Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu članka V stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 25. do 29. travnja 2013. godine donijela je

O D L U K U

I.

Mjesto i ostatci historijskog spomenika – Džamija u Pridvorici kod Gacka proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik nalazi se na prostoru koji obuhvata k.č. 471 i 472 (stari premjer), zk. uložak broj 228, posjedovni list broj 164/0, k.o. Borač, općina Gacko, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primijenjuju se mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene sukladno sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i 64/08).

II.

Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, rehabilitaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.           

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će uvjete i osigurati sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa osnovnim podatcima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite koje se odnose na prostor definiran u točki I stavak 2. ove odluke:

-       dopušteni su isključivo radovi na rehabilitaciji objekta, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Republike Srpske;

-       na susjednim parcelama (k.č. 473/1, 473/2 i 461) nije dopuštena izgradnja novih objekata koji bi dimenzijama, izgledom ili na neki drugi način mogli ugroziti nacionalni spomenik.

U cilju hitne zaštite nacionalnog spomenika potrebno je izvršiti čišćenje lokacije od samoniklog rastinja i detaljno snimanje preostalih dijelova objekta džamije.

Vlada Republike Srpske dužna je osigurati izradu projekta rehabilitacije nacionalnog spomenika. Prigodom rehabilitacije nacionalnog spomenika neophodno je ispuniti sljedeće uvjete:

-       historijski spomenik bit će rehabilitiran na izvornoj lokaciji;

-       prigodom rehabilitacije bit će zadržani izvorni proporcijski odnosi i izvorni izgled objekta sa identičnim horizontalnim i vertikalnim dimenzijama, a na osnovu dokumentacije o njezinom izvornom obliku uz moguću uporabu suvremenih materijala najsličnijih izvornim;

-       sve dijelove i ostatke koji budu pronađeni na lokalitetu džamije ili na nekom drugom mjestu, uključujući i ostatke zidova i drugih dijelova džamije, potrebno je snimiti, istražiti, konzervirati i ponovno ugraditi u rekonstruirani objekat, ukoliko je to moguće;

-       ulomke koji se zbog visokog stupnja oštećenja ne mogu ugraditi treba na odgovarajući način konzervirati i prezentirati u okviru graditeljske cjeline.

IV.

Stavljaju se izvan snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojemu su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

V.

Svatko, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI.

Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje u Republici Srpskoj, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Republike Srpske i općinskim organima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra radi sprovođenja mjera utvrđenih u toč. II.–V. ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII.

Sastavnim dijelom ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na internetskoj stranici Povjerenstva (http://www.kons.gov.ba).

VIII.

Prema članku V stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

IX.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo.

Broj: 06.2-2.3-53/13-16

26. travnja 2013. godine

Sarajevo

Predsjedavajući Povjerenstva

Dubravko Lovrenović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na osnovu članka 2. stavak 1. Zakona o sprovedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom sukladno sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

            Centar za islamsku arhitekturu Sarajevo podnio je, dana 17.03.2003. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje džamije u Pridvorici, općina Gacko, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Sukladno sa odredbama Zakona, a na osnovu članka V, Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom. 

Izjava o značaju dobra

Džamija u Pridvorici, sudeći prema načinu gradnje vidljivom na njenim ostatcima, može se datirati u drugu polovinu XIX stoljeća. Ovaj sakralni spomenik važan je za historiju sela, ali i za cijelo područje Boračke uvale ili Borča, s obzirom na to da je poznato su tijekom II svjetskog i posljednjeg rata 1992.–95. na ovom području porušeni skoro svi sakralni objekti.

II - PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom izvršen je uvid u:

-       dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopija katastarskog plana, zemljišno-knjižni uložak i prijepis posjedovnog lista),

-       sadašnje stanje i namjenu dobra, uključujući opis i fotografije, podatke o rušenju objekta tijekom rata, podatke o intervencijama na rehabilitaciji kao i o projektu, materijalima i načinu gradnje objekta prigodom njegove rehabilitacije,

-       historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke,

-       podatke o dosadašnjoj zakonskoj zaštiti dobra,

-       stav vlasnika u pismenoj formi koji je u potpunosti suglasan o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom BiH.

Prema odredbi članka V stavak 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 37. Poslovnika o radu Povjerenstva, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Povjerenstvo je dužno pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnositelju peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, strukovnim i znanstvenim institucijama, stručnjacima i znanstvenicima, kao i drugim zainteresiranim osobama da iznesu svoje stavove.

Povjerenstvo je dopisom broj 06.2-35.2-5/12-130 od 17.07.2012. godine zatražilo dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem Džamija u Pridvorici kod Gacka od: Medžlisa Islamske Zajednice Gacko; Općine Gacko - Odjel za privredu, financije i društvene djelatnosti; Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, područna jedinica Gacko; Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske; Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske; Federalno ministarstvo prostornog uređenja; Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.

U "Službenom glasniku BiH", broj 103/12 od 25.12.2012. godine objavljena je Obavijest o pokretanju postupka proglašenja predmetnog i drugih dobara nacionalnim spomenicima, sa pozivom vlasnicima i drugim zainteresiranim fizičkim i pravnim licima, tijelima i institucijama da u roku od 30 dana dostave Povjerenstvu svoja stajališta u vezi sa proglašenjem dobra nacionalnim spomenikom.

Do dana donošenja ove odluke, Povjerenstvu je dostavljena sljedeća dokumentacija:

-       dopisom broj: 074/I-12 od 21.07.2011. godine Medžlisa Islamske zajednice Gacko kojim izjavljuju da su suglasni sa postupkom Povjerenstva da se Džamija u Pridvorici kod Gacka proglasi nacionalnim spomenikom BiH;

-       dopisom broj 21/1795.1-1-37/12 od 08.08.2012. godine Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, područna jedinica Gacko, dostavila je Povjerenstvu sljedeće dokumente:

¾      zemljišno-knjižni izvadak broj 322 i 228 od 08.08.2012. godine;

¾      izvod iz posjedovnog lista broj 164/0 i 214/0 od 08.08.2012. godine;

-       dopisom broj 07-40-4-4617-1/12 od 24.07.2012. godine Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta kojim obavještava Povjerenstva da Džamija u Pridvorici kod Gacka nije bila evidentirana i zaštićena kod Zavoda.

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće

1. Podaci o dobru

Lokacija

Selo Pridvorica nalazi se sjeverozapadno od Gacka, u Boračkoj uvali u gornjem tijeku rijeke Neretve, oko 12 km od Čemernog, prijevoja koji se nalazi na glavnom putu Foča – Gacko. Selo je smješteno na tisuću metara nadmorske visine.

Nacionalni spomenik nalazi se na lokaciji označenoj kao k.č. broj 471, 472 i 461 (stari premjer) upisana u zk. uložak broj 322 i 228, k.o. Birač, Posjedovni list broj 164/0 i 214/0, Općina Gacko, Republika Srpska,  Bosna i Hercegovina.

Historijski podatci

Pridvorica je pripadala srednjovjekovnoj župi Viševi (Borač), koja je bila u posjedu Sandalja Hranića i Hercega Stefana.

Kod zaseoka Šusteri (raspoređena u tri skupine), nalazila se srednjovjekovna nekropola sa 111 stećaka (92 sanduka, 16 ploča i 3 sljemenika). Stećci su osrednje obrađeni i očuvani. Na nekropoli se nalazi pravoslavna crkva(1) u koju je ugrađen izvjestan broj stećaka a neki su iskorišteni za nova grobna mjesta. Na stećcima nema ukrasa, ali na jednom sanduku je urezan natpis koji u transkripciji glasi:

"Saj kami Ostojin i ovo pravi Radoje. O, da je prost!"(2)

Kod zaseoka Stoičić, u dvorištu džamije nalazi se nekropola sa 24 stećka (1 sljemenjak i 23 sanduka). Stećci nisu posebno obrađeni i očuvani. Mnogi ne leže u prvobitnom položaju, a neki su uzidani u zidove i ogradu džamije(3). 

U srpnju 1465. godine, Osmanlije su napali hercegovu zemlju pod zapovjedništvom bosanskog sandžak-bega Isa-bega Ishakovića. Već do studenog iste godine, pored ostalih teritorija, u njegovim rukama bilo je i Gacko, a ubrzo i Cernica. Osmanlije su konačno osvojile grad, ne zna se tačno kada, ali vjerovatno između rujna 1468. i svibnja 1469. godine.

Vilajet Hersek ili Zemlja hercegova javlja se prvi put u popisu iz 1468/69. godine. U njega se ubrajalo i Gacko sa Cernicom. U početku je nahija Gacko pripadala kadiluku Blagaj. Ovaj dio prvo je ušao u vilajet i kadiluk Drina, odnosno Foča. Na teritoriji spomenutog kadiluka u prvoj polovini 16. stoljeća osnovana su tri nova kadiluka: mostarski, cernički i nevesinjski. Cernica je postala središte Gatačke nahije, a središte istoimenog kadiluka postala je prije 1532. godine.

U 19. stoljeću ovaj kraj je pripao Mostarskom okrugu kajmakamluku i Gatačkom srezu murdirluku(4)  

Za 20. stoljeće karakteristična je stagnacija razvoja koju uzrokuju česte bune i ratni događaji koji za posljedicu imaju stradanja i pomjeranja, prije svega, civilnog stanovništva. O vremenu, broju i porijeklu žrtava postoji više izvora koji su često dijametralno suprotni(5).

Ne zna se točno kad je džamija u Pridvorici izgrađena, ali se prema načinu gradnje može datirati u drugu polovinu XIX stoljeća.

Godine 1938. džamija je renovirana i tom prigodom je umjesto drvene sagrađena kamena munara(6). 

Zahvaljujući pomoći nadležnih vjerskih organa IVZ Foča i glavnom imamu za Hercegovinu Zuferu Bašliću, džamija je obnovljena 1967. godine.

Izgradnja džamije trajala je dvije godine, od 1965. do 1967. a sredstva i radna snaga su prikupljeni od stanovnika sela Borač(7).

U posljednjim ratnim dešavanjima (1992.–1995. godine) džamija u Pridvorici je potpuno porušena.

2. Opis dobra

Džamija u Pridvorici pripadala je tipu jednoprostornih džamija sa natkrivenim sofama i kamenom munarom.

Centralni prostor džamije bio je natkriven četverostrešnim krovom i pokriven crijepom.

Prostor sofa bio je ozidan sa tri strane: i bio je natkriven jednostrešnim krovom koji se nastavljao na sjeverozapadni dio glavnog krova objekta.

Osnova objekta(8) (zajedno sa sofama) je bila pravokutnog oblika, čije su vanjske dimenzije iznosile oko 12,20x9,40 metara. Unutarnje dimenzije prostora sofa iznosile su oko 3,00x8,20 m. Centralni molitveni prostor imao je pravokutni oblik, a njegove unutarnje dimenzija iznosile su oko 11,00x8,20 m. Zidovi džamije su bili urađeni od grubo klesanog kamena krečnjaka sa krečnim malterom kao vezivnim sredstvom i njihova debljina je iznosila približno 80 cm.

Sa unutarnje i vanjske strane zidovi su bili malterirani i bojeni.

Munara džamije u donjem dijelu je imala kvadratnu osnovu koja je bila izrađena od kamena. Munara je bila prekrivena šatorastim limenim krovom koji se završavao alemom.

Na sjeverozapadnoj fasadi džamije na prostoru gdje su se nalazile sofe, postavljena su bila dva drvena prozorska otvora koja su bila simetrično smještena u odnosu na vrata džamije. Ulazna vrata su, također, bila izrađena od drveta. Dva drvena prozorska otvora i ulazna dvokrilna vrata bila su postavljena na sjeverozapadnom zidu molitvenog dijela džamije.

Na jugozapadnoj i sjeveroistočnoj fasadi džamije nalazila su se po četiri prozorska otvora, dva u donjoj a dva u gornjoj zoni. Prozori su bili izrađeni od drveta i simetrično raspoređeni. U donjoj zoni su se nalazila dva veća prozorska otvora, a iznad njih, u istoj ravni,smještena su bila po dva manja prozorska otvora.

Na jugoistočnoj fasadi džamije nalazila su se dva drvena prozorska otvora.

Karakteristično za ovu džamiju je ulaz u džamijski harem koji je bio definiran sa dva vertikalno položena stećka. Kameni zid koji se nalazio na jugoistočnoj strani, na dijelu prilaznog puta, još uvijek je očuvan i njegova visina iznosi oko 1,00 m.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Objekat Džamija u Pridvorici kod Gacka nije bio upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture kod Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH i nije uživao režim zaštite. 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi 

Nema podataka o sprovedenim konzervatorsko-restauratorskim radovima.

4.1. Ostali radovi

Godine 1938. na objektu je na mjestu drvene izrađena kamena munara(9), a 1967. godine je pokrov od šindre zamijenjen crijepom i izgrađena je viša munara (visina munare je 28 m).

5. Sadašnje stanje dobra

Suradnice Povjerenstva su izvršile uvid na terenu dana 22. lipnja 2012. godine. Objekat Džamija u Pridvorici kod Gacka je potpuno porušen u ratu 1992.-1995. godine.

-       Zbog visoke vegetacije i potencijalne opasnosti od mina snimanje objekta je bilo veoma otežano.

-       Tom prigodom uočeni su ostatci zidova porušenog objekta, kao i kamena ograda oko džamije.

-       Visina zidova objekta je različita i kreće se od oko 1,00 do 2,00 m.

-       Kameni zid džamijske ograde u relativno dobrom stanju. Visina ovog zida oznosi oko 1,00 m.

-       U neposrednoj blizini objekta nisu bili vidljivi tragovi groblja, niti su pronađeni ostatci stećaka ili nišana.

-       Na lokalitetu se nalaze ostatci kamenih zidova, kao i kamena koji je bio ugrađen u zidove džamije.

6. Specifični rizici

-       Nepovoljni atmosferski utjecaji.

III - ZAKLJUČAK

Primijenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima ("Službeni glasnik BiH" br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje

B.         Historijska vrijednost

D.         Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

iv.         svjedodžba o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru.

E.         Simbolička vrijednost

i.          sakralna vrijednost,

ii.          tradicionalna vrijednost,

iii.         vezanost za rituale ili obrede,

iv.         značaj za identitet grupe ljudi.

Sastavnim dijelom ove odluke su:

-       Kopija katastarskog plana, razmjera 1:6250, broj plana 32 XIX 10 C C/3, k.č. broj: 164,  Katastarska općina Borač, Općina Gacko, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina; Izdala Služba za imovinsko-pravne poslove područna jedinica Gacko, 09.12.2010. godine.

-       Izvod iz posjedovnog lista 164/0 i 214/0, izdata od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, Područna jedinica Gacko, Općina Gacko, dana 08.08.2012. godine.

-       Zemljišno-knjižni izvadak, ZK izvadci: 322 i 228, Katastarska općina Birač, Izdao Općinski sud Trebinje odjeljenje Nevesinje, Zemljišnoknjižni ured/kancelarija, Općina Gacko, 08.08.2012. godine.

-       Fotodokumentacija:

¾      stare fotografije dao je imam džamije Sadet Bilalić,

¾      fotografije postojećeg stanja Džamije u Pridvorici kod Gacka snimljene su u lipnju 2012. godine, a fotografirale su suradnice iz Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika.

-       Tehnička dokumentacija:

¾      Projekat: Idejno rješenje Džamije u Pridvorici Općina Gacko kojeg je na zahtjev IVZ Gacko izradio arh. I. Selman.

Korištena literatura

Tijekom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH korištena je sljedeća literatura:

1931.    Škarić, Vladislav. "Podaci za istoriju Hercegovine od 1566. do sredine 17 vijeka", Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1931., str. 59.

1959.    Šabanović, Hazim. Bosanski pašaluk. Sarajevo: 1959., 158, 167.

1965.    Glasnik VIS-a 1965. godina,  broj 11-12, 455. i 456.

1966.    Glasnik VIS-a. Sarajevo: 1966, br. 3-4, 152.

1967.    Glasnik VIS-a 1967. godina, broj 11-12, 559.–566.

1967.    Čelebi, Evlija. Putopis, preveo Hazim Šabanović. Sarajevo: 1967., 437. i 438.

1971.    Bešlagić, Šefik. Stećci, Kataloško-topografski pregled. Sarajevo: V. Masleša, 1971.

1990.    Hasandedić, Hivzija. Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini. Sarajevo: 1990.

1998.    Mujezinović, Mehmed. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga III. Sarajevo: Sarajevo Publishing, 1998.

(1) Crkva je izgrađena 1925. godine. Porušena je u II svjetskom ratu. Obnovljena je 2006. godine.

(2) Bešlagić, Šefik, 1971. godina, 356.

(3) Bešlagić, Šefik, 1971. godina, 356.

(4) Šabanović, Hazim, 1982. godina, 136.–137, 157, 188, 192 i 323.

(5) „U prošlosti je selo više puta bilo opustošeno i popaljeno, a stanovnici su stradali u više navrata: 1878., 1918. i 1942. godine kada je spaljena i džamija u Pridvorici“ Glasnik VIS-a 1965. godina, broj 11–12, 455 i 456. O stradanjima pravoslavnog stanovništva tijekom II svjetskog rata, posebice 1942. godine svjedoči autor: Tihomir Burzanović u svojoj knjizi Dva metka za Pavelića (http://www.scribd.com/doc/76589712/Tihomir-Burzanovi%C4%87-Dva-metka-za-Paveli%C4%87a).

(6) Glasnik VIS-a 1965. godina, broj 11–12, 455., 456.

(7) Glasnik VIS-a 1966. godina broj 3–4, 152.

(8) Osnovne dimenzije objekta su preuzete iz projekta: Idejno rješenje Džamije u Pridvorici, Općina Gacko, kojeg je na zahtjev IVZ Gacko izradio arh. I. Selman

(9) Glasnik VIS-a 1965. g. broj 11–12., 455.–456.