Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi članka V stav 4 Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 8. novembra 2012. godine je donijela
O D L U K U
I
Historijsko područje – Nekropola sa stećcima u Lađanici, općina Konjic, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola sa dva stećka (1 sljemenjak i 1 sanduk).
Nacionalni spomenik nalazi se na prostoru označenom kao k.č. 470, z.k. uložak broj 19, k.o. Lađanica, općina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik Republike Srpske” br. 9/02, 70/06 i 64/08).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika na prostoru definiranom u tački I stav 3 ove odluke utvrđuje se:
- dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručno nadziranje nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);
- radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dozvoljeni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
- nije dozvoljeno pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju drugu lokaciju;
- nije dozvoljeno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine;
- izuzetno od prethodne alineje, dozvoljeno je čišćenje stećaka u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elemenata stećka, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen;
- područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provođenje sljedećih mjera zaštite:
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
- izradu projekta sanacije, restauracije i konzervacije nacionalnog spomenika.
Projekat sanacije, restauracije i konzervacije spomenika treba sadržavati:
- izradu preliminarnog snimka postojećeg stanja, kojim će se utvrditi vrsta i stepen ugroženosti lokaliteta, te oštećenja na spomenicima;
- sanaciju oštećenih stećaka;
- uređenje lokaliteta s uklanjanjem samonikle vegetacije;
- uređenje pristupne staze i postavljanje klupa za sjedenje i korpi za otpatke;
- program istraživanja prostora nacionalnog spomenika;
- program redovnog održavanja spomenika.
IV
Svi pokretni nalazi, koji tokom arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen tokom arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Pokretne nalaze iz stava 1 ove tačke nije dozvoljeno iznositi iz Bosne i Hercegovine.
Izuzetno od odredbe stava 7 ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim tokom boravka van zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.
V
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su suprotni odredbama ove odluke.
VI
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VII
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tačkama II – VI ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VIII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje s pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Komisije (www.kons.gov.ba).
IX
U skladu sa članom V stav 4 Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
X
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 05.1-2.3-73/12-29
6. novembra 2012. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Ljiljana Ševo
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovi član II stav 1 Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene u skladu sa Aneksom 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa članovima V i VI Aneksa 8, Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Služba za opću upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove Općine Konjic podnijela je je, dana 16.06.2011. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje Nekropole sa stećcima u naseljenom mjestu Glavatičevo, zaseok Lađanica, općina Konjic, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U skladu s odredbama Zakona, a na osnovi člana V stav 4 Aneksa 8 i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, poznati pod nazivom stećci, jedinstveni su za područje Bosne i Hercegovine i njenih susjeda. Oni su impresivan dokaz rastuće ekonomske moći bosanskog feudalnog društva u XIV vijeku, otvaranja rudnika, pojačane urbanizacije, te želje pojedinaca da svoj status i moć prikažu kroz vanjski izgled nadgrobnog spomenika. Oni imaju iznimnu historijsku i znatnu kulturnu važnost.
Prema statistici Š. Bešlagića područje konjičke općine spada u teritorije koji imaju najveći broj stećaka u Bosni i Hercegovini. Način grupiranja stećaka omogućavaju da se na terenu prate i dokumentiraju važne historijske pojave, procesi i odnosi. Po smještaju velikih nekropola mogu se pouzdano ubicirati središta nekadašnjih kultnih i političkih zajednica. Također, po smještaju srednje veličine nekropola, mogu se pratiti procesi razvitka tzv. rodovskih sela, dok se kod manjih skupina prati odraz intenzivne feudalizacije i socijalnog diferenciranja, tj. kada se pojedini rodovi više ne ukapaju sa susjedima, već se izdvajaju i stvaraju porodične nekropole.
Na nekropoli sa stećcima u selu Lađanica, u blizini Glavatičeva, na desnoj obali Neretve, evidentirana su dva stećka: sanduk i ukrašeni, visoki sljemenjak s postoljem. Sanduk je orijentiran po pravcu S-J (s otklonom), a sljemenjak s postoljem po pravcu SZ–JI. Sljemenjak je ukrašen s obje uže bočne strane, istim motivom dvostruke spirale, koje su plastično klesane.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak).
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.
- historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentirnu građu o dobru.
Prema odredbi člana V stav 2 Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Komisija je zatražila:
- dopisom broj 05.2-35.2-8 /11-121 od 20.09.2011. godine, zatražena je dostava dokumentacije i stava u vezi sa proglašenjem predmetnog dobra nacionalnim spomenikom BiH, od Općine Konjic, Službe za opću upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministrastva kulture i sporta.
- dopisom broj 05.1-35.2-19/12-26, od 11.07.2012. godine, zatražen je stav vlasnika preko Javnog oglasa upućenog Općini Konjic, Služba za opću upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove.
Nakon toga, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:
- dopisom broj: 03-23-2-1345/11, od 27.09.2011. godine Federalno ministarstvo prostornog uređenja obavijestilo je Komisiju da ne raspolaže podacima niti dokumentacijom za predmetno dobro.
- dopisom broj: 07-40-4-4073-1/11, od 12.10.2011. godine, Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministrastva kulture i sporta obavijestilo je Komisiju da dobro nije bilo zaštićeno od strane zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH.
- do momenta donošenja odluke nije dobijen stav vlasnika.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija dobra
Nekropola sa stećcima nalazi se u selu Lađanica, u blizini Glavatičeva, na desnoj obali Neretve. Selo je udaljeno od centra Konjica 22 km zračne linije u pravcu jugoistoka.
Nacionalni spomenik se nalazi na parcelama označenim kao k.č. br. 470, z.k. uložak 19, k.o. Lađanica, općina Konjic, Federacija BiH, Bosna i Hercegovina.
Historija dobra
Još od prahistorije dolinom rijeke Neretve i njenih rubova vodile su komunikacije koje su povezivale srednju Bosnu sa Jadranskim primorjem. Uz korekcije i prilagođavanja trase, ovuda su prolazile važne komunikacije u antičko, srednjovjekovno i osmansko doba, sve do probijanja puta kroz kanjon Neretve od Jablanice na jug osamdesetih godina XIX vijeka. Srednjobosansko rudogorje, plodna zemlja u dolini Neretve i bogate planinske ispaše doprinijeli su da se na velikom koljenu Neretve, između planinskih masiva Bitovnje, Bjelašnice i Visočice na sjeveru, te Prenja i Čvrsnice na jugu, formiraju brojna naselja u svim periodima, shodno uvjetima i zahtjevima vremena u kom su nastajala.
U široj okolini Konjica, u ranije doba srednjeg vijeka, postojali su župa Neretva, dio župe Zagorja (kraj oko Bjelimića) i dio Komske župe (kraj oko Glavatičeva). Župa Neretva se prostirala između župa Rame i Koma. Pretpostavlja se da je već polovinom XI vijeka, ova župa bila priključena bosanskoj državi. Od tada do dolaska bana Tvrtka na vlast 1353. godine imala je poseban status u bosanskoj državi. Oko polovine XIV vijeka u župi Neretvi može se pratiti intenzivnija ekonomska i politička aktivnost bosanskih vladara. Početkom XV vijeka došlo je do razgraničenja kasnije „Kraljeve zemlje“ i feudalne oblasti Kosača. Od 1404. godine do 1463. godine bosanski dio župe Neretve pripada „Kraljevoj zemlji“, a humska Neretva i Kom pripadaju feudalnoj oblasti Kosača - kasnijoj Hercegovini. Granica ovih dviju oblasti je bila rijeka Neretva, od granica župe Kom do granica župe Rame. Područje koje se nalazilo na lijevoj obali Neretve pripadalo je Kosačama, a ono na desnoj obali rijeke „Kraljevoj zemlji“. Pomoćna osmanska vojska pod vodstvom Mahmut-paše Anđelovića u ljeto 1463. godine osvojila je obje Neretve i Kom. U protivakciji hercega Stjepana, od jula do septembra iste godine, oslobođena je tzv. humska Neretva, osim grada Borovca, i zapadni dio bosanske Neretve. Ovi krajevi su definitivno osvojeni sredinom 1465. godine prodorom bosanskog sandžak-bega Isa-bega Ishakovića u hercegovu zemlju(1).
2. Opis dobra
Prema statistici Š. Bešlagića područje konjičke općine spada u teritorije koje imaju najveći broj stećaka u Bosni i Hercegovini. Načini grupiranja stećaka omogućavaju da se na terenu prate i dokumentiraju važne historijske pojave, procesi i odnosi. Ukrašavanje stećaka uzima maha tek početkom XIV ili krajem XV vijeka. Na bliže oblikovanje stećaka svakako su utjecali i terenski uvjeti, odnosno geološki sastav stijena iz kojih je uziman kamen za izradu stećaka. Vidno je velika razlika u kvaliteti izrade stećaka iz doline Neretvice, gdje nema pogodnog materijala i onih kraških predjela oko Glavatičeva i Bjelimića. Ipak čini se da to nije i jedini uzrok razlikama, jer u okolici Jablanice ima dobrog materijala, ali ipak nema naročito razvijenih formi i ukrasa(2).
Opis stećaka
U selu Lađanica, na privatnoj parceli evidentirana su dva stećka: jedan sanduk i jedan ukrašen, visoki sljemenjak s postoljem. Sanduk je orijentiran u pravcu S–J (s otklonom), a sljemenjak s postoljem u pravcu SZ–JI. Stećci su smješteni u centralnom dijelu parcele.
Stećak 1 - sanduk, dimenzija 170x138x30 cm; jako oštećen, gotovo amorfan, obrastao biljnim organizmima (mahovina, lišajevi, šiblje), orijentiran je u pravcu S–J.
Stećak 2 - visoki sljemenjak s postoljem dimenzija: 152x57x114 cm; dimenzije postolja 185x110x32 cm; (ukupna visina sljemenjaka 136 cm), neznatno nagnut dužom bočnom, južnom stranom. Ukrašen je s obje uže, bočne strane istim motivom dvostruke spirale, plastično klesane. Spirale nisu tako široko rasprostranjene kao što su to npr. rozete, polumjeseci i križevi. Najviše ih je ustanovljeno u okolini Olova, Zvornika ,Kladnja, Vlasenice, oko Kalinovika, a rijetka su pojava u Hercegovini. Inače, prema ukupnom brojnom stanju negdje su oko sredine ljestvice osnovnih vrsta motiva. Najviše je dvostrukih, a najmanje S spirala. Redovno su plastično klesane, ali ima ih i urezanih(3).
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Konjica kao spomenik III kategorije uvršteno je 69 lokaliteta nakropola sa stećcima (3018 stećaka) bez preciznije identifikacije(4).
Nekropola sa stećcima, selo Lađanica, općina Konjic, nije bila evidentirana, niti upisana u registar spomenika kulture Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Direkcija Zemaljskog muzeja u Sarajevu, pedesetih godina prošlog vijeka, započela je sistematičnija istraživanja nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini.
Š. Bešlagić navodi da se u selu Lađanica, nedaleko Glavatičeva, nalaze dva osamljena stećka: jedna ploča i jedan sljemenjak, koji je ukrašen cik-cak vrpcom i spiralom, nepoznate orijentacije(5).
U Arheološkom leksikonu, navodi se srednjovjekovno groblje u Lađanici, općina Konjic. Sačuvana dva stećka u obliku ploče i sarkofaga; ukras: bordura, spirala(6).
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na lokalitetu, koji je obavljen dana 28.06.2012. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- evidentirana su dva stećka, od čega jedan sanduk i jedan ukrašen sljemenjak s postoljem.
- sanduk je orijentiran po pravcu S–J (s otklonom), a sljemenjak s postoljem u pravcu SZ–JI.
- stećci su obrasli niskim raslinjem, šibljem i biljnim organizmima (mahovinom i lišajevima).
- stećci su dosta oštećeni: sljemenjak - površinske pliće i dublje pukotine, a sanduk je gotovo amorfan.
- nekropola je smještena neposredno uz lokalni put.
- na 3 do 4 m od stećaka smješten je građevinski materijal.
6. Specifični rizici
Nema specifičnih rizika za nekropolu sa dva sačuvana stećka u selu Lađanica.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A) Vremensko određenje
B) Historijska vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade
v. Vrijednost detalja
D) Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Svjedočanstvo o historijskim mijenama
iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili maniru
E) Simbolička vrijednost
i. Ontološka vrijednost
ii. Sakralna vrijednost
v. Značaj za identitet grupe ljudi
Sastavni dio ove odluke su:
- Imovinsko–vlasnička dokumentacija:
- kopija katastarskog plana, za k.č. br. 470, z.k. uložak 19, k.o. Lađanica, općina Konjic, br. plana 7, Razmjera 1:2500; Izdata 02.06.2011. godine od strane Službe za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina Općine Konjic, Kanton Hercegovačko-neretvanski, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina;
- Zemljišnoknjižni izvadak za zemljišnu parcelu 470, zk uložak 19, k.o. Lađanica NAR.i RZ br. 3551/09, izdao. 04.9. 2009. godine Zemljišno knjižni ured/kancelarija Konjic, Kanton Hercegovačko-neretvanski, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina;
- Fotodokumentacija, (fotografije s terena načinjene 27.6. 2012)
Korištena literatura
Tokom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1980. Redžić, Husref (ur.).Prostorni plan Bosne i Hercegovine, Faza „B“ Valorizacija, Prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo:Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, 1980.
1961. Radojčić, Svetozar. “Reljefi bosanskih i hercegovačkih stećaka”, LMS, knj. 387/1. Novi Sad: 1961.
1963. Benac, Alojz. Stećci. Beograd: Prosveta, 1963.
1963. Vego, Marko. “Patarenstvo u Hercegovini u svjetlu arheoloških spomenika”, GZM, NS (A), XVIII. Sarajevo: 1963.
1966. Anđelić, Pavao. “Doba srednjovjekovne bosanske države”, u Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine. Sarajevo: 1966.
1971. Bešlagić, Šefik. Stećci, Kataloško-topografski pregled. Sarajevo: 1971.
1975. Anđelić, Pavao. Historijski spomenici Konjica i okoline, I. Konjic: 1975.
1982. Bešlagić, Šefik. Stećci-kultura i umjetnost. Sarajevo: 1982.
1985. Bobaš, Mirko. Stećak Mihovila Grahovčića, Jukić, 15. Sarajevo: 1985.
1988. Čović, Borivoj (ur.). Arheološki leksikon BIH, TOM 3. Sarajevo: 1988.
1990. Basler, Đuro. Kršćanska arheologija, II. izdanje, “Crkva na kamenu”. Mostar: 1990.
1990. Südland, L. V. (Ivo Pilar). Južnoslavensko pitanje. Prikaz cjelokupnog pitanja. Varaždin. Naslov izvornika: L. v. SÜDLAND. Die Südslawische Frage und der Weltkrieg. Übersichtliche Darstellung des Gesamt-Problems. Wien: 1990.
1997. Daniell, Christopher. Death and burial in medieval England 1066-1550. Routledge, London and New York, 1997.
2004. Bešlagić, Šefik. Leksikon stećaka. Sarajevo: Svjetlost, 2004.
(1) Tekst preuzet iz Odluke o proglašenju nacionalnim spomenikom: Arheološki spomenici u sklopu Parka na Vardi ispod Društvenog doma u Konjicu. Za više podataka o historiji i historiji razvoja stećaka, pogledati istu (korištena literatura navedena na kraju odluke).
(2) Anđelić, Pavao, Historijski spomenici Konjica i okoline I, Konjic: 1975, 223, 224, 225.
(3) Bešlagić, Šefik, Stećci-kultura i umjetnost, Sarajevo: 1982, 200.
(4) Napomena: odlaskom na teren i evidentiranjem stećaka u općini Konjic, saradnici Komisije uočili su da je broj stećaka zasigurno i veći od navedenih 3018
(5) Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo: 1971, 336.
(6) Čović, Borivoj (ur.), Arheološki leksikon BIH, TOM 3, Sarajevo: 1988, 219.
|
