Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 26. do 28. marta 2012. godine, donijela je
O D L U K U
I
Historijska građevina – Gradska galerija u Novom Gradu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik nalazi se na prostoru označenom kao k.č. 268 (novi premjer), što odgovara k.č. 4/21 i 4/99, z.k. uložak broj 1858 (stari premjer), k.o. Novi Grad, Novi Grad, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik Republike Srpske,” br. 9/02, 70/06 i 64/08).
II
Vlada Republike Srpske dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
S ciljem trajne zaštite dobra utvrđuju se sljedeće mjere zaštite, koje se odnose na prostor definiran u tački I stav 2. ove odluke:
- Dopušteni su isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi koji se odnose na elemente dekorativno-plastične fasadne ornamentike, boje zidova i tretman otvora ulične (južne) fasade objekta, u cilju očuvanja i vraćanja njenog izvornog izgleda, a uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- Potrebno je izvršiti restauraciju izvornog izgleda dvorišne (sjeverne) fasade u cilju vraćanja njenog izvornog izgleda, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručni nadzor nadležne službe zaštite;
- Pri konzervatorsko-restauratorskim radovima koristiti izvorne materijale, primjenjivati izvorne metode obrade materijala i veznih elemenata, kao i njihove ugradnje, u najvećoj mogućoj mjeri;
- Dopuštena je restauracija unutrašnjih prostora i njihova adaptacija javnoj – administrativnoj ili kulturnoj namjeni, radovi na tehničkom održavanju objekta i radovi koji će osigurati održivu upotrebu objekta, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručni nadzor nadležne službe zaštite.
IV
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su suprotni odredbama ove odluke.
V
Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II – V ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).
VIII
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 06.1-2.3-73/12-5
27. marta 2012. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I - UVOD
Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini («Službeni glasnik RS», broj 9/02), «nacionalni spomenik» je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.
Općina Novi Grad podnijela je, dana 17. juna 2010. godine, Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika prijedlog za proglašenje Javnog objekta zgrade Gradske galerije u Novom Gradu, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na osnovi prijedloga, Komisija je pokrenula postupak za donošenje odluke o proglašenju predmetnog dobra nacionalnim spomenikom, u skladu sa članom V Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i odredbama Poslovnika o radu Komisije.
Izjava o značaju dobra
Objekat Gradske galerije, pripada uličnom nizu sadašnje ulice Karađorđa Petrovića. Situirana je u centralnoj zoni Novog Grada i predstavlja očuvan primjer arhitekture administrativno-upravnog javnog objekta iz austrougarskog perioda. Značaj objekta ogleda se i u činjenici da su unutar uže gradske zone ostali sačuvani malobrojni primjeri objekata iz ovog perioda.
Zgrada je izgrađena u duhu historicizma, a s obzirom na sadašnji arhitektonski izgled objekta, kao i historijske podatke, objekat je najvjerovatnije izgrađen krajem 19. vijeka.
II- POSTUPAK
U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;
- uvid u sadašnje stanje dobra;
- kopiju katastarskog plana;
- zemljišnoknjižni izvadak;
- historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.
Prema odredbi člana V stav 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Komisija je dopisom zatražila dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem zgrade Gradske galerije u Novom Gradu nacionalnim spomenikom od: vlasnika dobra, Općine Novi Grad, Zemljišno-knjižnog ureda Osnovnog suda u Novom Gradu, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske.
Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:
- Kopija katastarskog plana za katarstarsku parcelu broj 268, k.o. Novi Grad, Plan br. 22, broj posjedovnog lista 885, koja je 08. 04. 2009. godine izdata od strane Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Područna jedinica Novi Grad; Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. U kopiji katastarskog plana, katarstarska parcela broj 268 (po novom premjeru), odnosno katarstarske parcele br. 4/21 i 4/99 (po starom premjeru) se vodi kao „kuća i zgrada“, površine 228 m2 i „dvorište“ površine 208 m2 , u posjedu Općine Novi Grad.
- Zemljišnoknjižni izvadak, broj z.k. uloška 1858, za zemljišnu parcelu broj 4/21, k.o. Novi Grad, izdat je 08. 04. 2009. godine od strane Zemljišnoknižnog ureda/kancelarije Osnovnog suda u Novom Gradu, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. U popisnom listu A 1 Zemljišnoknjižnog izvatka nekretnina izgrađena na zemljišnoj parceli broj 4/21, označena je kao „kuća“ ukupne iskazane površine od 228 m2. U vlasničkom listu B Zemljišnoknjižnog izvatka uknjiženo je pravo vlasništva na nekretninu u A 1 u korist Općine Novi Grad.
- Jedna fotografija ulične fasade (postojećeg stanja) objekta i dvije starije fotografije predmetnog objekta.
- (Prethodno navedena dokumentacija je Komisiji dostavljena uz peticiju sa popratnim dopisom načelnice Općine Novi Grad, br. 01-052-307/10, od 17.06.2010. godine.)
- Pismeni stav vlasnika dobra i podnosioca peticije, Općine Novi Grad (sa prilozima: kopijom katastarskog plana, zemljišnoknjižnim izvatkom, fotografijom postojećeg i prvobitnog stanja, predmjerom i predračunom radova za sanaciju Gradske galerije)/ dopis br. 01-052-357/10, od 16.07.2010. godine, citiramo: „... U interesu opštine je da se predmetni objekat proglasi nacionalnim spomenikom, prvenstveno zbog same arhitekture, ukrasnih elemenata fasadne plastike na objektu lociranom u samom centru grada, te funkcije i pomenutih vrijednosti(1) koje su u njemu smještene.“
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i raspoloživu pisanu građu (navedenu u popisu literature), te uvida u stanje predloženog dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Gradska galerija, u ulici Karađorđa Petrovića broj 42, izgrađena je u starom dijelu gradskog jezgra Novog Grada u neposrednoj blizini stare zgrade Općine Novi Grad. Objekat je izgrađen na ravnom terenu, na parceli površine cca 436 m2, koja je označena kao k.č. broj 268, k.o. Novi Grad (novi premjer), što odgovara k.č. br. 4/21 i 4/99, z.k. uložak broj 1858, k.o. Novi Grad (stari premjer), Novi Grad, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Historijski podaci
Novi Grad nalazi se na ušću Sane u Unu, a pominje se 1280. godine u vlasti knezova blagajskih. Početkom 16. vijeka grad je bio u posjedu Nikole Zrinskog, a 1557. godine pao je pod tursku vlast. Tvrđava je imala četverougaonu osnovu i bila je opkoljena šancem sa visećim mostom. U vrijeme austrijsko-turskog rata krajem 17. vijeka grad se u kraćem periodu nalazio u rukama Habzburga, ali je Karlovačkim mirom vraćen Porti. Tvrđava u Novom je 1726. godine ojačana i proširena, a zbog strateškog značaja u gradu je do sredine 19. vijeka održavana dobro opremljena vojna posada. Od tvrđave su se sačuvali neznatni dijelovi kule jer su austrougarske vlasti 1894. godine porušile Novsku tvrđavu. Godine 1895. naziv grada je promijenjen u Bosanski Novi, a taj naziv bio je u upotrebi sve do 1992. godine.
Prema podacima filateliste Berislava Sekelja(2), austrougarska vojna uprava otvorila je 1878. godine u Bosanskom Novom prvu poštu evropskog tipa. Bosanski Novi je u to vrijeme imao 3.310 stanovnika, osnovnu školu, mekteb, bolnicu i željezničku stanicu, kotarski ured i kotarski sud, policijsku stanicu i carinu.
Zgrada u kojoj se danas nalazi Gradska galerija sagrađena je u periodu 1878-1900 godina(3), kao administrativno-upravni objekat u kojem je bio smješten Kotarski sud. Svojom zapadnom stranom je prislonjena uz zgradu stare općine (objekat takođe podignut u vrijeme austrougarske uprave, koji je prvobitno bio sjedište kotara).
Na kamenoj spomen-ploči postavljenoj na fasadnom zidu zgrade, desno od ulaznih vrata, uklesani su podaci, koji svjedoče o tome da je poslije II svjetskog rata, objekat bio stavljen u funkciju kulturno-obrazovnog omladinskog centra:
U PERIODU 1940-1941. GODINE
U OVOJ ZGRADI BIO JE
POLITIČKI I KULTURNI CENTAR
REVOLUCIONARNE OMLADINE BOSANSKOG NOVOG.
CENTAR JE DJELOVAO POD NAZIVOM
UDRUŽENJE ZANATSKE OMLADINE,
A POD RUKOVODSTVOM MJESNOG KOMITETA SKOJ-a.
BOSANSKI NOVI,
6. NOVEMBRA 1971. god. OPŠTINSKA
KONFERENCIJA SAVEZA OMLADINE
BOSANSKI NOVI
U okviru Kulturno-obrazovnog centra Novi Grad, danas je objekat u funkciji gradske galerije, u kojoj su smještene zbirke likovne kolonije „Rakani“, etno-zbirka Milana Karanovića i legat Stojana Čelića.
2. Opis dobra
Austrougarski period (1878-1918) karakterizira intenzivna izgradnja, čime nova uprava nastoji zadovoljiti potrebe vlasti i stanovništva. Kulturni razvoj Bosne i Hercegovine u to doba nije zaostajao u odnosu na druge pokrajine Austro-Ugarske monarhije, a arhitektura eklektike, odnosno arhitektura historicizma, u Bosni i Hercegovini je dala brojna i kvalitetna ostvarenja u smislu interpretacije evropskih stilova.
Nakon austro-ugarske okupacije, u centralnoj gradskoj zoni izgrađeno je nekoliko reprezentativnijih objekata građenih u eklektičkom maniru i potez stambeno-poslovnih jednospratnica.
Zgrada Galerije je izgrađena u duhu historicizma i dio je uličnog niza sadašnje Karađorđa Petrovića (bivša Maršala Tita).
Objekat je pravougaonog tlocrtnog oblika, vanjskih gabarita 10,73 x 21,88 metara i ima prizemnu, spratnu i potkrovnu etažu.
Primijenjen je dvotraktni konstruktivni sistem sa podužnim nosivim zidovima od opeke (debljine cca 55 i 65 cm) i poprečnim ukrutnim zidovima (debljine cca 30, 44 i 55 cm). Korištene su tektonske konstrukcije u vidu zidova i ravnih drvenih tavanica (na poziciji tavanice iznad sprata), te kombinacija tektonske i stereotomske stropne konstrukcije-tzv. „Henebik konstrukcija“ (na poziciji tavanice iznad prizemlja). Kod Henebik konstrukcije na primarnu nosivu konstrukciju, izvedenu od čeličnih NP I profila postavljenim po tzv. »kraćem rasponu« prostorije “svijetlog” raspona od od cca 5,80 m, je oslonjena sekundarna nosiva konstrukcija, koju čine plitki svodovi zidani od opeke razapeti između čeličnih NP I profila, koji su postavljeni na međurazmacima od cca 1,40-1,45 metara.
Kod dispozicionog rješenja prizemlja objekta, u centralnom dijelu, po njegovoj dubini (u pravcu sjever-jug), smješten je komunikacijski trakt (hodnik dimenzija 1,93 x 9,53 m) sa ulaznom partijom. Istočno od ulaznog hodnika je izložbeni galerijski prostor (5,80 x 8,98 m), a zapadno manji galerijski prostor (5,35 x 5,30m). U dnu hodnika, sa njegove istočne strane je sanitarni čvor (2,81 x 3,18 m), a sa sjeverne strane je smješteno dvokrako stepenište (7x30/18 cm + 12 x 30/18). Stepenište je izvedeno bez „zrcalnog prostora“, a prostor između krakova je razdijeljen punim zidom od opeke (debljine cca 56 cm), dok je kao završna stepenišna obloga primijenjen liveni terazzo.
U dispozicionom rješenju sprata objekta, u centralnom dijelu sjevernog trakta objekta, ovoga puta u podužnom pravcu (u pravcu istok-zapad), smješten je komunikacijski trakt (hodnik dimenzija cca 2,10 x 12,58 m) sa stepeništem. Unutar prostora komunikacionog trakta smješten je sanitarni čvor (1,39 x 3,85 m). Istočno od hodnika smještena je jedna prostorija depoa (3,63 x 6,00 m), a zapadno od hodnika, druga prostorija depoa (3,63x 3,80 m).
Južno od ulaznog hodnika, na poziciji južnog trakta objekta, smještene su galerijski izložbeni prostori: ukupno četiri prostorije (dimenzija 6,00 x 6,00m; 6,00 x 5,50 m(4); 6,00 x 5,38 m i 6,00 x 3,80 m).
Jednokrakim stepeništem (stepenište sa zavojitim krajevima bez podesta; 20x25/18 cm) se izlazi u potkrovnu etažu. Prostor dvovodnog krovišta, ispod centralnih podrožnica, a između krovnih stolica (radi se o površini od cca 4,92 x 16,56 metara), je od skošenog tavanskog dijela odijeljen laganim pregradnim zidovima (od gips-kartonskih ploča postavljenim na drvenom roštilju) i iskorišten za smještaj etno-zbirke, dok su u perimetralnim skošenim tavanskim prostorima magacinski prostori i kancelarije. Pod je urađen od drveta, a izložbeni prostor nema prirodnog osvjetljenja.
Krovna konstrukcija je izrađena od drveta. Primijenjena je konstrukcija dvostrukih uspravnih stolica, preko kojih su, srednje podrožnice oslonjene na vodoravne grede vezače. Krovne vezne grede su oslonjene na poprečne nosive zidove objekta. Nagib krovnih ploha iznosi cca 30 stepeni. Kao krovni pokrivač je primijenjen falcovani crijep, a strehe su izvedene sa opšavima od pocinčanog lima i horizontalnim i vertikalnim olucima.
Visina poda prizemlja je cca 35 cm viša u odnosu na kotu terena, a svijetle visine prostorija prizemlja i kata su cca 3,35-3,37 metara. Visina prostorija u potkrovlju iznosi cca 2,75 metara.
Debljina nosivih zidova od opeke, u prizemlju iznosi 30, 55 i 65 cm, na spratu 20, 30 i 50 cm, dok u potkrovlju iznosi 25 cm.
Elementi dekorativno-plastične ornamentike prisutni su u tretmanu površina ulične fasade.
Na uličnoj fasadi objekat je vertikalno raščlanjen primjenom profiliranog kordon vijenca, podužno postavljenog u nivou međuspratne konstrukcije, na dva dijela, prizemlje i sprat, a zidne ravni prizemlja dodatno su naglašene horizontalnim trakama veoma plitke profilacije.
Otvori na ulaznoj (južnoj) fasadi su postavljeni u sedam vertikalnih osovina.
U prizemlju objekta, u njegovoj centralnoj osovini, pozicioniran je portal sa ulaznim vratima u objekat. Sa obje strana vrata postavljeni su profilirani pilastri u obliku zidnih anta(5). Pilastri završavaju kapitelima iznad kojih je postavljen gesims, koji ih povezuje. Portal je dodatno naglašen pravougaonikom, pozicioniranim između gesimsa ulaznih vrata i profiliranog kordon vijenca, čije konture čine tenije (gurtne).
Sa obje strane ulaznog portala, postavljena su po tri prozora u prizemlju, dakle ukupno njih šest, dok je u nivou sprata postavljeno sedam prozorskih otvora.
Iako su sve osovine svih otvora postavljene na istim međurazmacima u nivou prizemlja objekta, primjetna je promjena ritma puno/prazno postignuta arhitektonskom sinkopom, tj. upotrebom prozorskih otvora različite širine: prvo otvor 110/234 cm(6), zatim otvor 170/234 cm, pa ponovo otvor 110/234 cm. Osim veličine otvora, bočni prozorski otvori „sinkopa“ obrubljeni su samo profiliranom trakom, dok su sa obje strane prozorskih otvori središta „sinkopa“, postavljeni pilastri jače naglašenih profilacija koji su „izvučeni“ sve do kordon-vijenca i završavaju konzolama. Konzole su izvedene sa dekorativnim motivom dvostrukih voluta postavljenih u obliku latiničnog slova „S“.
Rješenje slično potonjem, primijenjeno je i kod dekorativno plastične ornamentike prozora na spratu objekta, koja se pojavljuje u nešto raskošnijem obliku: ispod parapetnog gesimsa (što je novi element), unutar pravougaonika, pozicioniranih između gesimsa i profiliranog kordon vijenca, čije konture čine tenije (gurtne), postavljen je floralni dekorativni ukras u vidu festona. Osim toga, ovoga puta, konzole su izvedene sa dekorativnim motivom dvostrukih voluta postavljenih u obliku latiničnog slova „S“, kojima završavaju pilastri, imaju floralno dekoriran plašt sa motivima cvjetova i listova.
Na svakom prozoru na spratu iznad pilastara sa kapitelima je postavljen gesims. U polju iznad prozora, ispod gesimsa postavljeni su medaljoni sa floralnim dekorativnim motivima.
Iznad prozora spratne etaže, u nivou tavanice, postavljena je neprekinuta uska traka, užljebljena u ravan fasade, a između nje i profiliranog krovnog vijenca, u atici krova, u svim prozorskim osovinama, postavljeni su maskaroni sa profiliranim lavljim glavama. Lav je interpretiran sa otvorenim čeljustima, a ovi otvori su u funkcionalnom smislu, predstavljali otvore za ventilaciju tavnskog prostora.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Nema dostupnih podataka o tome da li je objekat uživao režim prethodne zaštite, odnosno da li je bio evidentiran i valoriziran.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je odlukom broj: 04-2-950/03-4, od 16. marta 2005. godine proglasila Pokretno dobro – legat Stojana Ćelića nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Legat Stojana Ćelića smješten je u zgradi galerije Kulturno-obrazovnog centra u Novom Gradu.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Nema dostupnih podataka o tome da li su na objektu vršeni istraživački ili konzervatorsko-restauratorski radovi.
5. Sadašnje stanje
Primjetna su oštećenja od vlage u parapetnim zonama zidova prizemlja, kao i manja oštećenja na profilacijama krovnog vijenca. Olučne verikale na uličnoj strani nisu izvedene sa lulama za evakuaciju oborinske vode, što nepovoljno utiče na stanje vlažnosti parapetnih zidova objekta. Na istočnom zabatnom zidu objekta evidena su oštećenja fasadnog maltera što je naročito izraženo na dvorišnoj strani objekta (sjeveroistočni ugao objekta). Evidentna su i „cvjetanja“ i ljuštenje maltera na sjevernoj strani objekta. Na sjevernoj (dvorišnoj) strani objekta evidentirane su i neprimjerene dogradnje dimnjaka (koji nije sastavni niti autohtoni dio objekta), te neprimjereno smanjivanje/zazidavanje dimenzija prozorskog otvora u prostorijama sanitarnog čvora na spratu objekta.
III – ZAKLJUČAK
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima („Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje (dobra nastala od prahistorije do 1960. godine)
B. Historijska vrijednost (veza građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili značajnim događajem u historiji)
C. Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade
ii. Kvalitet materijala
iii. Proporcije
iv. Vrijednost detalja
v. Vrijednost konstrukcije
D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Svjedočanstvo o historijskim promjenama
ii. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru
F. Simbolička vrijednost
i. Značaj za identitet grupe ljudi
G. Ambijentalna vrijednost
i. Značenje u strukturi i slici grada
ii. Objekat ili grupa objekata je dio cjeline ili područja
H. Izvornost
i. Materijal i sadržaj
ii. Tradicija i tehnike
iii. Položaj i smještaj u prostoru
iv. Duh i osjećanja
v. Drugi unutrašnji i vanjski činitelji
Sastavni dio ove odluke su:
- Imovinsko-vlasnička dokumentacija
- Kopija katastarskog plana za katarstarsku parcelu broj 268, k.o. Novi Grad, Plan br. 22, broj posjedovnog lista 885, koja je 08. 04. 2009. godine izdata od strane Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Područna jedinica Novi Grad; Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
- Zemljišnoknjižni izvadak, broj z.k. uloška 1858, za zemljišnu parcelu broj 4/21, k.o. Novi Grad, izdat je 08. 04. 2009. godine od strane Zemljišnoknižnog ureda/kancelarije Osnovnog suda u Novom Gradu, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
- Fotodokumentacija
- Fotografije postojećeg stanja lokaliteta, fotografirao 6. septembra 2010. godine arh. Emir Softić (fotografirano digitalnim fotoaparatom Canon PowerShot SP IS).
- Tehnička dokumentacija
- Tehnički snimci postojećeg stanja objekta Gradske galerije u Novom Gradu (Tlocrti prizemlja, sprata i potkrovlja); dana 09. septembra 2010. godine Komisiji dostavila Bundalo Danka iz Novog Grada.
Korištena literatura
1952. Kreševljaković, Hamdija. Prilog povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom, separat. Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu, Prilozi za orijentalnu filologiju i historiju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, sv. II, 1952.
1980. Kreševljaković, Hamdija. Kapetanije u Bosni i Hercegovini, 2. izd. Sarajevo: "Svjetlost", 1980.
1988. Mujezinović, Mehmed. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 2, 3. izdanje. Sarajevo: Sarajevo – Publishing, biblioteka "Kulturno naslijeđe", 1998.
1999. ÇELEBI, Evliya. Putopis o Bosni i Hercegovini. Sarajevo: 1999.
2005. Sekelj, Berislav. Poštanska povijest Bosne i Hercegovine 1878-1918. Zagreb: Hrvatski filatelistički savez ; knj. 14, 2005.
(1) Pri tome se misli na zbirke koje su smještene u galeriji: zbirka likovne kolonije „Rakani“, etno-zbirka Milana Karanovića i legat Stojana Čelića (op. E. Softić).
(2) Sekelj, Berislav, Poštanska povijest Bosne i Hercegovine 1878-1918, Zagreb: Hrvatski filatelistički savez ; knj. 14, 2005, 86.
(3) Na originalnoj fotografiji iz albuma Dušana Drljače, datiranoj sa 1900. godinom, prikazan je dio gradskog parka, zgrada kotara (Bezirksamt, srez) i zgrada kotarskog suda u Bosanskom Novom (tj. sadašnja Galerija).
(4) Unutar ove prostorije je naknadno podignut lagani pregradni zid, debljine cca 10 cm, čime je prostor podijeljen na manju pravougaonu prostoriju (2,90 x 4,00 m) i prostoriju koja u tlocrtu ima oblik slova L (2,50 x 6,00 + 3,00 x 1,40 m).
(5) Položaj ovih anta je identičan položaju poprečnih ukrutnih zidova prizemlja objekta (op. E. Softić).
(6) Odnos zidarska širina/zidarska visina (op. E. Softić).
|
