Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. do 28. marta 2012. godine, donijela je

O D L U K U

I

Historijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kose u Crnićima, općina Kreševo, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini nekropola sa 26 stećaka.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 2044, posjedovni list broj 185, z.k. uložak broj 185, k.č. 2045/1, posjedovni list broj 315, z.k. uložak broj 315, k.o. Crnići, općina Kreševo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u tački I stav 3. ove odluke, primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

-          dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

-          radovi na uređenju nekropole i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;

-          nije dopušteno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine;

-          izuzetno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elelemenata stećka, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen;

-          područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;

-          zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.

Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provođenje sljedećih mjera:

-          izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;

-          izradu Plana sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnog spomenika.

Plan sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije treba sadržavati:

-          arheološko istraživanje prostora nacionalnog spomenika;

-          sanaciju sjeverozapadne strane lokaliteta i uspravljanje prevrnutih stećaka;

-          uređenje nekropole sa uklanjanjem samonikle vegetacije;

-          redovno održavanje spomenika.

IV

Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome prezentirat će Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povrata u Bosnu i Hercegovinu.

V

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

VI

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

VII

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

IX

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

X

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom  glasniku BiH».

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 05.2-2.3-73/12-4

26. marta 2012. godine

Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.

Društvo za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Kreševo podnijelo je, dana 03. oktobra 2011. godine, prijedlog za proglašenje Nekropole stećaka u selu Crnići, općina Kreševo, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Stećci se javljaju kao dio neprekinutog sepulkralnog kontinuiteta na bosanskom području, čiji korijeni sežu duboko u prahistorijsko vrijeme, gdje se uočava njihova vezanost za lokalitete starijih epoha – prahistorijska naselja i kultna mjesta, antičke aglomeracije i groblja, kasnoantičke i ranosrednjovjekovne crkve i utvrđene gradove. Njihova geneza i razvoj može se pratiti od sredine XII do početka XVI stoljeća.

Spomenici na lokalitetu Kose izrađeni su od lokalnog kamena, pripadaju vrsti položenih kamenih monolita – ploča, sanduk i sljemenjak. Orijentirani su u pravcu jugozapad – sjeveroistok.

Nekropolu karakteriziraju, relativno velike dimenzije stećaka. Od ukupno 26 stećaka su: 2 ploče, 19 sanduka i 5 sljemenjaka, samo na gornjoj površini stećka broj 14 je evidentiran ukras u obliku pravougaonog reljefnog ispupčenja.

II - PRETHODNI POSTUPAK

U toku vođenja postupka, izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;

-          uvid u sadašnje stanje dobra;

-          kopiju katastarskog plana;

-          zemljišno-knjižni izvadak; 

-          historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.

Prema odredbi  člana V stav 2.  Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove. Dana 03. 10. 2011. godine Komisijia je primila Peticiju sa Prilozima (1. Sekcija topografske karte okoline Crnići M-1: 25 000, 2. Katastarski plan, 3. Katastarskoknjižni izvadci).

U skladu s tim, Komisija je dopisom broj: 05.2-35.2-8/11-198, od 18. 10. 2011. godine, zatražila dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem Nekropole sa stećcima na lokalitetu Kose u Crnićima, općina Kreševo, od: Općine Kreševo (Načelnik), Organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.

            Komisija je dopisom broj: 05.2-36.1-7/11-169, od 04. 11. 2011. godine, zatražila dostavljanje zemljišnoknjižnih uložaka za katastarsku česticu broj 2044, k.o. Crnići, općina Kreševo, od: Općinskog suda u Kiseljaku.

Nakon toga, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:

-          Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta br. 07-40-4-4353-1/11, od 24. 10. 2011. godine, dostavljeni su podaci o prethodnoj zaštiti lokaliteta u Crnićima, općina Kreševo.

-          Dopis Zemljišnoknjižnog ureda Općinskog suda u Kiseljaku broj: 049 0 Rz 11 001 888, od 10. 11. 2011. godine, o dostavljanju zemljišnoknjižnog uloška broj 185, k.o. Crnići, općina Kreševo.

-          stavovi vlasnika zemljišnih parcela do donošenja Odluke nisu dostavljeni.

Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

U podnožju planine Inač (1413m nv) sa sjeverozapadne strane, na 874 m nv smješteni su Crnići. Od općine Kreševo selo je udaljeno 6 km vazdušne linije u pravcu sjeverozapada. U spomenutom naselju na lokalitetu Kose nalazi se nekropola sa stećcima. Nadmorska visina nekropole sa stećcima na lokalitetu je 856 m nv, geografske širine N 43º 53' 32.96" i geografske dužine E 17º 58' 46.33" EPE: 1, 6 m SBAS.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. broj 2044, posjedovni list broj 185, upisan u z.k. uložak 185, k.č. broj 2045/1, posjedovni list broj 315, upisan u z.k. uložak broj 315, k.o. Crnići, općina Kreševo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

Prirodna izoliranost Kreševa, kao i bogatstvo rudama i mineralima uslovili su njegov historijski razvoj, kako kroz sve vrijeme njegovog postojanja, tako i u kasnom srednjem vijeku. Tada je Kreševo imalo, pored privredne i stratešku ulogu u privredno-političkom trouglu Visoko-Fojnica-Kreševo. Prvo su Fojnica i Kreševo bili na području velike srednjovjekovne župe Lepenice, koja je obuhvatala čitav sliv današnje Fojničke rijeke(1). 

Kasnije je župa Lepenica sa čitavom centralnom Bosnom bila u direktnom posjedu dinastije Kotromanića. Krajem XIV stoljeća stare župe su se rastakale na manje distrikte sa centrima u utvrđenim gradovima. Tako je nastala i mala župa Kreševo. Početkom osmanske vladavine zove se nahija Kreševo i pripadala je ”Kraljevoj zemlji”(2).

U historijskim izvorima prvo se javljaju vijesti u vezi sa eksploatacijom rudnika za vrijeme vladavine kralja Tvrtka I, i to u drugoj polovini XIV stoljeća, Fojnica 1365, a nešto kasnije i Kreševo 1381. godine(3). 

Kreševo, kao mjesto, se spominje u jednom dokumentu dubrovačke kancelarije od 28. maja 1415. godine, gdje Dobrašin Veseoković, zajedno sa još dvojicom Dubrovčana treba da otpremi iz Dubrovnika u Kreševo ili u Podvisoki 30 tovara tkanine i mrčarije (razni artikli)(4). 

Marko Vego navodi podatak da se 1420. godine u dokumentu spominje sotto Crisgnevo(5). Znači da je do tada već izgrađeno utvrđenje, tj. kraljevski grad iznad civilnog naselja.

Poslije Visokog i Fojnice, treća kolonija po brojnosti Dubrovčana, bila je u Kreševu(6), čije se znatnije grupisanje zapaža tek od 1434. godine.

Ova dubrovačka naseobina razvija se od 1450. godine i u tom periodu u Kreševu boravio je ukupno 61 Dubrovčanin(7).

Za vladavine kraljeva Tvrtka II i Stjepana Tomaša, od tridesetih do šezdesetih godina XV stoljeća, ovaj kraj imao je značajnu ulogu u snabdijevanju, naročito dubrovačkih trgovaca, a i bosanskih kraljeva srebrom. Kraj je predstavljao najjači centar rudarske proizvodnje na teritoriji kraljevskih posjeda, naročito Fojnica(8).

Posljednji dokument u kojem se spominje srednjovjekovno Kreševo datiran je 29. V 1463. godine, kada je Veliko vijeće Dubrovačke republike odobrilo stricu bosanskog kralja Radiću (Radovoju) Kristiću, koji se tada nalazio u Kreševu, kupovinu 200 libara topovskog  praha(9). 

U osmansko doba utvrđenje Kreševo potpuno gubi strateški značaj i biva napušteno, ali u varoši život teče dalje. Osmanlje su zadržale carinu i davali je Dubrovčanima u zakup, a nastavljeno je i vađenje plemenitih metala(10).

2. Opis dobra

Nekropola sa stećcima se nalazi pokraj puta iz pravca Kreševa ka selu Crnići, na brežuljku obraslom bjelogoričnim rastinjem, nazvanom Kose. Nadmorska visina nekropole je 856 m nv, geografske dužine N 43º 53' 32.96" i geografske širine E 17º 58' 46.33" EPE: 1, 6 m SBAS.

Stećci pripadaju vrsti položenih kamenih monolita, oblikovanih u tri forme; ploča, sanduk i sljemenjak. Orijentirani su u pravcu jugozapad – sjeveroistok. Na ovoj nekropoli postignut je visoki nivo estetske vrijednosti forme: pojedini stećci imaju relativno velike dimenzije. Na lokalitetu se nalazi 26 stećaka: 2 ploče, 19 sanduka i 5 sljemenjaka. Osim što se na gornjoj površini stećka broj 14 nalazi reljefno ispupčenje u obliku pravougaonika, neka druga vrsta ukrasa ili natpisa na nadgrobnicima nije evidentirana. 

Stanje spomenika

Stećak br. 1 – sljemenjak sa postoljem, prevrnut na bočnu sjeverozapadnu stranu, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 176x65x130 cm; dimenzije postolja su: 220x83x35 cm.

Stećak br. 2 – sljemenjak, utonulo postolje, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 182x74x84 cm; dimenzije postolja su: dužina 210x vidljiva visina 20 cm.

Stećak br. 3 – sljemenjak, utonulo postolje, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 174x82x116 cm; dimenzije postolja su: 230x155x25 cm.

Stećak br. 4 – sanduk, utonuo u zemlju, dijelom prekriven humusom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 165x68x16 cm.

Stećak br. 5 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju sa poprečnom napuklinom preko sredine stećka, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 177x65x52 cm.

Stećak br. 6 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 167x78x40 cm.

Stećak br. 7 – sanduk, utonuo u zemlju, zbog čega nije moguće izvršiti tehničku obradu nadgrobnika.

Stećak br. 8 – sljemenjak, dijelom utonuo u zemlju sa poprečnom napuklinom preko sredine stećka, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: (98+85)x78x60 cm.

Stećak br. 9 –ploča dijelom utonula i prekrivena humusom, orijentirana u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 167x153x16 cm.

Stećak br. 10 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 175x78x35 cm.

Stećak br. 11 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 160x84x26 cm.

Stećak br. 12 – sanduk, dijelom utonuo, prekrivena humusom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 176x73x22 cm.

Stećak br. 13 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 200x145x74 cm.

Stećak br. 14 – sanduk, ukrašen, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 198x108x48 cm; dimenzije ispupčenog pravougaonog dijela su: 162x78x5 cm.

Na gornjoj površini stećka nalazi se reljefno ispupčenje u obliku pravougaonika.

Stećak br. 15 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 215x136x85 cm.

Stećak br. 16 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom, lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 185x70x30 cm.

Stećak br. 17 – sanduk, dijelom utonuo, prekriven humusom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 172x84x40 cm.

Stećak br. 18 – sanduk, dijelom utonuo, prekriven humusom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 170x70x24 cm.

Stećak br. 19 – sanduk, dijelom utonuo, prekriven humusom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 100x95x30 cm.

Stećak br. 20 – sanduk, u cijelosti utonuo u zemlju, prekriven humusom, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: dužina 168x67x4cm.

Stećak br. 21 – sanduk, utonuo u zemlju, zbog čega nije moguće izvršiti tehničku obradu nadgrobnika.

Stećak br. 22 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 170x80x45 cm.

Stećak br. 23 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: vidljiva dužina 65x48x25 cm.

Stećak br. 24 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 188x142x30 cm.

Stećak br. 25 – sljemenjak, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 165x64x44 cm.

Stećak br. 26 – sanduk, dijelom utonuo, prekriven humusom, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 176x70x30 cm.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Kreševo kao spomenik III kategorije uvršteno je 7 lokaliteta nekropola sa stećcima (145 stećaka) bez preciznije identifikacije(11). 

U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 24. oktobra 2011. godine, Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kose u Crnićima, općina Kreševo, nije evidentirana i nije bila upisana u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Istraživačke radove u smislu popisa i obilaženja lokacija na području općine Kreševo, osim Šefika Bešlagića(12), vršio je Milo Jukić(13).

Konzervatorsko – restauratorski radovi nisu preduzimani.

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, 19. oktobra 2011. godine, ustanovljeno je sljedeće:

-          Područje nekropole sa oživljavanjem vegetacije, obrasta travom, niskim rastinjem i visokom bjelogoričnom šumom;

-          Stećci su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja;

-          Na pojedinim stećcima vidljive su napukline, zatim pojedini stećci su prevrnuti, dijelom ili u potpunosti utonuli u zemlju;

-          Na stećcima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina) u većoj ili manjoj mjeri.

6. Specifični rizici

-          Vandalizam – prevrtanje stećaka;

-          Dezintegracija lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja;

-          Nepovoljni uticaji atmosferalija;

-          Samonikla vegetacija.

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:

A.         Vremensko određenje

B.         Historijska vrijednost

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade

ii.          Kvalitet materijala

iii.         Proporcije

v.          Vrijednost detalja

D.         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i.          Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim periodima

E.         Simbolička vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost

iii.         Tradicionalna vrijednost

v.          Značaj za identitet grupe ljudi

G.         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

ii.          Materijal i sadržaj

iii.         Namjena i upotreba

iv.         Tradicija i tehnike

v.          Položaj i smještaj u prostoru

Sastavni dio ove odluke su:

-          Imovinsko-vlasnička dokumentacija

-         Kopija katastarskog plana broj: 6F15-50; M 1:2500 i katastarskoknjižni izvodak za k.č. 2044 i 2045/1, k.o. Crnići, općina Kreševo, od 29. 09. 2011. godine.

-         Dopis Zemljišnoknjižnog ureda Općinskog suda u Kiseljaku br: 049 0 Rz 11 001 888 od 10. 11. 2011. godine, kojim je dostavljen zemljišnoknjižni uložak za k.č. 2044, k.o. Crnići, Kreševo.

-          Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra

-         Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta br: 07-40-4-4353-1/11, od 24. 10. 2011. godine dostavljeni su podaci o prethodnoj zaštiti lokaliteta u Crnićima, općina Kreševo.

-          Fotodokumentacija

-         fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 19. 10. 2011. godine; fotografirao: histroičar Zijad Halilović (fotografirano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D);

-          Tehnička dokumentacija

-         Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole, snimak spomenika); dana 19. 10. 2011. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović, historičar i Amra Sarić dipl.ing.arh.

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH,  korištena je sljedeća literatura:

1957.    Vego, Marko. Naselja bosanske srednjovjekovne države. Sarajevo: Svjetlost, 1957.

1961.    Kovačević, Desanka. Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni. Sarajevo: 1961.

1963.    Anđelić, Pavao. “Arheološka ispitivanja”, u: Lepenica priroda, stanovništvo, privreda i zdravlje. Sarajevo: Naučno društvo Bosne i Hercegovine, posebna izdanja, knjiga III, 1963.

1971.    Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: "Veselin Masleša", 1971.

1978.    Kovačević-Kojić, Desanka. Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni. Sarajevo: Biblioteka Kulturno naslijeđe, „Veselin Masleša“, 1978.

1980.    Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980.

1981.    Živković, Pavao. Tvrtko II Tvtković, Bosna u prvoj polovini XV stoljeća. Sarajevo: Institut za istoriju u Sarajevu, 1981.

1989.    Klaić, Nada. Srednjovjekovna Bosna, politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.). Zagreb: 1989.

2001.    Jukić, Milo. Deževice, pregled povijesnih zbivanja, toponomastika, sastav i podrijetlo stanovništva. Kiseljak: HKD „Napredak“ – Podružnica Kiseljak, 2001.

Odluka Komisije o proglašenju Historijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crkvenjak i nekropola sa stećcima na lokalitetu Klupe u Komarima, općina Kreševo, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj: 02-2-909/03-10 od 21. novembra 2007. godine (Službeni glasnik BiH, br. 29/08) i na web adresi Komisije: http://www.kons.gov.ba.

(1) Klaić, Nada, Srednjovjekovna Bosna, politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.), Zagreb: 1989, 112 – 115.

(2) Anđelić, Pavao, “Arheološka ispitivanja”, u: Lepenica priroda, stanovništvo, privreda i zdravlje, Sarajevo: Naučno društvo Bosne i Hercegovine, posebna izdanja, knjiga III,1963, 187.

(3) Kovačević-Kojić, Desanka, Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo: Biblioteka Kulturno naslijeđe, „Veselin Masleša“,1978, 33.

(4) Anđelić, Pavao, “Srednji vijek-doba stare bosanske države”, u: Visoko i okolina kroz historiju I. Visoko: Skupština općine Visoko, 1984, 145.

(5) Vego, Marko, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Sarajevo: Svjetlost, 1957, 64.

(6) Živković, Pavao, Tvrtko II Tvtković, Bosna u prvoj polovini XV stoljeća,  Sarajevo: Institut za historiju u Sarajevu, 1981, 132.

(7) Kovačević, Desanka, Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo: 1961, 74-75.

(8) Živković, Pavao, Ibidem,  Sarajevo: Institut za historiju u Sarajevu, 1981, 132.

(9) Truhelka, Ćiro, Dubrovačke vijesti o godini 1463, Sarajevo: GZM BiH, XXII, 1910, 1-24.

(10) Opširnije historijske podatke o Kreševu vidjeti u odluci Komisije o proglašenju Historijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crkvenjak i nekropola sa stećcima na lokalitetu Klupe u Komarima, općina Kreševo, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj: 02-2-909/03-10 od 21. novembra 2007. godine (Službeni glasnik BiH, br. 29/08) i na web adresi Komisije: http://www.kons.gov.ba

(11) Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 50.

(12) Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo: "Veselin Masleša", 1971.