.
VII
Ova odluka dostaviće se Vladi Republike
Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i opštinskom organu
uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera
utvrđenih u tač. II - VI ove odluke, te nadležnom opštinskom sudu radi upisa u
zemljišne knjige.
VIII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa
pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u
prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).
IX
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Opšteg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
X
Ova odluka stupa na snagu narednoga dana od
dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem
sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović
i Ljiljana Ševo.
Broj:
05.2-2.3-53/13-24
2.
septembra 2013. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Komisije
Dubravko
Lovrenović
O b
r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovu člana 2. Stav 1. Zakona o
sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene
prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,
“nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih
spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8.
Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na
Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik
BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom
statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za
navedeno dobro podnesen zahtjev.
Ifet Rogo iz Sarajeva podnio je Komisiji,
dana 14. 09. 2011. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje Marevska kosa
(stećci) i Borjanice (nišani), Malo Marevo, Foča, nacionalnim spomenikom Bosne
i Hercegovine.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu
člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje
nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenjui postupka za
donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Lokalitet Borjanice - Marevska kosa
karakteriše prisustvo grobalja iz različitih istorijskih razdoblja. Kroz ovu
svojevrsnu koncentraciju koja traje od srednjeg vijeka sve do XVII stoljeća
pokazana je moć srednjovjekovne zajednice na području sela Malo Marevo i gusta
naseljenost ovog prostora.
U nekropoli su zastupljeni sanduci od kojih
je nekoliko ukrašeno motivima uzdužne linije, krsta i povijene lozice sa
trolistima. Nišani na ovom lokalitetu pripadaju najranijim primjerima nišana u
Bosni i Hercegovini, te predstavljaju rijedak primjer, koji svjedoči o stilskim
osobinama nagrobnika i načinu sahranjivanja muslimana u Bosni.
Ukrasni motivi na nadgrobnicima su luk i
strijela, sablja, polujabučica, buzdovan (čomaga ili kijača), sjekira, kružna
rozeta i kratki mač. Ukrasi su rađeni tehnikom reljefnog ispupčenja i
udubljenja.
II - PRETHODNI POSTUPAK
U toku vođenja postupka, izvršen je uvid u:
¾ podatke
o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i
fotografije;
¾ uvid
u sadašnje stanje dobra;
¾ kopiju
katastarskog plana;
¾ zemljišno-knjižni
izvadak;
¾ istorijsku,
arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu
korištene dokumentacije u okviru ove odluke.
Prema odredbi člana V stav 2. Aneksa 8.
Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o
radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim
spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog
spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje nasljeđa,
stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim
zainteresovanim licima da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Komisija je
preduzela sljedeće aktivnosti:
¾ Dopisom
broj: 05.2-35.2-8/11-130, od 20. 09. 2011. godine, Komisija je zatražila
dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem Nekropole sa
stećcima i nišanima na lokalitetu Borjanice – Marevska kosa u Malom Marevu,
Foča od: Opštine Foča (Načelnik), Organ uprave nadležan za poslove urbanizma i
katastra, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju
Republike Srpske, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog
nasljeđa Republike Srpske i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog
ministarstva kulture i sporta.
¾ Dopisom
broj: 05.2-36.1-11/12-83, od 16. 08. 2012. godine, od Organa uprave nadležnog
za poslove urbanizma i katastra opštine Foča, Komisija je zatražila
dostavljanje kopije katastarskog plana i zemljišnonjiižnog uloška, za parcele
čiji su vlasnici Baručija Halima, Baručija Hilmo, Bašić Džemila i Baručija
Hamid kao i dostavljanje stava vlasnika u vezi sa proglašenjem dobra
nacionalnim spomenikom.
¾ U
„Službenom glasniku BiH“, broj 103/12 od 24.01.2013. godine objavljeno je
Obavještenje o pokretanju postupka proglašenja predmetnog i drugih dobara
nacionalnim spomenicima, sa pozivom vlasnicima i drugim zainteresovanim
fizičkim i pravnim licima, tijelima i institucijama da, u roku od 30 dana
dostave Komisiji svoja stanovišta u vezi sa proglašenjem dobra nacionalnim
spomenikom.
Do donošenja odluke, Komisiji je dostavljena
sljedeća dokumentacija:
¾ Dopis
Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta
broj: 07-40-4-4069-1/11, od 28. 09. 2011. godine, kojim je Komisija za očuvanje
nacionalnih spomenika obaviještena da dobro nije evidentirano niti upisano u
Registar nepokretnih spomenika kulture.
¾ Dopis
Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa
Republike Srpske broj; 07/1.20/624-650-1/2011 od 28. 09. 2011. godine, kojim je
Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljen podatak da Republički
zavod u svojoj dokumentaciji ne raspolaže podacima o evidenciji i statusu
prethodne zaštite Nekropole stećaka i nišana na lokalitetu Marevska kosa,
opština Foča.
¾ Opština
Foča – Odjeljenje za društvene djelatnosti – dana 20. 11. 2012. godine poslalo
je na adresu Komisije kopije katastarskog plana broj 3, Razmjer 1:2 500, za
k.č. broj 80 (novi premjer) upisan u PL 4 i k.č. 81 (novi premjer) upisan u PL
7/2, k.o. Kozja luka, Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
¾ stav
vlasnika zemljišne parcele do donošenja Odluke nije dostavljen.
Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i
stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Naselje Malo Marevo je od Foče, centralnog
dijela grada, udaljeno 9, 72 km vazdušne linije u pravcu sjeverozapada. Nalazi
se na nadmorskoj visini od 775 m, geografskoj širini 43° 34.349' N i geografskoj
dužini 18° 41.922' E(1).
Naselje se nalazi na zapadnim padinama brda Hotka (1231), a istovremeno visoko
iznad lijeve obale rijeke Koline. Iznad naselja na prevoju nazvanom Marevska
kosa nalazi se nekropola sa stećcima i nišanima.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru
označenom kao k.č. broj 80 (novi premjer), posjedovni list broj 4 i k.č. 81
(novi premjer), posjedovni list broj 7/2, k.o. Kozja Luka, opština Foča,
Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Istorijski
podaci
Foča se razvila u centru plodnog i bogatog
kraja Gornjeg Podrinja, na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore i u
neposrednoj blizini šumovite i neprohodne planine Zelengore. Grad je smješten
na prosječnoj nadmorskoj visini od 385 m upravo na ušću rijeke Ćehotine u
Drinu, na bregovitom terenu, koji se na svima stranama ogleda u tim dvjema
rijekama. Mjesto, na kojem leži Foča i gdje Drina upravo izbija iz gorskih
kanjona, gravitacioni je centar širokog područja poljoprivredne i stočarske
okoline i prirodno stjecište puteva s više strana. Nastanjenost uže okoline
Foče može se pratiti još od praistorije(2) i
antičkog perioda(3), a
samo gradsko naselje od srednjeg vijeka. Foča već u srednjem vijeku, nalazeći
se na frekventnom karavanskom putu, koji je povezivao unutrašnjost Balkanskog
poluostrva s jadranskom obalom, vodi živ trgovački saobraćaj s Dubrovnikom, a u
kasnijim vremenima, u doba osmanske uprave, od 1463. godine postaje i politički
centar Hercegovačkog sandžaka i izrasta u jak trgovački i zanatlijski grad,
koji se takmičio s najjačim privrednim centrima Balkana(4).
Oblast Drine/Gornje Podrinje, oko gornjeg
toka istoimene rijeke spominje se već u Ljetopisu
popa Dukljanina(5). Od
tog vremena može se pratiti izuzetan značaj ovog prostora u privrednom i
političkom pogledu, bilo da se nalazi u sastavu srpske ili bosanske
srednjovjekovne države.
Godine 1373. ova oblast pripala je Bosni,
kada je Tvrtko I u sporazumu sa knezom Lazarom, savladao i podijelio posjed
srpskog velikaša župana Nikole Altomanovića. Gornje Podrinje je kraj bogat
šumama povoljnim za razvoj stočarstva i pčelarstva, a iz plodnih kotlina veoma
rano se izvozilo žito u Dubrovnik. U isto vrijeme ova oblast je bila važna
raskrsnica puteva i kao takva imala je veliki značaj i u međunarodnom
saobraćaju. Naime, iz Dubrovnika pa preko ovog područja vodio je put za
srednjovjekonu Srbiju i dalje na carigradski drum, poznat iz izvora pod imenom
„Via Drine“ ili „Via Choce, Hotče“. Tako je oblast Drine povezivala Dubrovnik
sa Srbijom i uopšte sa ostalim krajevima Balkana. Iz Foče put je takođe vodio
uzvodno preko Goražda za Srebrenicu, Srbiju i dalje na sjever u Ugrasku. Foča
se prvi put u pisanim izvorima spominje 1368. godine(6).
Nakon smrti kralja Tvrtka I (u martu 1391.)
oblašću Gornjeg Podrinja, koja se zvala još i »Drinska knežina« ili naprosto,
»Drina«, upravljali su gotovo nezavisno humske vojvode iz porodice
Hranića-Kosača, za koje se pretpostavlja da potiču baš iz fočanskog kraja, iz
sela Kosače. Prvi vojvoda te oblasti bio je Sandalj Hranić. Njegovom smrću (15.
III. 1435.) vlast je preuzeo njegov sinovac Stjepan Kosača, koji je od 1437. pa
do svoje smrti 1466. godine nezavisno gospodario Gornjim Podrinjem, Humom i
dijelom Primorja.
Značenje i važnost Foče bilo je isključivo u
trgovini i saobraćaju, koji se tim pravcem odvijao. M. Dinić je, proučavajući
dubrovačku srednjovjekovnu karavansku trgovinu, na osnovu dokumenata
Dubrovačkog arhiva utvrdio, da se taj grad javlja počevši već od 1368. pa sve
do 1436. godine u čitavom nizu ugovora dubrovačkih trgovaca kao krajnje
odredište, gdje će ponosnici goniti dubrovačku robu. Foča se javlja i poslije
1436. godine, ali usljed sve jačih prodiranja Turaka u istočnu Bosnu, više kao
tranzitna i pretovarna karavanska stanica u prometu olova(7).
2. Opis dobra
Na putnoj komunikaciji Ustikolina–Jabuka u
naseljenom području Šahbašići, na lijevu stranu se odvaja makadamski put, koji
vodi prema selu Malo Marevo, gdje se na lokalitetu Borjanice–Marevska, na
prevoju nazvanom Marevska kosa s desne strane puta nalazi nekropola koja
obuhvata prostor 180x70m. Lokalitet se nalazi na 898m nv, geografske širine 43°
33.774' N i geografske dužine 18° 42.109' E(8).
Analiza nadgrobnika na terenu omogućila je
prikupljanje osnovnih podataka o spomenicima. Oblik nadgrobnika i zastupljenost
ukrasa najčešće zavise od vremena u kome je on nastao. Tako se na osnovu
zastupljenih formi stećaka i ukrasa, nadgrobnici mogu datirati u kasni srednji
vijek (XIV stoljeće).
Na lokalitetu se nalazi 81 stećak u formi
sanduka, osim jednog sljemenjaka (br. 24.). Od ukupog broja stećaka 19 ih je u
cjelosti utonulo, vidljivi su njihovi obrisi, zbog čega su samo evidentirani,
ali ne i tehnički obrađeni. Prema konfiguraciji terena da se zaključiti da bi
njihov broj mogao biti i veći. Stećci su poredani u nizove od sjevera ka jugu,
a orijentisani su u pravcu zapad – istok, osim 12 stećka (br. 13, 72–76. i
81.), koji su orijentisani u pravcu sjever – jug i 4 stećka (br. 8, 63, 64 i
66), koji su orijentisani u pravcu jugozapad – sjeveroistok.
Ukrasi su evidentirani na tri stećka; stećak
br. 9.–uzdužna linija u vidu reljefnog ispupčenja, stećak br. 19.–motiv krsta,
rađen u visokom reljefu i stećak br. 75.–povijena lozica sa trolistovima,
rađena tehnikom udubljivanja.
Peticijom je podnesen zahtjev za proglašenje
lokaliteta pod nazivom Marevska kosa (stećci) i Borjanice (nišani), Malo
Marevo, Foča, prilikom tehničkog snimanja spomenika utvrđeno je da lokalno
stanovništvo za prostor, gdje se nalaze stećci i nišani koristi naziv
Borjanice–Marevska kosa, zbog čega je naslov Odluke promijenjen u Nekropola sa
stećcima i nišanima na lokalitetu Borjanice–Marevska kosa u Malom Marevu,
opština Foča.
Stanje
stećaka
Stećak br. 1. – 7. – utonuli spomenici, vidljivi
obrisi stećaka, prekriveni humusom i travom, poredani u nizu od sjevera ka
jugu, orijentisani u pravcu zapad – istok.
Stećak br. 8. –
utonuo, prekriveni humusom i suhim listom, orijentisan u pravcu jugozapad –
sjeveroistok.
Stećak br. 9. –
sanduk sa ukrasom, nagnut na sjevernu bočnu stranu, obrastao lišajevima i
mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 177x84x56
cm.
Dužinom
gornje površine stećka pruža se ukras u vidu ispupčene linije, koja naglašava
da se radi o dvojnom grobu.
Stećak br. 10. –
sanduk bez ukrasa, nagnut na južnu bočnu stranu, obrastao lišajevima i
mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 184x94x34
cm.
Stećak br. 11. –
sanduk bez ukrasa, utonuo, dijelom prekriven humusom, a dijelom obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka
su: 160x65x4 cm.
Stećak br. 12. –
sanduk bez ukrasa, nagnut na sjevernu bočnu stranu, obrastao lišajevima i
mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 168x110x30
cm.
Stećak br. 13. –
sanduk bez ukrasa, utonuo i dijelom prekriven humusom, orijentisan u pravcu
zapad – istok; dimenzije stećka su: vidljiva širina 50 x visina 6 cm.
Stećak br. 14. –
sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu zapad –
istok; dimenzije stećka su: dužina 170x60x12 cm.
Stećak br. 15. –
sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad
– istok; dimenzije stećka su: 170x55x22 cm.
Stećak br. 16. –
sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad
– istok; dimenzije stećka su: 195x67x28 cm.
Stećak br. 17. –
sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad
– istok; dimenzije stećka su: 193x75x25 cm.
Stećak br. 18. –
sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad
– istok; dimenzije stećka su: 212x84x32 cm.
Stećak br. 19. –
sanduk sa ukrasom, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom orijentisan
u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 219x114x25 cm.
Na
gornjoj pravougaonoj strani nalazi se motiv krsta, čiji je uspravni krak
izdužen. Poprečni i uspravni krak se završavaju u obliku polukruga
(polujabučica). Ukras je rađen u visokom reljefu.
Stećak br. 20. –
sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad
– istok; dimenzije stećka su: 194x110x18 cm.
Stećak br. 21. –
sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan
u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 187x77x45 cm.
Stećak br. 22. –
sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan
u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 160x74x18 cm.
Stećak br. 23. –
sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo i prekriven humusom i suhim listom, obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka
su: 170x100x22 cm.
Stećak br. 24. –
sljemenjak bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu
zapad – istok; dimenzije stećka su: 210x68x52 cm.
Stećak br. 25. –
sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo i prekriven humusom, obrastao lišajevima i
mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su:
187x74x22 cm.
Stećak br. 26. –
sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad
– istok; dimenzije stećka su: 212x97x57 cm.
Stećak br. 27. –
sanduk sa ukrasom, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad
– istok; dimenzije stećka su: 217x150x45 cm.
Stećak br. 28. –
sanduk bez ukrasa, dijelom prekriven humusom, a dijelom obrastao lišajevima i
mahovinom i, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 173x73x26
cm.
Stećak br. 29. –
sanduk bez ukrasa, nagnut na sjevernu bočnu stranu i utonuo, orijentisan u
pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 155x58x24 cm.
Stećak br. 30. –
sanduk bez ukrasa, oštećen u zapadnom dijelu, obrastao lišajevima i mahovinom,
orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 198x77x28 cm.
Stećak br. 31. –
sanduk bez ukrasa, utonuo, većim dijelom prekriven humusom, ostatak obrastao
mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 187x95x20
cm.
Stećak br. 32. –
sanduk bez ukrasa, ruiniranog izgleda, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije
stećka su: 190x65x30 cm.
Stećak br. 33. –
sanduk bez ukrasa, dijelom prekriven humusom, orijentisan u pravcu zapad –
istok; dimenzije stećka su: 180x112x14 cm.
Stećak br. 34. –
sanduk bez ukrasa, utonuo, dijelom prekriven humusom, orijentisan u pravcu
zapad – istok; dimenzije stećka su: 145x56x14 cm.
Stećak br. 35. –
sanduk bez ukrasa, dijelom prekriven humusom, obrastao lišajevima i mahovinom,
orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 203x87x27 cm.
Stećak br. 36. –
sanduk bez ukrasa, dijelom prekriven humusom, obrastao lišajevima i mahovinom,
orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 187x94x20 cm.
Stećak br. 37. –
sanduk sa ukrasom, nagnut na južnu bočnu stranu i utonuo, obrastao lišajevima i
mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 167x80x37
cm.
Stećak br. 38. –
sanduk, nagnut na sjevernu bočnu stranu i utonuo, obrastao lišajevima i
mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su:
167x60x17 cm.
Stećak br. 39. – sanduk
u cjelosti utonuo, tako da nije bilo moguće izvršiti njegovu tehničku obradu.
Stećak br. 40. –
sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan
u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 155x78x28 cm.
Stećak br. 41. –
sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan
u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 176x60x34 cm.
Stećak br. 42. – 46. –
utonuli spomenici, vidljivi obrisi stećaka, prekriveni humusom i travom,
orijentisani u pravcu zapad – istok.
Stećak br. 47. –
sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad
– istok; dimenzije stećka su: 170x73x32 cm.
Stećak br. 48. –
sanduk bez ukrasa, nagnut na sjevernu bočnu stranu i utonuo, obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka
su: 140x62x13 cm.
Stećak br. 49. –
sanduk bez ukrasa, prepolovljen, obrastao mahovinom, orijentisan u pravcu zapad
– istok; dimenzije stećka su: 167x77x25 cm.
Stećak br. 50. –
sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo i prekriven humusom, obrastao lišajevima i
mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 174x65x12
cm.
Stećak br. 51. –
sanduk bez ukrasa, utonuo, dijelom prekriven humusom, a dijelom obrastao
mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka
su: 176x84x20 cm.
Stećak br. 52. –
sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad
– istok; dimenzije stećka su: 198x80x24 cm.
Stećak br. 53. –
sanduk bez ukrasa, utonuo vidljiv obris stećka, prekriven humusom i suvim
listom, orijentisan u pravcu zapad – istok.
Stećak br. 54. –
sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo i prekriven humusom, obrastao lišajevima i
mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 170x64x20
cm.
Stećak br. 55. –
sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo i prekriven humusom, obrastao lišajevima i
mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 136x57x17
cm.
Stećak br. 56. –
sanduk bez ukrasa, utonuo vidljiv obris stećka, prekriven humusom i suvim
listom, orijentisan u pravcu zapad – istok.
Stećak br. 57. –
sanduk bez ukrasa, prekriven humusom i suvim listom, obrastao lišajevima i
mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 157x64x13 cm.
Stećak br. 58. –
sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad
– istok; dimenzije stećka su: 154x55x12 cm.
Stećak br. 59. –
sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom orijentisan u pravcu
zapad – istok; dimenzije stećka su: 173x57x36 cm.
Stećak br. 60. –
sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo i prekriven humusom, obrastao lišajevima i
mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 165x68x22
cm.
Stećak br. 61. –
sanduk bez ukrasa, utonuo vidljiv obris stećka, prekriven humusom i suvim
listom, orijentisan u pravcu zapad – istok.
Stećak br. 62. –
sanduk bez ukrasa, utonuo vidljiv obris stećka, prekriven humusom i suvim
listom, orijentisan u pravcu zapad – istok.
Stećak br. 63. –
sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu
jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 198x75x48 cm.
Stećak br. 64. –
sanduk bez ukrasa, prekriven humusom i suvim listom, orijentisan u pravcu
jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 175x100x17 cm.
Stećak br. 65. –
sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo i prekriven humusom, obrastao lišajevima i
mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 193x70x18
cm.
Stećak br. 66. –
sanduk bez ukrasa, prekriven suvim listom, obrastao lišajevima i mahovinom,
orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 166x97x18
cm.
Stećak br. 67. –
sanduk bez ukrasa, utonuo vidljiv obris stećka, prekriven humusom i suvim
listom, orijentisan u pravcu sjever – jug.
Stećak br. 68. –
sanduk bez ukrasa, dijelom prekriven suvim listom, a dijelom obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su:
180x123x42 cm.
Stećak br. 69. –
sanduk bez ukrasa, dijelom prekriven suvim listom, a dijelom obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su:
195x91x18 cm.
Stećak br. 70. –
sanduk bez ukrasa, dijelom prekriven suvim listom, a dijelom obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su:
185x53x22 cm.
Stećak br. 71. –
sanduk bez ukrasa, utonuo, dijelom prekriven suvim listom, a dijelom obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka
su: 178x108x8 cm.
Stećak br. 72. –
sanduk sa postoljem, bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u
pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 158x54x70 cm; dimenzije postolja su:
190x90x8 cm.
Stećak br. 73. –
sanduk sa postoljem, bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u
pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 142x52x41 cm; dimenzije postolja su:
178x82x6 cm.
Stećak br. 74. –
sanduk sa postoljem, bez ukrasa, utonuo u visini postolja, obrastao lišajevima
i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 145x54x37
cm.
Stećak br. 75. –
sanduk sa postoljem i ukrasom, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u
pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 159x84x54 cm; dimenzije postolja su:
212x118x27 cm.
U
gornjem dijelu stećka, dužinom bočnih i širinom čeonih strana kao ukrasni motiv
pruža se povijena lozica sa trolistovima. Ukras je rađen u vidu udubljenja.
Stećak br. 76. –
sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever
– jug; dimenzije stećka su: 127x48x68 cm.
Stećak br. 77. –
sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad
– istok; dimenzije stećka su: 177x116x12 cm.
Stećak br. 78. –
sanduk bez ukrasa, nagnut na bočnu južnu stranu i utonuo u zemlju, ostatak
obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije
stećka su: 152x53x18 cm.
Stećak br. 79. –
sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad
– istok; dimenzije stećka su: 148x51x28 cm.
Stećak br. 80. – sanduk
bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u
pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 156x60x13 cm.
Stećak br. 81. –
sanduk sa postoljem, bez ukrasa, nagnut na bočnu istočnu stranu, obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever– jug; dimenzije stećka su:
168x64x55 cm; dimenzije postolja su: 198x92x8 cm.
Na udaljenosti do 100 m u pravcu
sjeveroistoka, od nekropole sa stećcima, odnosno u sjeveroistočnom dijelu k. č.
81. i jugozapadnom dijelu k. č. 80, k. o. Kozja luka, nalazi se muslimansko
groblje, koje presijeca makadamski put. Tehničkom obradom utvrđeno je da se na
lokalitetu nalazi 19 nišana i 3 kamena santrača. Nišani su okrečeni, što je
uobičajeni način konzervacije, odnosno lokalna mjera održavanja i konzervacije
istih.
U
groblju se mogu ustanoviti tri osnovne varijante nišana; nišan u formi stele,
muški nišan sa turbanom u gužve, ženski nišan bez i sa kapom. Ukrasni motivi na
nišanima su bogati i raznovrsni: luk i strijela, sablja, polujabučica, buzdovan
(čomaga ili kijača), sjekira, kružna rozeta i kratki mač, rađeni u visokom
reljefu i tehnikom udubljivanja. Nišani na ovom lokalitetu su rijedak primjer,
koji svjedoči o stilskim osobinama nagrobnika i načinu sahranjivanja muslimana
u Bosni (s obzirom na mali broj očuvanih muslimanskih grobalja iz tog perioda)
te se mogu datirati u period druge polovine XV i prve polovine XVI vijeka,
kojem pripadaju i najraniji primjeri nišana u Bosni i Hercegovini. Za potvrdu
navedene datacije neophodno je izvršiti arheološka iskopavanja.
Stanje
nišana
Nišan br. 1.
Oštećen
nišan dimenzija 19x9x70 cm na mezaru, koji je omeđen kamenim santračem
dimnezija 150x320 cm.
Nišan br. 2.
Muški
nišan sa turbanom u gužve, prelomljen, dimenzija 16x16x100 cm sa uklesanom
sjekirom.
Nišan br. 3.
Ženski
nišan dimenzija 24x9x150 cm sa uklesanom kružnom rozeotom. Na nožnom nišanu je
uklesan kratki mač.
Nišan br. 4.
Muški
nišan sa turbanom u gužve i uklesanom sjekirom dimenzija 16x16x100cm.
Nišan br. 5.
Muški
nišan sa turbanom u gužve i uklesanom sjekirom dimenzija 17x15x110 cm.
Nišan br. 6.
Oštećen
nišan sa ženskom kapom, dimenzija 14x10x60 cm, bez natpisa.
Nišan br. 7.
Veliki
muški nišan sa turbanom u gužve, dimenzija 27x22x170 cm sa uklesanom sabljom.
Nišan br. 8.
Veliki
muški nišan sa turbanom u gužve dimenzija 29x25x209 cm, bez natpisa i posebnih
oznaka.
Nišan br. 9.
Nišan
u obliku stuba, dimenzija 30x40x90 cm, bez oznaka na sebi.
Nišan br. 10.
Prelomljen
muški nišan sa turbanom u gužve, dimenzija 28x30x125 cm na čije sve četiri
strane su isklesani: luk i strijela, sablja, polujabučica i buzdovan (čomaga
ili kijača).
Nišan br. 11.
Prelomljen
i oštećen muški nišan sa turbanom u gužve, polegnut na zemlju, dimenzija
20x6x50 cm.
Nišan br. 12.
Oštećen
ženski nišan, bez natpisa, dimenzija 10x10x40 cm.
Nišan br. 13.
Prelomljen
nišan dimenzija 14x10x36 cm.
Nišan br. 14.
Oštećen
muški nišan, polegnut na zemlju, dimenzija 14x10x40 cm.
Nišan br. 15.
Nišan
kružne osnovice, bez natpisa, obima 35 cm i visine 35 cm.
Nišan br. 16.
Oboren
ženski nišan, bez natpisa, dimenzija 10x10x40 cm.
Nišan br. 17.
Izvaljen
muški nišan sa oštećenim turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 12x12x90 cm.
Nišan br. 18.
Nišan
u obliku stele polegnut na zemlju, bez natpisa, dimenzija 30x10x120 cm.
Nišan br. 19.
Nišan
u obliku stele polegnut na zemlju, bez natpisa, dimenzija 30x10x120 cm.
Kameni santrač br. 20.
Kako
se mezaristan približava prvim stećcima, vidljivi su samo ostaci kamenih
santrača.
Kameni
santrač bez nišana dimenzija 140x90 cm.
Kameni santrač br. 21.
Kameni
santrač bez nišana dimenzija 280x130 cm.
Kameni santrač br. 22.
Kameni
santrač bez nišana kome se može izmjeriti samo dužina santrača od 200 cm.
Uvidom na terenu uočeno je prisustvo manjih kamenih formi, ali bez detaljnijih
arheoloških istraživanja nije moguće utvrditi da li je riječ o prirodnim
formacijama ili se radi o grobnim mjestima, odnosno polomljenim nadgrobnicima.
3. Dosadašnja zakonska
zaštita
U postupku koji prethodi donošenju konačne
odluke o proglašenju, izvršen je uvid u spise o zaštiti dobra i utvrđeno je:
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na
području opštine Foče kao spomenik III kategorije uvrštena su 34 lokaliteta,
nekropola sa stećcima (1459 stećaka) bez preciznije identifikacije(9).
U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u
sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj: 07-40-4-4069-1/11, od
28. 09. 2011. godine, Nekropola stećaka i nišana na lokalitetu Marevska kosa,
opština Foča, nije evidentirana pod spomenutim nazivom i nije bila upisana u
Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
4. Istraživački i
konzervatorsko-restauratorski radovi
Istraživački i konzervatorsko –
restauratorski radovi nisu preduzimani.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta 13. 09. 2011. godine, 15.
08. 2012. godine, 05. 12. 2012. godine
i 08. 07. 2013. godine, ustanovljeno
je sljedeće:
-
Područje nekropole sa
stećcima i nišanima obraslo je visokim drvećem i stvara prirodni hlad, sa
oživljavanjem vegetacije, obrasta travom i papratima.
-
Ukupno je evidentiran
81 stećak, od toga 62 vidljivih i 19 u cjelosti utonulih, prema konfiguraciji
terena da se zaključiti da bi njihov broj mogao biti i veći.
-
U mezaristanu
Borjanice evidentirano je 19 nišana i 3 kamena santrača.
-
Stećci i nišani su
izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja.
-
Pojedini stećci i
nišani su dijelom ili u potpunosti utonuli u zemlju, prepolovljeni, na njima se
nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina, u većoj ili manjoj mjeri, koji
razaraju strukturu kamena.
-
Utonule spomenike nije
bilo moguće tehnički obraditi.
-
Prilikom treće
posjete lokalitetu izvršeno je definisanje zone zaštite za predmetni nacionalni
spomenik.
6. Specifični rizici
-
dezintegracija
lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja,
-
nepovoljni uticaji
atmosferilija,
-
samonikla vegetacija.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterijume za proglašenje
dobara nacionalnim spomenicima (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03),
Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim
kriterijumima:
A) Vremensko
određenje
B) Istorijska
vrijednost
C) Umjetnička
i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade
ii. Kvalitet materijala
iii.
Proporcije
v. Vrijednost detalja
D) Čitljivost
(dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje
poznatim istorijskim periodima
E) Simbolička
vrijednost
ii. Sakralna vrijednost
iii.
Tradicionalna vrijednost
v. Značaj za identitet grupe ljudi
G) Izvornost
i. Oblik i dizajn
ii. Materijal i sadržaj
iii.
Namjena i upotreba
iv. Tradicija i tehnike
v. Položaj i smještaj u prostoru
Sastavni dio ove odluke su:
-
Imovinsko-vlasnička
dokumentacija
¾ Opština
Foča – Odjeljenje za društvene djelatnosti – dana 20. 11. 2012. godine poslala
je na adresu Komisije kopije katastarskog plana broj 3, Razmjer 1: 2 500, za
k.č. broj 80 (novi premjer), upisan u PL 4 i k.č. 81 (novi premjer), upisan u
PL 7/2, k.o. Kozja luka, Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
-
Dokumentacija o
prethodnoj zaštiti dobra
¾ Dopis
Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta
broj: 07-40-4-4069-1/11, od 28. 09. 2011. godine, kojim su Komisiji za očuvanje
nacionalnih spomenika dostavljeni podaci o evidenciji i statusu prethodne
zaštite Nekropole stećaka i nišana na lokalitetu Marevska kosa, opština Foča.
¾ Dopis
Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa broj:
07/1.20/624-650-1/2011, od 28. 09. 2011. godine, kojim je Komisiji za očuvanje
nacionalnih spomenika dostavljen podatak da Republički zavod u svojoj
dokumentaciji ne raspolaže podacima o evidenciji i statusu prethodne zaštite
Nekropole stećaka i nišana na lokalitetu Marevska kosa, opština Foča.
-
Fotodokumentacija
¾ Fotografije
postojećeg stanja dobra snimljene su 13. 09. 2011. godine, 15. 08. 2012.
godine, 05. 12. 2012. godine i 08. 07. 2013. godine, fotografisao: istoričar
Zijad Halilović (fotografisano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D i Nikon
Coolpix P 510).
-
Tehnička
dokumentacija
¾ Tehnički
snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole, snimak spomenika); dana 15.
08. 2012. godine i 08. 07. 2013. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović,
istoričar, Milka Grujić dipl. ing. arh., Amra Popržanović dipl. ing. arh. i
Hazim Numanagić, vanjski saradnik Komisije.
¾ Dana
31. 08. 2012. godine Hazim Numanagić – vanjski saradnik Komisije, dostavio je
elaborat – Stari nišani u Borjanicama na Marevskoj kosi, opština Foča.
¾ Definisanu
zonu zaštite Ešref Salihagić, geometar i vanjski saradnik Komisije, dostavio je
dana 06. 12. 2012. godine.
¾ Dana
22. 07. 2013. godine Hazim Numanagić – vanjski saradnik Komisije, dostavio je
elaborat– Stari nišani u Borjanicama na Marevskoj kosi, opština Foča sa
dopunjenim podacima prikupljenim na terenu.
Korišćena
literatura
U toku vođenja postupka proglašenja dobra
nacionalnim spomenikom BiH, korišćena je sljedeća literatura:
1956. Bejtić, Alija. Povijest i umjetnost Foče na Drini. Sarajevo: Zemaljski zavod za
zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i
Hercegovine, Naše starine III, 1956.
1980. Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i
kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu,
urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i
Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980.
1981. Kovačević-Kojić, Desanka. Arhivsko-istorijska istraživanja Gornjeg
Podrinja. Sarajevo: Naše starine XIV-XV,
1981.
2009. Živković, Tibor. Gesta regum Sclavorum. Beograd: Istorijski institut Beograd –
Manastir Ostrog, Tom II, 2009.
(1) www.google earth.com
(23. avgust 2012.)
(2) Nalazi sa arheološkog lokaliteta kod
Barakovca, na obali rijeke Ćehotine i na putu prema Čelebićima upućuju na
indicije da je uži fočanski kraj bio naseljen još u doba praistorije. Godine
1889. tu je otkriveno nekoliko praistorijskih gromila, gdje su nađeni predmeti
od bronze, za koje Ć. Truhelka navodi da su na osnovu izrade posve analogni
nalazima iz istovremenog perioda na Glasincu, što upućuje na zaključak, da je i
naselje na Barakovcu postojalo u isto doba i razvijalo se u jednom periodu, pod
uticajem iste kulture. Bejtić, Alija, Povijest
i umjetnost Foče na Drini, Sarajevo: Zemaljski zavod za zaštitu spomenika
kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine, Naše starine III, 1956, 25, 26.
(3) Iz razdoblja rimske uprave u selima
Kunovu, Čestinu i Vrbici kod Čelebića, pronađeni su rimski nadgrobnici. Posebno
je zanimljiv fragmenat nadvratnika jednog objekta, kojeg D. Sergejevski
identifikuje s antiknim mauzolejem. Fragmenat je s obje bočne, a i s donje
strane ukrašen reljefnim figurama, danas se nalazi u antiknom lapidariju
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, a detaljno ga je opisao D. Sergejevski. Rimskim
ostacima naročito je bogata Ustikolina. Godine 1895. u Ustikolini je pronađen
bronzani teg s natpisom na gornjem dijelu, opisao ga je K. Patsch i
pretpostavio, da bi to mogla biti rimska libra. Godine 1900. Zemaljski muzej u Sarajevu je od jednog
žitelja Ustikoline otkupio vrijednu bronzanu koljenastu fibulu, koja je vješto
izrađena i koja takođe potiče iz rimskog doba. U Ustikolini je na desnoj obali
Drine, otkriven rimski mozaik, koji upućuje na zaključak, da je tu morala
postojati znatnija rimska naseobina. Pretpostavlja se da je rimski Berselum,
kojeg W. Tomaschek lokalizuje u Foči, bio baš na prostoru današnje Ustikoline
za što ima više indicija. Bejtić, Alija, Ibidem, Sarajevo: Zemaljski zavod za
zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i
Hercegovine, Naše starine III, 1956, 26.
(4) Bejtić, Alija, Ibidem, Sarajevo:
Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne
Republike Bosne i Hercegovine, Naše
starine III, 1956, 23–29.
(5) Tibor Živković je u svom radu Gesta regum Sclavorum analizirao obje
redakcije LJPD i njihov međusobni
odnos, tj. takozvanu “hrvatsku redakciju” (HR), izvorno napisanu na latinskom
jeziku, te “latinsku redakciju” (LR). Naratološka analiza obje redakcije
utvrdila je da je HR i LR sastavila ista osoba, što nameće zaključak da je HR
prvobitna redakcija, a LR konačna verzija LJPD.
Takođe je mišljenja da je pisac Ljetopisa
bio stranac, koji je, prije nego što se u Dalmaciji nastanio — dosta putovao i
čitao i da je pripadao katoličkoj crkvi. Na osnovu analiziranih dokumenata i
događaja smatra da je Pop Dukljanin Gesta
regum Sclavorum pisao u drugoj polovini XIII vijeka, a ne polovinom XII
vijeka kakvo je bilo zastupljeno mišljenje u nauci. Živković, Tibor. Gesta regum Sclavorum, Beograd:
Istorijski institut Beograd – Manastir Ostrog, Tom II, 2009.
(6) Kovačević-Kojić, Desanka, Arhivsko-istorijska istraživanja Gornjeg
Podrinja, Sarajevo: Naše starine
XIV-XV, 1981, 109,110.
(7) Bejtić Alija, Povijest i umjetnost Foče na Drini,
Sarajevo: Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti
Narodne Republike Bosne i Hercegovine, Naše
starine III, 1956, 26–29.
(8) www.google earth.com
(23. avgust 2012.)
(9) Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b –
valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Sarajevo: Institut
za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu
i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.
|
