O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na temelju članka 2, stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Društvo za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajce podnijelo je Povjerenstvu, dana 6.9.2010. godine prijedlog/peticiju za proglašenje Nekropole stećaka u Vincu - Kamenica, općina Jajce, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V, stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Nekropola sa stećcima je smještena u neposrednoj blizini srednjovjekovnog grada Vinca, koji se u povijesnim izvorima prvi put spominje 1453. godine. Tada je zabilježeno da su se dubrovački poklisari zaustavili “sotto Vinazac” na putu kralju Tomašu u Jajce.

Nekropola je situirana s desne strane ceste koja iz pravca Donjeg Vakufa vodi ka Jajcu. Na lokalitetu je evidentirano vidljivih 38 stećaka. Prema konfiguraciji terena postoji mogućnost da je dio stećaka utonuo. Ukrasi na stećcima nisu evidentirani.

Oblici i kvalitet tesanja mramorja upućuju na zaključak da je nekropola nastala u vremenskom rasponu između konca XIV. i konca XV. stoljeća.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima tijekom rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.

-          dopisom br. 43/10, od 20. 9. 2010. godine, obaviješteni smo od strane Društva za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti, Jajce, da je nekropola u kolovozu 2010. godine, očišćena,

-          dopisom broj 05.1-35.2-10/10-193, od 6. 10. 2010. godine zatražena je dostava dokumentacije i stav vlasnika u vezi sa proglašenjem nekropole sa stećcima, Vinac-Kamenica, općina Jajce, nacionalnim spomenikom BiH, od Općine Jajce, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Naselje Vinac nalazi se oko 13 km južno od Jajca. U Vincu se nalazi stari grad smješten na stijeni nadmorske visine oko 500 m, koja se strmo ruši grebenima u dolinu, uz desnu obalu rijeke Vrbas. Zbog tih stjenovitih grebena Vrbas u velikom meandru okružuje grad sa tri strane. U okolini naselja nalaze se tri manje nekropole sa stećcima.

Na lokalitetu Kamenica smještena je nekropola sa stećcima, na zemljopisnoj širini 44°16'34.62" i zemljopisnoj dužini 17° 16'57.05".

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvaća k.č broj 7/37/1 k.č broj 7/37/3, k.č broj 7/38/1.i k.č broj 7/38/2 upisani u izvadak posjedovnog lista broj 492, k.o. Vinac(1) općina Jajce, Federacija BiH, Bosna i Hercegovina.

Povijesni podaci(2)

O naselju Vinac nema mnogo historijskih podataka. Prvi put se spominje u historijskim izvorima 1453. godine. Tada je zabilježeno da su se dubrovački poklisari zaustavili “sotto Vinazac”  na putu kralju Tomašu u Jajce. Koliko je podgrađe ispod utvrđenja bilo razvijeno, nije poznato.(3)  

U vrijeme Jajačke banovine od 1464. do 1526/7. godine, Mađari su držali Vinac do 1498. godine, kada su ga zauzele Osmanlije, ovaj grad se u mađarskim dokumentima javlja pod imenom Koszorúvár.

Prema oblicima kula i polubastiona, grad je građen vjerojatno već u doba kada se u ovim krajevima uvidjela snaga vatrenog oružja. 

U doba osmanske vladavine, Vinac se spominje u nekoliko navrata. U tursko-ugarskim ugovorima 1503. i 1519. godine Vinac pripada Osmanlijama. Iako je zauzet krajem XV. stoljeća, "nahija Vinčac” u osmanskim popisima javlja se tek od 1562. godine, a Vinac kao utvrđeni grad i centar nahije.(4)  

U popisu inventara bosanskih gradova iz 1833. godine, Vinac je bio prazan, tj. nije u njemu bilo više ni oružja ni streljiva, kao ni zaliha hrane, što znači da je te godine napušten.(5)  

2. Opis dobra(6)  

Na lokalitetu je evidentirano vidljivih 38 stećaka. Ukrasi na stećcima nisu evidentirani. Nekropola je smještena na kosini, te stećci klize. Stećci su slabo obrađeni i očuvani, postavljeni su po oba glavna pravca.

Opis stećaka

Stećak broj 1 - sanduk s postoljem, dimenzija 146 x 82 x 54 cm, postolje dimenzija: 164 x 124 cm i visine 24 cm, mjestimično obrastao mahovinom, nagnut.

Stećak broj 2 - sanduk, dimenzija: 170 x ? i visine 37 cm, jako oštećen (odlomljen).

Stećak broj 3 - visoki sanduk s postoljem, dimenzija 114 x 185 i vidljive širine 86 cm, oštećen, mjestimično obrastao mahovinom, nagnut.

Stećak broj 4 - sanduk s postoljem, dimenzija: 156 x 55 x 39 cm, nagnut, dijelom u zemlji, mjestimično obrastao mahovinom.

Stećak broj 5 - mali sanduk s postoljem, dimenzija: 80 x 48 x 28 cm i dužine postolja 104 cm, nagnut, klizi, mjestimično obrastao mahovinom.

Stećak broj 6 - sanduk, dimenzija: 57 x 134 x 37 cm, popucala gornja ploha stećka.

Stećak broj 7 - sljemenjak s postoljem, blago svedenog krova, dimenzija: 160 x 90 x 70 cm, nagnut, mjestimično obrastao mahovinom.

Stećak broj 8 - sljemenjak, blago svedenog krova, dimenzija: 155 x 72 x 60 cm, dosta oštećen, mjestimično obrastao mahovinom.

Stećak broj 9 - sljemenjak, blago svedenog krova, dimenzija: 124 x 74 x 34 cm, utonuo, obrastao mahovinom.

Stećak broj 10 - sanduk (?), dimenzija: 168 x 89 x 55 cm, potpuno prekriven mahovinom.

Stećak broj 11 - dimenzija: 133 x 67 x 23 cm.

Stećak broj 12 - sanduk s postoljem, dimenzija: 150 x 60 x 46 cm, dimenzije postolja: 180 x ? x 17 cm, djelomično prekriven zemljom, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 13 - sljemenjak, dimenzija: 140 x 70 x 41 cm, dosta popucalih ploha, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 14 - dimenzija: 125 x 68 x 35 cm, dosta popucalih ploha, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 15 - dimenzija: 137 x 63 x 34 cm, dosta popucalih ploha, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 16 - dimenzija: 145 x 59 x 30 cm, dosta popucalih ploha, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 17 - dimenzija :190 x 135 x 40 cm. Odlomljen na jednom ćošku.

Stećak broj 18 - dimenzija: 145 x 55 x 27 cm, dosta oštećen, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 19 - dimenzija: 152 x 76 x 35 cm.

Stećak broj 20 - dimenzija jednog prelomljenog dijela 89 x 60 x 39 cm i drugog 55 x 60 x 39 cm.(sastoji se iz dva dijela), pukao, dosta oštećen.

Stećak broj 21 - sanduk s postoljem, dimenzija 150 x 60 x 50, postolje dimenzija 160 x 30 x 16 cm, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 22 - sljemenjak, dimenzija: 137 x 75 x 68 cm, oštećen, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 23 - sljemenjak, dimenzija: 166 x 120 x 95 cm, oštećen, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 24 - sljamenjak (?), dimenzija: 170 x 70 x 47 cm, oštećen, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 25 - sljemenjak (?) dimenzija: 157 x 80 x 33 cm, oštećen, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 26 - sljemenjak, dimenzija: 150 x 127 x 90 cm, oštećen, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 27 - amorfan, oštećen.

Stećak broj 28 - dimenzija: 210 x 105 x 25 cm, pod nanosom zemlje.

Stećak broj 29 - dimenzija 155 x 70 x 35 cm, jako oštećen, obrastao mahovinom.

Stećak broj 30 - amorfan, oštećen.

Stećak broj 31 - dimenzija 160 x 95 x 50 cm, oštećen, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 32 - sanduk s postoljem, dimenzija 140 x 68 x 40 cm, postolje visine 20 cm, oštećena gornja ploha, mjestimično obrastao mahovinom

Stećak broj 33 - dimenzija: 108 x 65 x 16 cm, jako oštećen, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 34 - dimenzija: 110 x 48 x 35 cm, nedostaje jugoistočni ćošak stećka, jako oštećen, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 35 - sljemenjak, dimenzija: 155 x 75 x 55 cm, popucalih ploha, mjestimično obrastao mahovinom.

Stećak broj 36 - dimenzija: 178 x 70 x 22 cm, većim dijelom prekriven nanosom zemlje.

Stećak broj 37 - sanduk s postoljem, dimenzija 110 x 55 x 40 cm, dimenzija postolja: 130 x 75 x 12 cm, oštećen, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom.

Stećak broj 38 - dimenzija: 160 x 85 x 70 cm, gornja ploha obrasla mahovinom.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Jajca kao spomenik III. kategorije uvršteno je 4 lokaliteta nakropola sa stećcima (119 stećaka) bez preciznije identifikacije.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Zemaljski muzej u Sarajevu, 50-tih godina prošlog stoljeća, započeo je sistematičnija istraživanja nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini.

Na nekropoli u naselju Vinac nisu vršeni konzervatorsko-resturatorski radovi.

           Šefik Bešlagić navodi da se na lokalitetu Kamenica, s lijeve strane Vrbasa, nalazi nekropola sa 31 stećkom i to 28 ploča i 3 sljemenjaka.(7)  

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na lokalitetu, dana 7. 10. 2010. godine ustanovljeno je sljedeće:

-          Evidentirano je 38 stećaka obrađenih ovom odlukom;

-          Nije bilo moguće odrediti u svim slučajevima o kojem se obliku stećaka radi (oštećenja);

-          Većina stećaka oštećena (pliće ili dublje napukli stećci, oštećene gornje plohe stećaka, odlomljeni dijelovi stećaka);

-          Većina stećaka je u manjoj ili većoj mjeri bila obrasla mahovinom prije kolovoza 2010. godine;

-          Stećci su slabo obrađeni i očuvani, postavljeni su po oba glavna pravca.

6. Specifični rizici

-          blizina ceste,

-          konfiguracija terena (kosina),

-          neodržavanje lokaliteta.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A)         Vremensko određenje

B)         Povijesna vrijednost

D)         Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

i.          Svjedočanstvo o povijesnim mijenama

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili maniru

E)         Simbolička vrijednost

i.          Ontološka vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost

v.          Značaj za identitet skupine ljudi.

            Sastavni dio ove odluke su:    

-          Imovinsko-vlasnička dokumentacija;

-          Fotodokumentacija: fotografije postojećeg stanja snimljene su 7. 10. 2010. godine; fotografirala: arheolog Silvana Čobanov (digitalnim fotoaparatom Canon 1400D);

-          Tehnička dokumentacija: Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole i snimak stećaka); dana 7. 10. 2010. godine mjerili i snimali: arhitekta Arijana Pašić i arheolog Silvana Čobanov.

Korištena literatura

Tijekom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:

1905.    Truhelka, Ćiro. Naši gradovi, opis najljepših sredovječnih gradova Bosne i Hercegovine. Sarajevo: 1904, 64-69.

1918.    Truhelka, Ćiro. „Pabirci iz jednog jajačkog sidžila“, U Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XXX. Sarajevo: 1918.

1952.    Kreševljaković, Hamdija. Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom II/1951. Sarajevo: 1952.

1954.    Kreševljaković, Hamdija. „Stari bosanski gradovi“, U Naše starine I. Sarajevo: 1953.

1957.    Vego, Marko. Naselja srednjevjekovne bosanske države. Sarajevo: 1957.

1958.    Mazalić, Đoko. „Vinac i Doboj“, U Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, (Arheologija) nova serija broj XIII. Sarajevo: 1958.

1971.    Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: „Veselin Masleša“, 1971.

1978.    Kovačević-Kojić, Desanka. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Sarajevo: 1978.

1979.    Čelebija, Evlija. Putopis. Sarajevo: Biblioteka „Kulturno naslijeđe", „Veselin Masleša”, 1979.

1982.    Šabanović, Hazim. Bosanski pašaluk, postanak i upravna podjela. Sarajevo: „Svjetlost“, 1982.