Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 8. studenoga 2012. godine je donijelo

O D L U K U

I.

Povijesno područje – nekropola sa stećcima na lokalitetu „Greblje“ u Tuhobićima, općina Konjic, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini nekropola sa stećcima (dva sanduka i četiri sljemenjaka s postoljem).

Nacionalni spomenik nalazi se na prostoru označenom kao k.č. 2339, z.k. uložak broj 197, k.o. Bulatovići, općina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika utemeljenoga prema Aneksu 8. Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04, 51/07)

II.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administracijske i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnoga spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

U svrhu trajne zaštite nacionalnoga spomenika, na prostoru definiranom u točki I. stavak 3. ove odluke utvrđuje se:

-       dopušteni su isključivo istraživački i konzervacijsko-restauracijski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručno nadziranje nadležne službe zaštite nasljeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);

-       radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;

-       nije dopušteno pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju drugu lokaciju;

-       nije dopušteno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine;

-       iznimno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka u slučaju da je ono nužno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elelemenata stećka, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, kemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su nužne, te sadržavati odgovarajuće konzervacijske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen;

-       područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obvezno osigurati prisustvo arheologa;

-       zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.

Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provedbu sljedećih mjera zaštite:

-       izradu geodetske snimke postojećeg stanja;

-       izradu Projekta sanacije, restauracije i konzervacije nacionalnoga spomenika.

Projekt sanacije, restauracije i konzervacije nacionalnoga spomenika treba sadržavati:

-       izradu preliminarne snimke postojećeg stanja, kojom će se utvrditi vrsta i stupanj ugroženosti lokaliteta, te oštećenja na spomenicima;

-       sanaciju oštećenih stećaka;

-       uređenje lokaliteta s uklanjanjem samonikle vegetacije;

-       uređenje pristupne staze i postavljanje klupa za sjedenje i korpi za otpatke;

-       program istraživanja prostora nacionalnog spomenika;

-       program redovitoga održavanja spomenika.

IV.

Svi pokretni nalazi, koji tijekom arheološkoga istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen tijekom arheoloških istraživanja nužno je stručno obraditi.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvješće Povjerenstvu i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvješće, a najduže za period od tri godine.

Usporedno s izvođenjem arheoloških istraživanja, nužna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkoga materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvješća o provedenome istraživanju, Povjerenstvo će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Povjerenstvo utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stavka 1. ove točke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Iznimno od odredbe stavka 7. ove točke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je nužna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tome će prezentirati Povjerenstvu, koje može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovoga iznošenja, postupanja s njim tijekom boravka izvan zemlje i njegovoga povrata u Bosnu i Hercegovinu.

V.

            Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kojem su oprečni odredbama ove odluke.

VI.

Svatko, a osobito nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VII.

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite naslijeđa i općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II. – VI. ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII.

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje s pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (www.kons.gov.ba).

IX.

Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

X.

Ova odluka stupa na snagu narednoga dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.

Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 05.1-2.3-73/12-31

6. studenoga 2012. godine

Sarajevo

Predsjedateljica Povjerenstva

Ljiljana Ševo

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na temelju članka II. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, utemeljenoga sukladno Aneksu 8 Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom u skladu sa člancima V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Služba za opću upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove Općine Konjic podnijela je, dana 17.06.2011. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje Nekropole sa stećcima na lokalietu „Greblje“, u naseljenom mjestu Tuhobići, općina Konjic, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Stećci predstavljaju osebujnu pojavu i vrlo specifičnu sintezu jezika i pisma, vjere i običaja, povijesti i kronologije, kulture, umjetnosti i estetike. Pretežito su vezani uz bosansko-humski srednjovjekovni krajolik i teško je, zapravo nemoguće, naći sličnu pojavu koja bi na takav markantan način obilježila kulturni pejzaž neke srednjovjekovne europske zemlje. U odnosu na europski prostor izdvaja ih njihova brojnost i interkonfesionalnost što predstavlja istinsku multikulturnu pojavu u povijesti Bosne i Hercegovine. Njihova geneza i razvoj mogu se pratiti od sredine XII do početka XVI vijeka. Prema statistici Š. Bešlagića područje konjičke općine spada u teritorije koji imaju najveći broj stećaka u Bosni i Hercegovini... Tako je na lokalitetu „Greblje“ iznad sela Tuhobići, evidentirano šest stećaka, od čega su dva sanduka i četiri sljemenjaka s postoljem, koji su orijentirani po pravcu SZ-JI, osim sljemenjaka broj 6 koji je orijentiran u pravcu istok-zapad.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

-       dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskoga plana i zemljišnoknjižni izvadak).

-       podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u tijeku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.

-       povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentirnu građu o dobru.

Prema odredbi članka V., stavak 2. Aneksa 8 Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 37. Poslovnika o radu Povjerenstva, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Povjerenstvo će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnoga spomenika, podnositelju peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i znanstvenim institucijama, stručnjacima i znanstvenicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove.

Sukladno tome, Povjerenstvo je zatražilo:

-       dopisom broj 05.2-35.2-8 /11-121 od 20.09.2011. godine, zatražena je dostava dokumentacije i stava u vezi sa proglašenjem predmetnoga dobra nacionalnim spomenikom BiH, od Općine Konjic, Službe za opću upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnoga ministrastva kulture i sporta

-       dopisom broj 05.1-35.2-19/12-26, od 11.07.2012. godine, zatražen stav vlasnika preko Javnog oglasa upućenog Općini Konjic, Služba za opću upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove.

Nakon toga, Povjerenstvu je dostavljena sljedeća dokumentacija:

-       dopisom broj: 03-23-2-1345/11, od 27.09.2011. godine Federalno ministarstvo prostornog uređenja obavijestilo je Povjerenstvo da ne raspolaže podacima niti dokumentacijom za predmetno dobro

-       dopisom broj: 07-40-4-4073-1/11, od 12.10.2011. godine, Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnoga ministarstva kulture i sporta obavijestilo je Povjerenstvo da dobro nije bilo registrirano od strane Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH

-       do mementa donošenja odluke nije dobijen stav vlasnika

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija dobra

Nekropola sa stećcima nalazi se na lokalitetu „Greblje“, na brijegu iznad sela Tuhobići, udaljenom od centra Konjica 30-ak km, na nadmorskoj visini od oko 800 m.

Nacionalni spomenik se nalazi na parcelama označenim kao k.č. br. 2339, z.k. uložak 197, k.o. Bulatovići, općina Konjic, Federacija BiH, Bosna i Hercegovina.

Povijest dobra

Još od prapovijesti dolinom rijeke Neretve i njenih rubova vodile su komunikacije koje su povezivale srednju Bosnu sa Jadranskim primorjem. Uz korekcije i prilagođavanja trase, ovuda su prolazile važne komunikacije u antičko, srednjovjekovno i osmansko doba, sve do probijanja puta kroz kanjon Neretve od Jablanice na jug osamdesetih godina 19. vijeka. Srednjobosansko rudogorje, plodna zemlja u dolini Neretve i bogate planinske ispaše doprinijeli su da se na velikom koljenu Neretve, između planinskih masiva Bitovnje, Bjelašnice i Visočice na sjeveru, te Prenja i Čvrsnice na jugu, formiraju brojna naselja u svim periodima, shodno uvjetima i zahtjevima vremena u kojem su nastajala.

U široj okolini Konjica, u ranije doba srednjeg vijeka, postojali su župa Neretva, dio župe Zagorja (kraj oko Bjelimića) i dio Komske župe (kraj oko Glavatičeva). Ona se prostirala između župa Rame i Koma. Pretpostavlja se da je već polovicom 11. vijeka, ova župa bila priključena bosanskoj državi. Od tada do dolaska bana Tvrtka na vlast 1353. godine, imala je poseban status u bosanskoj državi. Oko polovice 14. vijeka u župi Neretvi može se prati intenzivnija ekonomska i politička aktivnost bosanskih vladara. Početkom 15. vijeka došlo je do razgraničenja kasnije “Kraljeve zemlje” i feudalne oblasti Kosača. Od 1404. godine do 1463. godine bosanski dio župe Neretve pripada "Kraljevoj zemlji", a humska Neretva i Kom pripadaju feudalnoj oblasti Kosača - kasnijoj Hercegovini. Granica ovih dviju oblasti je bila rijeka Neretva, od granica župe Kom do granica župe Rame. Područje koje se nalazilo na lijevoj obali Neretve pripadalo je Kosačama, a ono na desnoj obali rijeke „Kraljevoj zemlji“. Pomoćna osmanska vojska pod vođstvom Mahmut-paše Anđelovića u ljeto 1463. godine osvojila je obje Neretve i Kom. U protuakciji hercega Stjepana, od srpnja do rujna iste godine, oslobođena je tzv. humska Neretva, osim grada Borovca, i zapadni dio bosanske Neretve. Ovi krajevi su definitivno osvojeni sredinom 1465. godine prodorom bosanskog sandžak-bega Isa-bega Ishakovića u hercegovu zemlju.(1)

2. Opis dobra

Prema statistici Š. Bešlagića područje konjičke općine spada u teritorije koji imaju najveći broj stećaka u Bosni i Hercegovini. Prema formi izrade najbrojniji su sanduci, dok su sljemenjaci i ploče gotovo podjednako zastupljeni. Način grupiranja stećaka omogućava da se na terenu prate i dokumentiraju važne povijesne pojave, procesi i odnosi. Ukrašavanje stećaka uzima maha tek početkom XIV. ili krajem XV. vijeka. Na bliže oblikovanje stećaka svakako su utjecali i terenski uvjeti, odnosno geološki sastav stijena iz kojih je uziman kamen za izradu stećaka. Vidno je velika razlika u kvaliteti izrade stećaka iz doline Neretvice, gdje nema pogodnog materijala, i onih kraških predjela oko Glavatičeva i Bjelimića. Ipak, čini se da to nije i jedini uzrok razlikama, jer u okolici Jablanice ima dobrog materijala, ali ipak nema naročito razvijenih formi i ukrasa.(2)   

Opis stećaka

Nekropola zahvata središnji dio brijega koji se nalazi iznad sela Tuhobić. Vidljiva je iz sela i sa seoskog puta. Oblik nekropole se ne može precizno definirati pošto nije istraženo da li se na pomenutom lokalitetu nalazi još grobova.

Na nekropoli je evidentirano šest grobova sa stećcima, od čega su dva sanduka i četiri sljemenjaka s postoljem, orijntirana po pravcu SZ-JI u nizu, osim sljemenjaka broj 6 koji je orijentiran u pravcu istok – zapad.

Ukrasi nisu evidentirani. Stećci su u izvjesnoj mjeri oštećeni (površinske pukotine - pliće ili dublje).

Stećak 1 – sanduk dimenzija 182x84x40 cm, nagnut, popucale plohe sanduka

Stećak 2 – sanduk dimenzija 181x106x85 cm, nagnut, popucale plohe sanduka

Stećak 3 – sljemenjak dimenzija 160x79x17 cm, nagnut, popucale plohe sljemenjaka

Stećak 4 – sljemenjak dimenzija 165x65x45 cm, postolje utonulo, smješten neposredno uz sljemenjak broj 5

Stećak 5 – sljemenjak dimenzija 184x84x67 cm, dimenzije postolja: 195x29x16 cm, smješten neposredno uz sljemenjak broj 4, nagnut, tone

Stećak 6 – sljemenjak dimenzija 176x140x43 cm, potolje utonulo, jedini je drugačije orijentiran (po pravcu istok-zapad), nagnut, tone

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Konjica, kao spomenik III. kategorije, uvršteno je 69 lokaliteta nakropola sa stećcima (3018 stećaka) bez preciznije identifikacije.(3)  

Nekropola sa stećcima, lokalitet „Greblje“, selo Tuhobići, općina Konjic, nije bila evidentirana, niti upisana u registar spomenika kulture Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.

4. Istraživački i konzervacijsko-restauracijski radovi

Direkcija Zemaljskog muzeja u Sarajevu, pedesetih godina prošlog vijeka, započela je sustavnija istraživanja nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini.

Š. Bešlagić navodi da se u Tuhobićima, selu zapadno od Repovaca, na brijegu, nalazi nekropola sa šest stećaka (dva sanduka i četiri sljemenjaka).(4)   

U Arheološkom leksikonu, navodi se srednjovjekovno groblje u Tuhobićima, općina Konjic, na kojem je sačuvano šest stećaka, orijentiranih po pravcu SZ-JI.(5)

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na lokalitetu, koji je obavljen dana 27. 06. 2012. godine, ustanovljeno je sljedeće:

-       evidentirano je šest stećka (dva sanduka i četiri sljemenjaka), smještenih na brijegu

-       orijentirani su po pravcu sjeverozaoad-jugoistok, u nizu, osim sljemenjaka broj 6, koji je orijentiran po pravcu istok-zapad (s otklonom)

-       stećci su obrasli niskim raslinjem i šibljem i biljnim organizmima (mahovinom i lišajevima)

-       stećci su u izvjesnoj mjeri oštećeni (površinske pukotine - pliće ili dublje)

-       sljemenjak broj 6 je nešto znatnije oštećen

-       ukrasi nisu evidentirani

6. Specifični rizici

Neodržavanje.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A)         Vremensko određenje

B)         Povijesna vrijednost

C)         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade

D)         Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

i.          Svjedočanstvo o povijesnim mijenama

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili maniru

E)         Simbolička vrijednost

i.          Ontološka vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost

v.         Značaj za identitet grupe ljudi

Sastavni dio ove odluke su:

-       Imovinsko – vlasnička dokumentacija:

-         kopija katastarskoga plana, za k.č. br. 2339, z.k. uložak 197, k.o. Bulatovići, općina Konjic, br. plana 9, razmjera 1:2500, izdana 25.04.2011. godine od strane Službe za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina Općine Konjic, Kanton Hercegovačko-neretvanski, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina;

-         zemljišnoknjižni izvadak za zemljišnu parceleu br. 2339, broj z.k. uloška 197, NAR. i RZ br. 1919/11, izdao 26.04.2011godine Zemljišno knjižni ured/kancelarija Konjic, Kanton Hercegovačko-neretvanski, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

-       Fotodokumentacija, (fotografije s terena načinjene 27.6.2012.).

Korištena literatura

Tijekom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:

1961.    Radojčić, Svetozar. Reljefi bosanskih i hercegovačkih stećaka, LMS, knj. 387/1. Novi Sad: 1961.

1963.    Benac, Alojz. Stećci. Beograd: Prosveta, 1963.

1963.    Vego, Marko. „Patarenstvo u Hercegovini u svjetlu arheoloških spomenika“, GZM, NS (A), XVIII. Sarajevo: 1963.

1966.    Anđelić, Pavao. „Doba srednjovjekovne bosanske države“, u Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine. Sarajevo: 1966.

1971.    Bešlagić, Šefik. Stećci, Kataloško-topografski pregled. Sarajevo: 1971.

1975.    Anđelić, Pavao. Historijski spomenici Konjica i okoline, I. Konjic: 1975.

1980.    Redžić, Husref (ur.). Prostorni plan Bosne i Hercegovine, Faza „B“ - Valorizacija, Prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, 1980.

1982.    Bešlagić, Šefik. Stećci-kultura i umjetnost. Sarajevo: 1982.

1985.    Bobaš, Mirko. „Stećak Mihovila Grahovčića“, Jukić, 15. Sarajevo: 1985.

1988.    Čović, Borivoj (ur.). Arheološki leksikon BIH, TOM 3. Sarajevo: 1988.

1990.    Basler, Đuro. „Kršćanska arheologija“, II. izdanje, Crkva na kamenu. Mostar: 1990.

1990.    Südland, L. V. (Ivo Pilar). Južnoslavensko pitanje. Prikaz cjelokupnog pitanja, Varaždin. Naslov izvornika: L. v. SÜDLAND. Die Südslawische Frage und der Weltkrieg. Übersichtliche Darstellung des Gesamt-Problems. Wien: 1990.

1997.    Daniell, Christopher. Death and burial in medieval England 1066-1550. London and New York: Routledge, 1997.

2004.    Bešlagić, Šefik. Leksikon stećaka. Sarajevo: Svjetlost, 2004.

(1) Tekst preuzet iz Odluke o proglašenju nacionalnim spomenikom: Arheološki spomenici u sklopu Parka na Vardi ispod Društvenog doma u Konjicu. Za više podataka o povijesti i povijesti razvoja stećaka, pogledati u istu (korištena literatura navedena na kraju odluke).

(2) Anđelić, Pavao, Historijski spomenici Konjica i okoline, I, Konjic: 1975., 223, 224, 225.

(3) Napomena: odlaskom na teren i evidentiranjem stećaka u općini Konjic, suradnici Povjerenstva uočili su da je broj stećaka zasigurno i veći od navedenih 3018

(4) Bešlagić, Šefik, Stećci, Kataloško-topografski pregled, Sarajevo: 1971., 326.

(5) Čović, Borivoj (ur.), Arheološki leksikon BiH, TOM 3, Sarajevo, 1988., 224.