Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav . Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 21. do 24. novembra 2011. godine, donijela je
O D L U K U
I
Historijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Bučje, općina Srebrenica, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola sa 15 stećaka.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 126, posjedovni list broj 16, z.k. uložak broj 50 i k.č. 143, z.k. uložak broj 34, k.o. Bučje, općina Srebrenica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i 64/08).
II
Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u tački I stav 3. ove odluke primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi i radovi na tekućem održavanju, uključujući i radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- radovi na uređenju nekropole i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
- nije dopušteno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine;
- izuzetno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elelemenata stećka, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen;
- područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.
Vlada Republike Srpske dužna je posebno da osigura provođenje sljedećih mjera:
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
- izradu Projekta sanacije, restauracije i konzervacije nacionalnog spomenika.
Projekat sanacije, restauracije i konzervacije treba sadržavati:
- arheološko istraživanje prostora nacionalnog spomenika;
- sanacija prostora gdje je iskopan tranše (rov), vraćanje prevrnutih i nagnutih stećaka u uspravan položaj;
- uređenje nekropole sa uklanjanjem samonikle vegetacije;
- uređenje pristupne staze i postavljanje klupa za sjedenje i korpi za otpatke;
- redovno održavanje spomenika.
IV
Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome prezentirat će Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povrata u Bosnu i Hercegovinu.
V
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
VI
Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VII
Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VIII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).
IX
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
X
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 05.2-2.3-77/11-35
21. novembra 2011. godine
Sarajevo
Predsjedavajući Komisije
Dubravko Lovrenović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Hamdija Hasanović iz Ilijaša (Bosanski put 45), podnio je, dana 12. 02. 2010 godine, prijedlog/peticiju za proglašenje Nekropole sa stećcima u naselju Bučje, Srebrenica, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U skladu sa odredbama Zakona, a na temelju člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Srednjovjekovni kameni nadgrobnici – stećci, javljaju kao dio neprekinutog sepulkralnog kontinuiteta na bosanskom području, čiji korijeni sežu duboko u prahistorijsko vrijeme, gdje se uočava njihova vezanost za lokalitete starijih epoha – prahistorijska naselja i kultna mjesta, antičke aglomeracije i groblja, kasnoantičke i ranosrednjovjekovne crkve i utvrđene gradove. Njihova geneza i razvoj može se pratiti od sredine XII do početka XVI stoljeća. Nadgrobnici na lokalitetu Mramorje pripadaju vrsti položenih kamenih monolita; ploča, sanduk i sljemenjak. Umjetnički kvalitet stećaka predstavljaju ukrasi izvedeni u visokom reljefu i udubljivanju. Od ukupno 15 spomenika, ukrašen je sljemenjak broj 4 motivom figuralne predstave osobe sa prekrštenim rukama na prsima i dvojne spirale. Ukrasi su rađeni tehnikom reljefnog ispupčenja i udubljivanja. Kod sanduka broj 10 obje čeone strane se završavaju na svod, a kod sanduka broj 11 u sjeverozapadnom dijelu gornja površina je podignuta u odnosu na gornju površinu u jugoistočnom dijelu.
II - PRETHODNI POSTUPAK
U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;
- uvid u sadašnje stanje dobra;
- kopiju katastarskog plana;
- zemljišno-knjižni izvadak;
- historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.
Prema odredbi člana V stav 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove. Dana 12. 02. 2010. godine Komisijia je primila Peticiju.
U skladu s tim, Komisija je dopisom broj: 05.2-35.2-8/11-126, od 20. 09. 2011. godine, zatražila dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi proglašenja Nekropole sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Bučje, općina Srebrenica od: Općine Srebrenica (Načelnik), Organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.
Komisija je dopisom broj: 05.2-36.1-7/11-175, od 10. 11. 2011. godine, zatražila dostavljanje zemljišnoknjižnih uložaka za katastarske čestice broj 126, 143, k.o. Bučje, općina Srebrenica, od; Osnovnog suda u Srebrenici.
Nakon toga, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:
- Dopis Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, Područna jedinica Srebrenica, broj: 21.42/052-55-2/11 od 23. 09. 2011. godine, kojim obavještava Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika da uvidom u postojećim katastarskim planovima ne postoji evidencija o Nekropoli sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Bučje, općina Srebrenica.
- Dopis Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske, broj: 07/1-20/624-647/2011, od 28. 09. 2011. godine, kojim obavještava Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika da ne raspolaže podacima i dokumentacijom koja se odnosi na Nekropolu sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Bučje, općina Srebrenica.
- Dopis Načelnika općine Srebrenica broj: 01-014-449/11, od 30. 09. 2011. godine, kojim obavještava Komisiju da će općina Srebrenica u saradnji sa Turističkom organizacijom općine Srebrenica dostaviti raspoloživu dokumentaciju.
- Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj: 07-40-4-4070-1/11, od 17. 10. 2011. godine, kojim su Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljeni podaci o evidenciji i statusu prethodne zaštite Nekropole sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Bučje, općina Srebrenica.
- Dopis Turističke organizacije općine Srebrenica broj: 3-32-325-55/11, od 31. 10. 2011. godine, kojim je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljena skica lokaliteta Mramorje u naselju Bučje, općina Srebrenica i Zapisnik o izvršenom uviđaju na terenu, kojeg je izvršio geometar Željko Mićanović.
- Stavovi vlasnika zemljišnih parcela do donošenja Odluke nisu dostavljeni.
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Naselje Bučje se nalazi na 788 m nv, od općine Srebrenica udaljeno je oko 5km zračne linije u pravcu jugozapada. Na raskršću puteva, iz pravca Podravanja prema Bučju i Kutuzeru, nalazi se manje uzvišenje na kojem su smješteni stećci. Nadmorska visina lokaliteta je 826 m, geografska širina N 44º 04.414' i geografska dužina E 19º 14.568' (x= 4881771. 221; y= 6599940. 432).
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. broj 126, posjedovni list broj 16, upisan u z.k. uložak 50, k.č. broj 143, upisan u z.k. uložak broj 34, k.o. Bučje, općina Srebrenica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Historijski podaci
U srednjem vijeku, zahvaljujući bogatstvu rude iz koje se dobivalo srebro, Srebrenica je bila jedno od najrazvijenijih rudarskih i trgovačkih naselja u srednjovjekovnoj bosanskog državi, zahvaljujući konjukturi potražnje srebra u Evropi. Također, Srebrenica je bila jedan od najvećih rudnika na Balkanu. Kao rudnik prvi put se spominje 1352. pred kraj vladavine bana Stjepana II(1). Naselje se počelo razvijati u drugoj polovini XIV stoljeća, a svoj najveći uspon dostiglo je u prvoj polovini XV stoljeća kao važan trgovački centar sa intenzivnom trgovinskom razmjenom.
Srebrenica je prvo bila u okviru kraljevske domene, kasnije u Zemlji Kovačevića. Godine 1411. ugarski kralj Sigismund zauzima Srebrenicu i daruje je srpskom despotu Stefanu Lazareviću. Pokušaji bosanskih kraljeva da ratovima i upadima ponovo dođu u posjed ovog važnog rudnika nisu imali trajnijeg uspjeha. Do osmanskog osvajanja Smedereva 1459. godine – sjedišta srpske srednjovjekovne države, Srebrenica je uglavnom u okvirima spomenute države.
Međutim, sva ova događanja nisu omela dalji razvoj rudarstva i sa njim u vezi uspon gradskog naselja Srebrenice. Srebrenica je u prvim decenijama XV stoljeća, pored Novog Brda, najveći rudnik na Balkanu. Vrijednost carinarnice u Srebrenici je porasla za sedam i po puta u odnosu na vrijeme vladavine Tvrtka I. Pored rudarstva se intenzivno razvija trgovina, a oko Srebrenice niču nova naselja u srednjem Podrinju. Kroz regiju se pojačava i trgovački tranzit u pravcu Ugarske i Srbije. Članovi dubrovačke kolonije su bili naročito aktivni u to doba, a njihova naseobina postaje jedna od najjačih na Balkanu(2).
Prvo zauzimanje Srebrenice od strane Osmanskog carstva izvršeno je u periodu od 1439. do 1440. godine, a stalno prisustvo u Zvorniku i Srebrenici počinje 1462. godine, kada je Srebrenica pripala teritoriji Smederevskog sandžaka u kojem su pored Srebrenice bili, Zvornik, Kušlat i Šurbin na lijevoj obali Drine. To se vidi iz prvog popisa Smederevskog sandžaka sastavljenog u periodu 1476–1478(3).
2. Opis dobra
Stećci na lokalitetu Mramorje nalaze se na manjem uzvišenju smještenom na raskršću puta iz pravca Podravanja prema Bučju i Kutuzeru. Nadmorska visina lokaliteta je 826 m, geografska širina N 44º 04.414' i geografska dužina E 19º 14.568' (x= 4881771. 221; y= 6599940. 432).
Stećci pripadaju vrsti položenih kamenih monolita i javljaju se u tri forme; ploča, sanduk i sljemenjak. Njihovo umjetničko oblikovanje očituje se u formi i ukrasu. Na ovoj nekropoli postignut je visoki nivo estetske vrijednosti forme: pojedini stećci imaju relativno velike dimenzije. Osnovni umjetnički kvalitet stećaka predstavljaju ukrasi izvedeni u visokom reljefu i udubljivanju. Od ukupno 15 spomenika (2 ploče, 5 sanduka i 8 sljemenjaka), ukrašen je samo sljemenjak br. 4, i to motivom figuralne predstave i dvojne spirale, rađene tehnikom reljefnog ispupčenja i udubljenja. Pored ukrasa neophodno je napomenuti da se sanduk br. 10 sa čeone strane završava na svod, a sanduk br. 11 ima jednu naglašeniju gornju površinu. Stećci su fino obrađeni, dijelom prevrnuti i utonuli u zemlju.
Stanje spomenika
Stećak br. 1 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, fino obrađena, orijentirana u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 182x68x20 cm.
Stećak br. 2 – sljemenjak sa postoljem bez ukrasa, fino obrađen, utonuo i nagnut na bočnu jugoistočnu stranu, orijentiran u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: 142x58x49 cm; dimenzije postolja su: 178x90x28 cm.
Stećak br. 3 – sljemenjak sa postoljem bez ukrasa, obrastao mahovinom i lišajevima, prevrnut na južnu bočnu starnu, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 154x40x100 cm; dimenzije postolja su: 178x33x44 cm.
Stećak br. 4 – sljemenjak sa postoljem i sa ukrasom, obrastao mahovinom i lišajevima, prevrnut na južnu bočnu stranu i oštećen sa čeone zapadne strane, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 150x38x68 cm.
Na krovnoj plohi sa sjeverne strane nalazi se figuralna predstava osobe sa prekrštenim rukama na prsima, izuzetno dobro naznačenim detaljima, očiju, nosa, kose, prstiju u ruku i nogu, preko pojasa poveza. Ukras je rađen tehnikom reljefnog ispupčenja. Iznad glave nalazi se motiv rađen tehnikom udubljivanja, a kojeg je teško identificirati. Na krovnoj plohi sa južne strane, paralelno sa neidentificiranim ukrasom, nalazi se motiv dvostruke spirale rađene tehnikom udubljivanja.
Stećak br. 5 – sljemenjak, većim dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: vidljiva dužina 70, vidljiva visina 54 cm.
Stećak br. 6 – sljemenjak sa postoljem, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, oštećen sa jugoistočne čeone strane, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 60x50x45 cm; dimenzije postolja su: vidljiva širina postolja 80 cm, vidljiva visina 22 cm.
Stećak br. 7 – sljemenjak sa postoljem bez ukrasa, utonuo sa sjeverozapadne strane, sa jugoistočne čeone strane vidljivo je grobno mjesto ispod stećka, a koje je otkriveno prilikom kopanja tranšea (rova), obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 140x58x38 cm; dimenzije postolja su: vidljiva širina postolja 82 cm, vidljiva visina 34 cm.
Stećak br. 8 –sljemenjak sa postoljem bez ukrasa, utonuo sa sjeverozapadne strane, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 170x60x48 cm; dimenzije postolja su: vidljiva širina postolja 80 cm, vidljiva visina 20 cm.
Stećak br. 9 – sanduk bez postolja i ukrasa, grubo obrađen, obrastao mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 162x80x38 cm.
Stećak br. 10 – sanduk bez postolja i ukrasa, fino obrađen, obrastao mahovinom, obje čeone strane se završavaju na svod(4), orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 198x68x32 cm.
Stećak br. 11 – sanduk bez postolja i ukrasa, fino obrađen, obrastao mahovinom, gornja površina stećka u sjeverozapadnom dijelu je podignuta u odnosu na gornju površinu stećka u jugoistočnom dijelu, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 225x82x50 cm.
Stećak br. 12 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, orijentiran u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: 140x58x12 cm.
Stećak br. 13 – sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: 158x54x17 cm.
Stećak br. 14 – sanduk bez postolja i ukrasa, obrastao lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 110x72x58 cm.
Stećak br. 15 – sanduk bez postolja i ukrasa, prevrnut, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: vidljiva dužina 89, vidljiva širina 62, vidljiva visina 60.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Srebrenica kao spomenik III kategorije uvršteno je 31 lokaliteta nekropola sa stećcima (815 stećaka) bez preciznije identifikacije(5).
U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 17. oktobra 2011. godine, Nekropola sa stećcima (lokalitet Mramorje – Bučje), općina Srebrenica, nije bila evidentirana pod navedenim nazivom i nije bila upisana u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Istraživačke radove u smislu popisa i obilaženja lokacija na području općine Srebrenica vršio je Šefik Bešlagić(6).
Konzervatorsko – restauratorski radovi nisu preduzimani.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta, 20. oktobra 2011. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- Stećci su izloženi ubrzanom propadanju uslijed nedostatka redovnog održavanja,
- Pojedini stećci su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili upotpunosti utonuli u zemlju,
- Na stećcima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina) u većoj ili manjoj mjeri,
- Područje nekropole sa oživljavanjem vegetacije obrasta travom, trnjem i visokim rastinjem, što dodatno uzrokuje razaranje stećaka,
- Područje nekropole korišteno je u ratnim dešavanjima 1992-1995, što se vidi prokopavanjem tranšea (rova), usljed čega je dijelom otkriveno grobno mjesto ispod stećka broj 7.
6. Specifični rizici
- vandalizam – prevrtanje stećaka,
- dezintegracija lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja,
- nepovoljni uticaji atmosferalija,
- samonikla vegetacija.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A) Vremensko određenje
B) Historijska vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade
ii. Kvalitet materijala
iii. Proporcije
v. Vrijednost detalja
D) Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim periodima
E) Simbolička vrijednost
ii. Sakralna vrijednost
iii. Tradicionalna vrijednost
v. Značaj za identitet grupe ljudi
G) Izvornost
i. Oblik i dizajn
ii. Materijal i sadržaj
iii. Namjena i upotreba
iv. Tradicija i tehnike
v. Položaj i smještaj u prostoru
Sastavni dio ove odluke su:
- Imovinsko-vlasnička dokumentacija
- Dopis Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, Područna jedinica Srebrenica, broj: 21.42/052-55-2/11 od 23. 09. 2011. godine, kojim obavještava Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika da uvidom u postojećim katastarskim planovima ne postoji evidencija o Nekropoli sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Bučje, općina Srebrenica.
- Dopis Načelnika općine Srebrenica broj: 01-014-449/11 od 30. 09. 2011. godine, kojim obavještava Komisiju da će općina Srebrenica u saradnji sa Turističkom organizacijom općine Srebrenica dostaviti raspoloživu dokumentaciju.
- Dopis Turističke organizacije općine Srebrenica broj: 3-32-325-55/11 od 31. 10. 2011. godine, kojim je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljena skica lokaliteta Mramorje u naselju Bučje, općina Srebrenica i Zapisnik o izvršenom uviđaju na terenu, kojeg je izvršio geometar Željko Mićanović.
- Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra
- Dopis Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske, broj: 07/1-20/624-647/2011 od 28. 09. 2011. godine, kojim obavještava Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika da ne raspolaže podacima i dokumentacijom koja se odnosi na Nekropolu sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Bučje, općina Srebrenica.
- Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj: 07-40-4-4070-1/11, od 17. 10. 2011. godine, kojim su Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljeni podaci o evidenciji i statusu prethodne zaštite Nekropole sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Bučje, općina Srebrenica.
- Fotodokumentacija
- Fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 20. 10. 2011. godine; fotografisao: historičar Zijad Halilović (fotografirano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D).
- Tehnička dokumentacija
- Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole, snimak spomenika); dana 20. 10. 2011. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović, historičar i Mejra Hodžić, dipl.ing.arh.
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1955. Dinić, Mihailo, Za istoriju rudarstva u srednjovekovnoj Srbiji i Bosni. I deo. SAN, posebna izdanja, knj. CCXL, Odelenje društvenih nauka, knj. 14, Beograd, 1955.
1971. Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971.
1978. Kovačević-Kojić, Desanka. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Sarajevo: 1978.
1980. Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980.
1982. Bešlagić, Šefik. Stećci – kultura i umjetnost. Sarajevo: Veselin Masleša, 1982.
1982. Šabanović, Hazim. Bosanski pašaluk. Sarajevo: 1982.
(1) Kovačević-Kojić, Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo: 1978. 32, nap. 11-13 sa ostalom literaturom.
(2) Kovačević-Kojić, Desanka, Ibidem, Sarajevo: 1978. 56, nap. 7; Dinić, Mihailo, Za istoriju rudarstva u srednjovekovnoj Srbiji i Bosni, I deo. SAN, posebna izdanja, knj. CCXL, Odelenje društvenih nauka, knj. 14, Beograd, 1955. 96-97.
(3) Šabanović, Hazim, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982, 51.
(4) U tipologiji sanduka Š. Bešlagić pod slovom f) navodi podvrstu sanduka, čije se čeone strane završavaju na svod. Bešlagić, Šefik, Stećci – kultura i umjetnost, Sarajevo: Veselin Masleša, 1982, 87, 88.
(5) Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.
(6) Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971, 234-238.
|
