Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. oktobra 2010. godine donijela je

O D L U K U

I

Historijsko područje - Prahistorijski tumuli i nekropole sa stećcima u Luburića polju, općina Sokolac, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini nekropola sa tumulom i 51 stećkom na lokalitetu Ploče i nekropola sa 83 stećka na lokalitetu Bare.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 1058/I, posjedovni list broj 863, k.o. Košutica i k.č. 1113, posjedovni list broj 2641, k.o. Košutica, općina Sokolac, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službeni glasnik Republike Srpske« br. 9/02, 70/06 i 64/08).

II

Vlada Republike Srpske dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.         

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će uslove i osigurati sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuju se sljedeće mjere zaštite koje se primjenjuju na prostor definiran u tački I stav 3. ove odluke:

-          dopušteni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na  nivou Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

-          nisu dopušteni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez izrađenog plana sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje  nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;

-          nije dopušteno odnošenje materijala sa tumulusa niti njegovo korištenje u bilo koje svrhe;

-          nije dopušteno izmještanje niti pomjeranje stećaka;

-          nije dopušteno odlaganje otpada.

Utvrđuje se zaštitni pojas širine 100 m od granica nacionalnog spomenika. U tom pojasu se utvrđuju sljedeće mjere zaštite:

-          nije dopušteno izvođenje radova koji bi na bilo koji način doveli do njegovog oštećenja ili utjecali na izmjenu područja;

-          nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

-          područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;

-          nije dopušteno odlaganje otpada.

Vlada Republike Srpske dužna je posebno osigurati provedbu  sljedećih mjera:

-          izvršiti geodetsko snimanje lokaliteta,

-          izraditi Plan sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta,

-          izraditi Plan upravljanja lokalitetom.

IV

Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog izvoženja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.

V

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti, u dijelu u kome su suprotni odredbama ove odluke.

VI

Svako a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

VII

Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II–VI ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

IX

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

X

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja i objavit će se u »Službenom glasniku BiH«.

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 03.2-02.3-71/10-29

26. oktobra 2010. godine

Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH« broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

            Senad Kuč, profesor historije iz Sarajeva, podnio je dana 1. 10. 2010. prijedlog za proglašenje historijskog područja - Nekropole sa stećcima na lokalitetu Luburića polje, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V, Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

U selu Košutica udaljenom od Sokoca oko 6 km na prostranom predjelu Luburić polja smještene su dvije nekropole sa stećcima, međusobno udaljene oko 150 metara zračne linije. Nastale su na prahistorijskim tumulima što je pokazatelj prakse kontinuiteta sahranjivanja.

Prva nekropola – lokalitet Ploče - broji 51 nadgrobnik. Svi stećci su u formi sanduka izuzev jednog sljemenjaka. Ukrašena su tri stećka. Stećci u ovoj nekropoli položeni su radijalno u odnosu na centar tumula. Tri stećka su izdvojena iz grupe na udaljenosti 10 metara u pravcu sjevera.

Druga nekropola – lokalitet Bare: broji 83 stećka ili dijela stećka, od čega su na 6 stećaka zabilježeni ukrasi: linija koja označava dvojni grob, rozeta, mač i krst. Za razliku od prve nekropole, na ovoj su stećci orijentirani u pravcu sjever–jug.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra,

-          podatke o dosadašnjoj zakonskoj zaštiti dobra,

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          dopisom broj: 05.2-35.2-10/10-195 od dana 6. 10. 2010. zatražena je dokumentacija od općine Sokolac, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS; Republičkog zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog naslijeđa RS i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu federalnog ministarstva kulture i sporta zahtjev za mišljenje i dokumentaciju o dobru za koje je podnesena peticija,

-          dopisima broj: 21.39-952.1-465-28/2009 i 21.39-952.1-465-29/2009, od dana 7. 10. 2010. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS dostavila je imovinsko-pravnu dokumentaciju,

-          stav vlasnika – Popović (Vesa) Nebojše, iz sela Sijerci i Živanović (Radmila) Biljane, ul. Ž. Petrovića br. 56, Smederevo do momenta donošenja odluke nije primljen.

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

U selu Košutica udaljenom od Sokoca oko 6 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka na prostranom predjelu Luburić polja smještene su dvije nekropole sa stećcima, međusobno udaljene oko 150 metara zračne linije.

Prva nekropola – lokalitet Ploče, omeđena je koordinatama:

-          Tačka 1: x=43.956492 y=18.846092;

-          Tačka 2: x=43.956867 y=18.845389;

-          Tačka 3: x=43.956539 y=18.845100

-          Tačka 4: x=43.956183 y=18.845700

Nekropola se nalazi na prahistorijskom tumulu na 881 m nv, geografske širine N 43º 57' 23.35" i geografske dužine E 18º 50' 40.34". Karakteristično za ovaj lokalitet je da su stećci položeni u nizu i prate krug tumula.

Druga nekropola nalazi se na lokalitetu Bare na pretpostavljenom tumulu, geografske širine N 43º 57' 28.38" i geografske dužine E 18º 50' 33.82". Omeđena je koordinatama:

-          Tačka 1: x=43.957561 y=18.843417

-          Tačka 2: x=43.958389 y=18.842769

-          Tačka 3: x=43.957861 y=18.841497

-          Tačka 4: x=43.957672 y=18.842119

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. br. 1058/I, posjedovni list br. 863, k.o. Košutica i k.č. br. 1113, posjedovni list 2641, k.o. Košutica; općina Sokolac, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

Glasinac (Glasinačka visoravan i Glasinačko polje) nalazi se na području općine Sokolac, na planini Romaniji. Glasinac je u historiji predstavljao raskršće važnih puteva koji su spajali doline rijeka Bosne i Drine. Visoravan se sastoji od livada i pašnjaka, karakterističnih za istočni dio države.

Na Glasinačkom polju evidentirano je preko 50 praistorijskih gradina i više od 1.200 tumula koncentriranih u grupe. U nauci je utvrđeno da grobne gomile na prostoru Bosne i Hercegovine pripadaju prahistorijskim Ilirima, zbog čega nazivaju ilirskim tumulima(1).

Tumuli su grupirani oko gradina s ostacima suhozida i na taj način čine nekropole. Veliki dio tumula je istražen, a od gradina iskopavane su Kusače, Košutica, Kadića brdo, Ilijak, Loznik i neke druge. Najvažnije nekropole su: Taline, Laze, Kusače, Čavorine, Potpećine, Čitluk, Maravići, Planje, Brezje, Ilijak, Rusanovići, Gosinja, Osovo, Brankovići, Sjeversko. Najstariji tumuli pripadaju ranobrončanom razdoblju, i budući da su najbrojniji i najbogatiji, tumuli iz halštatskog razdoblja se smatraju pravom glasinačkom kulturom.

Kao i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, posebno u istočnoj Hercegovini, stanovništvo je i u kasnijim periodima nastavilo praksu sahranjivanja u grobne gomile, tako da je i veliki broj srednjovjekovnih nekropola sa stećcima nastao na grobnim gomilama ili uz njih.

U srednjem vijeku ovi prostori pripadali su župi Mokro-Glasinac, kojoj je iz stare Olovske župe priključena Glasinačka ravan, a u slivu paljanske Miljacke, župa Pale. Ove župe bile su sastavni dio zemlje Pavlovića kao i susjedna Prača(2). 

Iz navedenog se zaključuje da je i područje današnje opštine Sokolac u srednjem vijeku ulazilo u sastav zemlje Pavlovića(3). 

2. Opis dobra

Nekropola na lokalitetu Ploče - nalazi se na prahistorijskom tumulu radijusa od 40 metara. U centru tumula uočava se udubljenje kvadratne osnove za koje se može pretpostaviti da je mjesto nekog srednjovjekovnog objekta(4). Tumul je visine oko 3 metra, a njegov obim iznosi oko 90 metara. Zatravljen je i na njemu nema visoke vegetacije izuzev šiblja koje se nalazi sa sjeveroistočne strane.

Stećci u ovoj nekropoli položeni su radijalno u odnosu na centar tumula. Tri stećka su izdvojena iz grupe na udaljenosti 10 metara u pravcu sjevera.

Nekropola broji 51 nadgrobnik. Za neke od nadgrobnika nije moguće utvrditi da li su stećci ili dijelovi stećaka. Svi stećci su u formi sanduka izuzev jednog sljemenjaka. Ukrašena su tri stećka.

Stećak 1: Sanduk dimenzija 208  x 82. Visina stećka iznosi 32 cm.

Stećak 2: Sanduk dimenzija 175 x 58. Visina stećka iznosi 52 cm. Stećak je prevrnut.

Stećak 3: Sanduk dimenzija 168 x 78 x 40 cm. Ukrašen je motivom krsta. Stećak je utonuo u zemlju.

Stećak 4: Sanduk dimenzija 188 x 78 x 36. Karakteristika ovog stećka je da je orijentiran prema centru tumulusa (sjeverozapad-jugoistok).

Stećak 5: Sanduk dimenzija 165 x 67. Stećak je utonuo u zemlju.

Stećak 6: Sanduk dimenzija 168 x 56. Stećak je utonuo u zemlju.

Stećak 7: Sanduk dimenzija 200 x 60. Visina stećka iznosi 60 cm. Stećak utonuo u zemlju.

Stećak 8: Sanduk dimenzija 178 x 97. Stećak utonuo u zemlju. Vidljiva visina iznosi 10 cm.

Stećak 9: Sanduk dimenzija 165 x 70. Stećak je pokriven humusom.

Stećak 10: Sanduk dimenzija 198 x 75. Vidljiva visina iznosi 16 cm.

Stećak 11: Sanduk dimenzija 183 x 68. Vidljiva visina iznosi 17 cm.

Stećak 12: Sanduk dimenzija 219 x 80. Vidljiva visina iznosi 13 cm. Stećak utonuo u zemlju.

Stećak 13: Sanduk dimenzija 180 x 62. Vidljiva visina iznosi 20 cm. Stećak je djelomično utonuo.

Stećak 14: Sanduk dimenzija 180 x 94. Vidljiva visina iznosi 10 cm.

Stećak 15: Sanduk dimenzija 180 x 68. Stećak je utonuo u zemlju.

Stećak 16: Sanduk dimenzija 214 x 100. Vidljiva visina iznosi 20 cm. Stećak je dekorisan motivom krsta.

Stećak 17: Sanduk dimenzija 196 x 50. Vidljiva visina iznosi 10 cm. Stećak je utonuo.

Stećak 18: Sanduk dimenzija 175 x 56. Stećak je utonuo.

Stećak 19: Sanduk dimenzija 224 x 94 x 54 cm.

Stećak 20: Sanduk dimenzija 190 x 89. Vidljiva visina iznosi 15 cm.

Stećak 21: Sanduk dimenzija 192 x 75. Stećak je utonuo u zemlju.

Stećak 22: Sanduk dimenzija 160 x 78. Stećak je utonuo u zemlju.

Stećak 23: Sanduk dimenzija 175 x 70. Stećak je utonuo u zemlju.

Stećak 24: Sanduk dimenzija 120 x 70. Stećak je utonuo u zemlju.

Stećak 25: Sanduk dimenzija 199 x 77 x 30. Stećak je nagnut.

Stećak 26: Sanduk dimenzija 177 x 77 x 43.

Stećak 27: Sanduk dimenzija 230 x 120 x 60.

Stećak 28: Sanduk dimenzija 180 x 56. Utonuo u zemlju.

Stećak 29: Sanduk dimenzija 200 x 87 x 20.

Stećak 30: Sanduk dimenzija 187 x 70. Utonuo u zemlju.

Stećak 31: Sanduk dimenzija 200 x 80 x 20. Utonuo u zemlju.

Stećak 32: Sanduk dimenzija 170 x 58. Utonuo u zemlju.

Stećak 33: Sanduk dimenzija 110 x 96. Visina stećka iznosi 38 cm.

Stećak 34: Sljemenjak dimenzija 160 x 74 x 30 cm.

Stećak 35: Sanduk dimenzija 184 x 64. Vidljiva visina iznosi 10 cm. Utonuo u zemlju.

Stećak 36: Sanduk dimenzija 117 x 94. Amorfan oblik. Utonuo u zemlju.

Stećak 37: Sanduk dimenzija 194 x 68. Utonuo u zemlju.

Stećak 38: Sanduk dimenzija 170 x 81. Vidljiva visina iznosi 17 cm.

Stećak 39: Sanduk dimenzija 170 x 80. Utonuo u zemlju.

Stećak 40: Sanduk dimenzija 162 x 64. Utonuo u zemlju.

Stećak 41: Sanduk dimenzija 165 x 70. Utonuo u zemlju.

Stećak 42: Sanduk dimenzija 170 x 70. Utonuo u zemlju.

Stećak 43: Sanduk dimenzija 170 x 71. Utonuo u zemlju.

Stećak 44: Sanduk dimenzija 210 x 132. Vidljiva visina iznosi 15 cm.

Stećak 45: Sanduk dimenzija 204 x 80. Vidljiva visina iznosi 10 cm. Stećak je utonuo u zemlju.

Stećak 46: Sanduk dimenzija 220 x 70 x 15. Ukrašen motivom krsta.

Stećak 47: Sanduk dimenzija 220 x 94. Visina stećka iznosi 34 cm.

Stećak 48: Sanduk dimenzija 150 x 60. Stećak je utonuo u zemlju.

Izdvojeni stećci

Stećak 49: Stećak ili dio stećka dimenzija 60 x 60.

Stećak 50: Sanduk dimenzija 160 x 60. Utonuo u zemlju.

Stećak 51: Sanduk dimenzija 175 x 78. Vidljiva visina iznosi 10 cm. Stećak je utonuo u zemlju.

Nekropola na lokalitetu Bare: nalazi se na uzvišenju (mogući tumul) koje nema kružnu osnovu. Dužina uzvišenja iznosi 80, a širina oko 30 metara. Za razliku od prve nekropole, na ovoj su stećci orijentirani u pravcu sjever–jug. Š. Bešlagić je 1971. godine na ovoj nekropoli evidentirao 80 stećaka, od čega je bilo 79 sanduka i 1 sljemenjak.

Uvidom koji je obavljen 2010. godine evidentirana su 83 stećka ili dijela stećaka, od čega su na 6 stećaka zabilježeni ukrasi: linija koja označava dvojni grob, rozeta, mač i krst.

Stećak 1: Sanduk dimenzija 178 x 75. Visina sanduka 36 cm. Blago utonuo u zemlju.

Stećak 2: Sanduk dimenzija 205 x 112. Visina 40 cm. Blago nagnut prema sjeveru. Stećak je utonuo u zemlju.

Stećak 4: Sanduk dimenzija 240 x 118. Visina 78 cm. Nagnut prema sjeveru.

Stećak 5: Sanduk dimenzija 202 x 100. Visina 45 cm.

Stećak 6: Sanduk dimenzija 125 x 54. Visina stećka je 10 cm. Stećak je utonuo u zemlju.

Stećak 7: Sanduk dimenzija 186 x 105. Visina 64 cm. Nagnut prema jugu.

Stećak 8: Sanduk dimenzija 212 x 108, visina 77 cm.

Stećak 9: Sanduk 150 x 68. Visina 36 cm. Stećak prepolovljen u dijelu sa južne strane.

Stećak 10: Sanduk dimenzija 140 x 60. Visina iznosi 14 cm. U potpunosti je utonuo.

Stećak 10a: Sanduk dimenzija 152 x 57. Stećak je utonuo u zemlju.

Stećak 11: Sanduk dimenzija 217 x 137 x 27. Dijelom utonuo sa bočne strane.

Stećak 12: Sanduk dimenzija 165 x 67. Vidljiva visina iznosi 16 cm. Utonuo i blago oštećen sa čeone strane.

Stećak 13: Sanduk dimenzija 160 x 70. Visina 15 cm. Utonuo u zemlju.

Stećak 13a: Sanduk dimenzija 175 x 78. Utonuo potpuno u zemlju.

Stećak 14: Dvojni grob – sanduk dimenzija 186 x 123. Visina stećka 40 cm. Na sredini stećka u podužnom pravcu pruža se bordura.

Stećak 15: Sanduk dimenzija 110 x 55. Visina 14 cm. Utonuo.

Stećak 16: Sanduk dimenzija 120 x 45. Visina stećka iznosi 35 cm. Prevrnut na bok i smaknut sa pravca.

Stećak 17: Sanduk dimenzija 168 x 60. Visina 5 cm. Utonuo u zemlju.

Stećak 18: Sanduk dimenzija 152 x 55. Visina stećka 18 cm. Stećak je utonuo u zemlju.

Stećak 19: Sanduk dimenzija 167 x 80. Visina 35 cm. Nagnut na bočnu južnu stranu.

Stećak 20: Sanduk dimenzija 200 x 84. Visina stećka 32 cm. Utonuo i oštećen sa sjeverne bočne strane.

Stećak 21: Najvjerovatnije fragment stećka broj 20. Dimenzije 80 x 27. Visina 35 cm.

Stećak 22: Sanduk dimenzija 182 x 94. Visina 14 cm.

Stećak 23: Sanduk 195 x 100. Visina 12 cm. Stećak je utonuo u zemlju.

Stećak 24: Sanduk dimenzija 204 x 64. Visina 20 cm. Utonuo sa južne bočne strane.

Stećak 25: Sanduk 120 x 57. U potpunosti utonuo.

Stećak 26: Sanduk dimenzija 117 x 50. Potpuno utonuo.

Stećak 27: Sanduk dimenzija 182 x 107. Visina stećka 40. Blago nagnut prema jugu.

Stećak 28: Sanduk dimenzija 160 x 65. U potpunosti utonuo.

Stećak 29: Sanduk dimenzija 166 x 76. Visina 12 cm. Utonuo sa južne strane.

Stećak 30: Fragment dužine 68 x 53 x 13.

Stećak 31: Sanduk dimenzija 182 x 60. Visina 17 cm. Zasut humusom sa sjeverne bočne strane..

Stećak 31a: Dimenzije 152 x 57. Stećak je u potpunosti utonuo u zemlju.

Stećak 32: Fragment dimenzija 90 x 87. Visina fragmenta 25 cm.

Stećak 33: Sanduk dimenzija 182 x 80. Visina 64 cm. Blago nagnut na sjevernu bočnu stranu.

Stećak 34: Sanduk dimenzija 217 x 108. Visina stećka 18 cm. Utonuo. Dekorisan. Ukras rozeta u vidu reljefnog ispupčenja.

Stećak 35: Sanduk dimenzija 138 x 72. Vidljiva visina 10 cm. Stećak utonuo.

Stećak 36: Sanduk dimenzija 100 x 61. Visina 38 cm. Oštećen.

Stećak 37: Sanduk dimenzija 178 x 78. Visina vidljiva 10 cm. Utonuo.

Stećak 38: Fragment stećka dimenzija 80 x 30 cm.

Stećak 39: Sanduk dimenzija 160 x 70. Utonuo.

Stećak 40: Sanduk dimenzija 150 x 48. Utonuo u zemlju.

Stećak 41: Sanduk dimenzija 175 x 80. Visina 12 cm. Utonuo u zemlju.

Stećak 42: Sanduk dimenzija 206 x 84. Visina stećka 19 cm.

Stećak 43: Sanduk prekriven humusom. Dimenzije 168 x 60.

Stećak 44: Sanduk dimenzija 182 x 65. Utonuo u zemlju.

Stećak 45: Sanduk dimenzija 130 x 50. Utonuo u zemlju.

Stećak 46: Sanduk dimenzija 160 x 70. Stećak je potpuno utonuo u zemlju.

Stećak 47: Sanduk dimenzija 170 x 87. Utonuo u zemlju.

Stećak 48: Sanduk dimenzija 156 x 65. Utonuo u zemlju.

Stećak 49: Sanduk dimenzija 187 x 65. Visina stećka 25 cm. Blago nagnut na bočnu sjevernu stranu.

Stećak 50: Sanduk dimenzija 193 x 95. Visina stećka 15 cm. Ukrašen motivom mača.

Stećak 51: Sanduk dimenzija 156 x 66. Visina 16 cm. Blago utonuo u zemlju.

Stećak 52: Sanduk dimenzija 197 x 92. Visina stećka 28 cm. Ukras u vidu krsta. Sa bočne strane bordura i cik-cak linije. Sa čeone strane se također javlja linijska dekoracija.

Stećak 53: Sanduk dimenzija 154 x 58. Visina 7 cm. Utonuo.

Stećak 54: Sanduk dimenzija 180 x 60. Utonuo potpuno.

Stećak 55: Fragment dimenzija 50 x 23. Utonuo potpuno.

Stećak 56: Sanduk dimenzija 176 x 75. Visina stećka 10. Utonuo.

Stećak 57: Fragment dimenzija 57 x 40. Utonuo potpuno.

Stećak 58: Sanduk dimenzija 210 x 72. Visina 7. Utonuo. Ukras nije moguće definirati.

Stećak 59: Prepolovljen sanduk dimenzija 178 x 94. Visina 30. Utonuo.

Stećak 60: Sanduk dimenzija 155 x 64. Potpuno utonuo.

Stećak 61: Sanduk dimenzija 190 x 70. Potpuno utonuo.

Stećak 62: Sanduk dimenzija 209 x 92. Visina 46. Blago nagnut prema sjeveru.

Stećak 63: Sanduk dimenzija 205 x 70. Utonuo u zemlju.

Stećak 64: Fragment dimenzija 67 x 45. Visina 45.

Stećak 65: Sanduk dimenzija 165 x 60 x 12. Utonuo potpuno.

Stećak 66: Sanduk dimenzija 170 x 55. Utonuo potpuno.

Stećak 67: Sanduk dimenzija 166 x 65. Utonuo potpuno.

Stećak 68: Sanduk dimenzija 165 x 70. Utonuo potpuno.

Stećak 69: Sanduk dimenzija 170 x 70. Utonuo potpuno.

Stećak 70: Sanduk dimenzija 155 x 60. Utonuo potpuno.

Stećak 71: Sanduk dimenzija 170 x 70. Ukrašen motivom polumjeseca.

Stećak 72: Sanduk dimenzija 165 x 56. Utonuo potpuno.

Stećak 73: Sanduk dimenzija 156 x 65. Utonuo potpuno.

Stećak 74: Sanduk dimenzija 192 x 74 x 42 cm.

Stećak 75: Sanduk dimenzija 170 x 70. Stećak nagnut i utonuo u zemlju.

Stećak 76: Sanduk dimenzija 178 x 68 x 15. Stećak nagnut i utonuo u zemlju.

Stećak 77: Sanduk dimenzija 165 x 70. Vidljiva visina iznosi 20 cm. Stećak nagnut i utonuo u zemlju.

Stećak 78: Sanduk dimenzija 174 x 78. Utonuo u zemlju.

Stećak 79: Sanduk dimenzija 178 x 78. Utonuo u zemlju.

Stećak 80: Sanduk dimenzija 192 x 70. Utonuo u zemlju.

Stećak 81: Sanduk dimenzija 200 x 90. Vidljiva visina iznosi 33 cm.

Stećak 82: Sljemenjak dimenzija 106 x 62 x 37 cm.

Stećak 83: Sanduk dimenzija 160 x 75 x 10. Utonuo u zemlju.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Nekropole su bile evidentirane ali nisu bile upisane u Registar kulturno-historijskog naslijeđa SR BiH.

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Sokolac kao spomenik III kategorije uvršteno je 35 lokaliteta nekropola sa stećcima (1966 stećaka) bez preciznije identifikacije.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Istraživanja gradina i tumula na ovom prostoru započela su 1886–1891. godine. Istraživanja su vodili Đorđe Stratimirović, Ćiro Truhelka, Vejsil Ćurčić, i najviše Franjo Fiala.

U XX stoljeću istraživali su Borivoj Čović i B. Govedarica.

Istraživačke radove – evidentiranje stećaka 1971. godine obavio je Šefik Bešlagić.

U Arheološkom leksikonu III navodi se podatak da je Đ. Stratimirović 1891. godine u Luburića Polju istražio nekoliko tumula i utvrdio da jedan pripada srednjem bronzanom dobu, dok su ostali iz željeznog doba. Nije navedeno koji tumuli su u pitanju(5).

5. Sadašnje stanje dobra

Znatan broj stećaka je oštećen usljed dugotrajnog djelovanja atmosferilija. Veliki je broj napuklih i utonulih stećaka, zbog čega se ne mogu u cjelosti sagledati. Da bi se odredio konačan broj stećaka i njihove dimenzije neophodno je preduzeti istraživačke radove i radove na raščišćavanju nekropole koji bi pružili tačne podatke.

6. Specifični rizici kojima je spomenik izložen

-          nepovoljni atmosferski utjecaji

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A)         Vremensko određenje

B)         Historijska vrijednost

C)         Umjetnička i estetska vrijednost

iv.         Kompozicija

v.          Vrijednost detalja          

G)         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

ii.          Materijal i sadržaj

v.          Položaj i smještaj u prostoru

H)         Jedinstvenost i reprezentativnost

i.          Jedinstven i rijedak primjerak određenog tipa

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          posjedovni list,

-          fotodokumentacija, fotografije snimljene dana 16. 9. i 7. 10. 2010. godine. Snimljeno fotoaparatom Canon EOS 450 D i Canon EOS D60. Snimljeno od strane Zijada Halilovića, suradnik za arheologiju i Mirzaha Foče, pom. izv. dužnosnika,

-          grafički prilozi – situacioni prikazi – skicu uradio Mirzah Fočo, AUTOCAD - Amra Sarić, dipl. ing. arh.

Korištena literatura

Tokom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:

1971.    Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: 1971, 230 -231.

1978.    Oreč, Petar. „Prapovijesna naselja i grobne gomile (Posušje, Grude i Lištica)“, GZM, Arh. n.s. sveska XXXII/1977. Sarajevo: 1978.

1980.    Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza B – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.

1988.    Arheološki leksikon BiH, tom III, 101.

1998.    Mujezinović, Mehmed. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga II, 3. izdanje. Sarajevo: Sarajevo Publishing, Biblioteka Kulturno naslijeđe, 1998.

2003.    Zemlja Pavlovića – srednji vijek i period turske vladavine. Banja Luka – Srpsko Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske i Univerzitet Srpsko Sarajevo, Naučni skupovi, knjiga V, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 7, 2003.

(1) Tumuli ili grobne gomile su nadgrobni spomenici sagrađeni od većih skupina kamena i imaju kupast oblik, a ispod njih ili u njima utvrđeni su ljudski grobovi. Za takvu vrstu nadgrobnih spomenika narod kaže: gomila (gomile). Nazivi koji se upotrebljavaju u nauci za kamene gomile su: gomile, gromile, kamene gomile, grobne gomile, tumuli (tumulusi) i humke. Grobne gomile na prostoru Bosne svojim izgledom su male i niske, za razliku od onih u Hercegovini, koje su znatno veće.

(2) O stećcima u zemlji Pavlovića vidi: Nada Miletić, “Neke karakteristike stećaka zemlje Pavlovića”, u: Zemlja Pavlovića – srednji vijek i period turske vladavine, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske i Univerzitet Srpsko Sarajevo, Naučni skupovi, knjiga V, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 7, Banja Luka – Srpsko Sarajevo, 2003.

(3) O feudalnoj porodici Pavlovića vidi iscrpno u zborniku radova: Zemlja Pavlovića – srednji vijek i period turske vladavine, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske i Univerzitet Srpsko Sarajevo, Naučni skupovi, knjiga V, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 7, Banja Luka – Srpsko Sarajevo, 2003.

(4) Bešlagić smatra da je u pitanju srednjovjekovna crkvica. Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971, 242.

(5) Arheološki leksikon III, 101.