Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 25/11.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. listopada 2010. godine je donijelo

O D L U K U

I.

Graditeljska cjelina - utvrđeni grad Podzvizd, općina Velika Kladuša, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čine: branič-kula, kapi-kula sa džamijom, stražarnica, kuća, Pašića kula i bedemi utvrđenog grada.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvaća dio k.č. 282 (novi premjer), posjedovni list broj 68/01, što odgovara k.č. 9/1 (stari premjer), z.k. uložak broj 515, k.o. Podzvizd, općina Velika Kladuša, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH” br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u točki I. stavak 3. ove odluke, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine;

-          dopuštena je rekonstrukcija džamije pod uvjetom da je dostupna dokumentacija o njenoj izvornoj lokaciji i izgledu, a nakon provedenih potrebnih arheoloških istraživanja i radova na konsolidaciji zidova;

-          nije dopušteno uništavanje zidanih struktura i odnošenje fragmenata sa lokaliteta;

-          prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti.

Vlada Federacije dužna je osigurati provedbu sljedećih mjera zaštite nacionalnog spomenika:

-          hitnu konsolidaciju zidova;

-          izradu i provedbu Projekta istražnih i arheoloških radova, radova na sanaciji, restauraciji, konzervaciji i prezentaciji nacionalnog spomenika.

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuje se zaštitni pojas koji obuhvaća ostatak parcele označene kao k.č. 282 (novi premjer), odnosno k.č. 7/1, 7/6, 7/7, 7/8, 7/9, 7/10 i 8 (stari premjer). U tom pojasu utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          nije dopuštena izgradnja novih objekata, koji bi svojim dimenzijama i izgledom mogli ugroziti nacionalni spomenik;

-          obavljanje radova na infrastrukturi dopušteno je samo uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

-          zaštitni pojas je potencijalno arheološko nalazište, pa je prilikom obavljanja bilo kakvih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa.

IV.

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kome su oprečni odredbama ove odluke.

V.

Svatko a posebno nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI.

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrđenih u toč. II. – V. ove odluke, te nadležnom općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.

VII.

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web-stranici Povjerenstva (www.kons.gov.ba).

VIII.

Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

IX.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u „Službenom glasniku BiH“.

Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 06.2-02.3-71/10-28

26. listopada 2010. godine

Sarajevo

Predsjedateljica Povjerenstva

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e n j e

I. – UVOD

Na temelju, članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, ustanovljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini „nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika je, dana 14. siječnja 2010. godine primilo peticiju/prijedlog Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać za proglašenje Utvrđenog grada Podzvizd, općina Velika Kladuša nacionalnim spomenikom BiH.

Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Podzvizd spada među najstarije utvrde u BiH. Nije poznato točno vrijeme njegove izgradnje ali se prema karakteristikama pojedinih njegovih dijelova može datirati na kraj XIII. ili početak XIV. stoljeća.

Sredinom XV. stoljeća utvrda je ojačana, dok je u osmanskom periodu dobila veliki obor, kapi-kulu sa malom drvenom džamijom na katu. U istom periodu izgrađena je Pašića kula koja je imala četiri etaže. Time je utvrda dobila svoj današnji izgled.

II. – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (prepis posjedovnog lista, sa kopijom katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),

-          sadašnje stanje i namjenu dobra, uključujući opis i fotografije, podatke o oštećenjima tijekom rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          povijesnu, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

U skladu sa člankom 12. Zakona o implementaciji odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika utemeljene na osnovi Aneksa 8. Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, za potrebe vođenja postupka proglašenja kulturnog dobra nacionalnim spomenikom BiH:

-          Dopisom br. 06.2-35.2-10/10 od 8. 4. 2010. godine zatraženo je dostavljanje dokumentacije i stavovi u vezi sa proglašenjem Starog grada Podzvizda u Velikoj Kladuši od: Općine Velika Kladuša, tijelo uprave nadležno za poslove urbanizma i katastra; Općinski sud u Velikoj Kladuši; Zavod za zaštitu spomenika u sustavu Federalnoga ministarstva kulture i sporta; Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać;

-          Dopisom br. 02-40-437/10 od 14. 4. 2010. godine Općina Velika Kladuša, Služba imovinsko-pravnih i katastarsko-geodetskih poslova je Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika dostavila sljedeće dokumente za Stari grad Podzvizda u Velikoj Kladuši:

-         Posjedovne listove - prijepis

-         Kopiju katastarskog plana;

-          Dopisom broj 023-0-SU-10480 od 9. 4. 2010. godine Općinski sud u Velikoj Kladuši je Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika dostavio z.k. izvatke za Stari grad Podzvizd u Velikoj Kladuši;

-          Dopisom broj 07-40-4-1550-1/10 od 15. 4. 2010. godine Zavod za zaštitu spomenika u sustavu Federalnog ministarstva kulture i sporta dostavio je Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika Rješenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR BiH kojim je Srednjovjekovni grad Podzvizd upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture.

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Podzvizd se nalazi na pola puta između Vrnograča i Velike Kladuše. Od Velike Kladuše Podzvizd je udaljen 1,7 km i zahvata istočni dio općine Velika Kladuša. Utvrđeni grad Podzvizd se nalazi na vrhu kupastog brda, a u neposrednoj blizini sela Podzvizd.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvaća dio k.č. br. 282 (novi premjer) što odgovara k.č. 9/1 (stari premjer); z.k. uložak broj 515; posjedovni list broj 68/01; k.o. Podzvizd, općina Velika Kladuša, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Povijesni podaci

Utvrđeni gradovi srednjovjekovne Bosne nastali su u vrijeme njene državne samostalnosti u periodu od XII. do XV. stoljeća. Gradovi zapadne Bosne, Pounja i Cazinske krajine, su prvenstveno imali vojno-obrambeni karakter. Osim utvrđenih gradova nastaju i gradovi kao upravni centri pojedinih oblasti a od utvrđenih gradova se razlikuju po tome što su u okviru zidina imali stambene i druge objekte. Najznačajniji gradovi tog područja bili su Bužim, Bihać, Cazin, Podzvizd, Todorovo, Ostrožac, Velika Kladuša i Vrnograč.

Lokalitet Podzvizd se u pisanim dokumentima prvi put pominje sredinom XIII. stoljeća, kao vlasništvo plemena Kreščića(1). Poveljom od 4. listopada 1264. godine, Ugarski kralj Bela IV u znak zahvalnosti darovao je braći Kreši, Kupiši i Raki Kreščić zemljište kao feudalne posjede u Topuskom, Podzvizdu i Vrnograču. Kralj Bela IV je nagradio ove feudalce za njihovu hrabrost u bitkama protiv Mongola, posebno u onoj koja se desila kraj Trogira. Ugarski kralj Ladislav je 1456. godine dozvolio potomcima plemena Kreščić da sagrade dva utvrđena grada Podzvizd i Vrnograč. Oba grada su podignuta na ostacima starijih manjih gradina. Dok je Podzvizd bio izgrađen kao fortifikacija, Vrnograč je sagrađen kao utvrđeni srednjovjekovni dvor.

            Podzvizd(2) je jedna od najstarijih srednjovjekovnih utvrda u Bosni. Utvrđeni grad je imao tri faze izgradnje. Prva, najstarija faza je nastala u XIII. stoljeću. Utvrda je tada imala okruglu branič-kulu i mali obor oko nje koji je štitio prilaz kuli. Drugu fazu predstavlja ojačavanje zidova kule sa dodatnim kamenim zidom koji je prvobitni kružni tlocrt kule pretvorio u šesnaestougaoni. Dispozicija grada u prvoj i drugoj graditeljskoj fazi odgovarala je romaničkom utvrđenju sa snažnom branič-kulom i malim oborom. Treća faza predstavlja utvrđeni grad Podzvizd sa izgrađenim velikim oborom koji je opasao srednjovjekovni grad u obliku nepravilne elipse. Prilikom izgradnje velikog obora porušen je najstariji mali obor. Ova faza nastala je u osmanskom periodu, za vrijeme vladavine Mahmuda I (1730-1754. godine). Na južnoj strani utvrde je tom prilikom izgrađena kapi-kula koja je na spratu imala malu drvenu džamiju. Do nje je izgrađen objekat stražarnice, a na istočnoj strani izgrađena je Pašića kula koja je imala četiri etaže(3). Na zapadnoj strani bila je izgrađena veća pravougaona zgrada koju Dr. Ćiro Truhelka nazvao „kućom“ gdje nalazio stan zapovjednika utvrde.

Godine 1553. i 1558. Podzvizd i Vrnograč je napadala osmanska vojska predvođena Malkoč-begom. Od 1563. godine Vrnogračom je upravljao ban Nikola Zrinski a Podzvizdom knez Mikulić i u njemu se nalazila straža od osam kraljevih vojnika.

Odlukom austrijskog ratnog vijeća u Gracu odlučeno je da se oba grada i Podzvizd i Vrnograč razore, što je i učinjeno 1580. godine.

Godine 1636. osmanska vojska je popravila zidine Vrnograča i ponovno ga naselila. Godine 1670. Podzvizd trajno postaje dio bosanskog pašaluka u sastavu Ostrožačke kapetanije. U njemu je bila smještena vojna posada od 90 graničara kojom je komandovao dizdar.

2. Opis dobra

Utvrđeni grad Podzvizd

Na osnovi oblika stare kule ili branič-kule, stručnjaci su Podzvizd svrstali u najstarije srednjovjekovne gradove u Bosni(4). Branič-kula je prvobitno bila visoka cca 12 m a radijus kružne osnove iznosio je cca 15 m. Debljina zidova iznosila je cca 2 m. Branič-kula je u početku imala kružnu osnovu, ali je kasnijim ojačavanjem zidova njena osnova dobila šesnaestougaoni oblik. Ulaz u kulu bio je smješten na visini od 4 m od kote terena, tako da se u kulu moralo ulaziti ljestvama, čime je bila pojačana njena sigurnost od napadača. Ispod okrugle sobe koja se nalazila na vrhu kule, bila je smještena tamnica i ostava za hranu. Iz okrugle prostorije ljestvama se penjalo na vrh kule gdje su se nalazile puškarnice. Krov branič-kule bio je izrađen od drveta. Oko branič-kule kasnije su sagrađeni veliki bedemi u obliku nepravilne elipse.

U osmanskom periodu, na južnoj strani utvrde izgrađena je kamena kapi-kula koja je na spratu imala malu drvenu džamiju.

Na kamenoj ploči koja se nalazi iznad ulaza kapi-kule a ispod drvene džamije, uklesan je natpis koji glasi:

خدا عوني ايله يابلدي اشبو قلعه محافظي در بوسنه ايدن ختايي ادي احمد

Uz Božju pomoć ovu kulu je sagradio Muhafiz bosanski griješni Ahmed ......... (HN)

„Božjom pomoći sagrađena je ova džamija. Došao je muhafiz Bosne ... njegovo ime je Ahmed(5).

Drugi dio teksta je nečitak. Natpis je evidentiran 1968. godine(6).  

Kapi-kula je imala pravougaonu osnovu dimenzija cca 6,4 x 5,0 m, a njena visina je iznosila cca 7,5 m. Na kapi-kuli su se nalazile puškarnice i dvije lučno zasvedene kapije. Kako je objekat džamije izgrađen na kapi-kuli, na visini od 7,5 m mogao je poslužiti i kao osmatračnica. Objekat džamije je imao pravougaonu osnovu čije su vanjske dimenzije iznosile cca 7,0 x 7,8 m. Objekat je bio prekriven četvorovodnim krovom čija je visina iznosila cca 5,0 m. Krovna konstrukcija je bila drvena sa pokrovom od šindre. Drvena osmougaona munara je izlazila iz krova i njena visina je iznosila cca 10,5 m. Na munari se nalazilo zatvoreno šerefe sa malim otvorima(7). U džamiju se ulazilo drvenim stepeništem koje se nalazilo u predprostoru. Kako je visina molitvenog prostora džamije iznosila 2,0 m u džamiji nije bilo mahfila. U molitvenom prostoru se nalazio drveni mihrab, mimber i drveno stepenište koje je vodilo u potkrovlje i na munaru. Drveni zidovi džamije su bili nešto širi od kamenih zidova kapi-kule i zbog toga su postavljeni na ispuštene drvene podne grede i podvlake kao što je to bio slučaj kod stambenih kuća sa prepustom. Zidovi su bili izvedeni od horizontalnih drvenih talpi debljine 5 cm i visine 25-40 cm koje su učepljene u vertikalne stupove dimenzija 22 x 10 cm i 22 x 22 cm. Talpe su sa vanjske strane povezane vertikalnim stubićima dimenzije 10 x 10 cm. Na jugozapadnom i sjeveroistočnom zidu se nalazio po jedan prozorski otvor dimenzija cca 50 x 60 cm. Dva prozorska otvora istih dimenzija su se nalazila na jugoistočnom zidu.

Pokraj drvene džamije izgrađen je objekat stražarnice, vanjskih dimenzija cca 8,0 x 4,0 m.

U istom vremenskom periodu na zapadnoj strani utvrđenog grada, izgrađen je veći objekat zvani „kuća“ koji je služio kao stan zapovjednika utvrde. Zgrada je imala pravougaoni oblik.

Na istočnoj strani utvrde Podzvizd, na njenom najisturenijem dijelu, izgrađena je Pašića kula. Pašića kula je najmlađi objekat koji je izgrađen u utvrdi Podzvizd. Nalazi se na strmoj litici visokoj 12 m. Kula je imala osmougaonu osnovu i četiri etaže, a ulaz u kulu je bio uzdignut 1 m od poda. Prva etaža koja se nalazila ispod ulaza predstavljala je podrum. Druga etaža, čija visina je iznosila cca 2,5 m imala je tri manja otvora koja su služila kao puškarnice. Visina treće etaže iznosila je cca 3,0 m i na njoj su takođe bile smještene puškarnice. Četvrta etaža bila je izgrađena od samo od drvenih greda, koja je vremenom nestala.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

            Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR BiH broj 1290/50 od 9. 10. 1950. godine Srednjovjekovni grad Podzvizd stavljen je pod zaštitu države.

Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR BiH broj 02-711-3 od 23. 10. 1962. godine Srednjovjekovni grad Podzvizd, upisan je u Registar nepokretnih spomenika kulture.

Prostornim planom Bosne i Hercegovine do 2002. godine Utvrda Podzvizd je bila evidentirana i kategorizirana kao objekat I. kategorije.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Nema podataka o vršenim konzervatorsko-restauratorskim radovima na utvrdi Podzvizd.

5. Sadašnje stanje dobra

Nakon uvida na licu mjesta koje je izvršeno u listopadu 2009. godine od strane saradnika u Povjerenstvu, konstatovano je da je utvrđeni grad Podzvizd građevinski u lošem stanju. Zidovi i bedemi utvrde Podzvizd su obrasli gustim rastinjem tako da je otežan pristup unutar bedema. Ostaci zidova i bedema većim dijelom su urušeni ili su utonuli u zemlju.

Drvena džamija kao i ostali objekti i dijelovi utvrđenog grada koji su bili izrađeni od drveta su u potpunosti nestali. S obzirom na to da su kameni zidovi dugi niz godina izloženi nepovoljnim utjecajima atmosferalija, došlo je do njihovog oštećenja, tako da je potrebno hitno izvršiti njihovu zaštitu i ispitati njihovu statičku stabilnost.

6. Specifični rizici

Utvrda Podzvizd je obrasla gustim rastinjem koje je oštetilo strukturu zidova i bedema.

Ukoliko se ne poduzmu hitne mjere zaštite postoji opasnost da dođe do potpunog urušavanja zidova.

III. – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje

B.         Povijesna vrijednost

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

iii.         Proporcije

iv.         Kompozicija

vi.         Vrijednost konstrukcije

D.         Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

ii.          Svjedočanstvo o povijesnim mijenama

E.         Simbolička vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost

iii.         Tradicionalna vrijednost

v.          Značaj za identitet skupine ljudi

F.         Ambijentalna vrijednost

i.          Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline

ii.          Značenje u strukturi i slici grada

G.         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

ii.          Materijal i sadržaj

v.          Položaj i smještaj u prostoru.

Sastavni dio ove odluke su:

-          Kopija katastarskog plana, razmjera 1: 2500, broj plana 2, k.č. broj: 282, k.o. Podzvizd, Općina Velika Kladuša, Unsko-sanski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina; Izdala Općinska geodetska uprava Velika Kladuša, Općina Velika Kladuša, dana 13. 4. 2010. godine;

-          Posjedovni list broj 68/01, k.o. Podzvizd, Općina Velika Kladuša, Unsko-sanski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina; Izdala Općinska geodetska uprava Velika Kladuša, Općina Velika Kladuša, dana 13. 4. 2010. godine;

-          Zemljišno-knjižni izvaci: z.k. izvadak: 110 za k.č. 7/1, 7/6, 7/7, 7/8, 7/9, 7/10, 8, stari premjer; z.k. izvadak: 515 za k.č. 9/1 stari premjer; k.o. Podzvizd, izdao Općinski sud Velika Kladuša, Zemljišno-knjižni ured 9. 4. 2010. godine;

-          Fotodokumentacija: Fotografije postojećeg stanja Utvrde Podzvizd snimljene su u listopadu 2009. godine; fotografirale saradnice u Povjerenstvu: arh. Alisa Marjanović i arh. Arijana Pašić.

-          Tehnička dokumentacija: Izvedbeni projekat obnove džamije na kapi-kuli Starog grada Podzvizd, listopad 2008. godine, izrađen od strane Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.

Korištena literatura

Tijekom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom, korištena je sljedeća literatura:

1904.    Dr. Truhelka, Ćiro. Naši gradovi, Opis najljepših sredovječnih gradova Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1904.

1943.    Lopašić, Radoslav. Bihać i Bihaćka krajina. II. Izdanje. Zagreb, 1943.

1952.    Kreševljaković, Hamdija. Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom II. Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu, 1952.

1953.    Kreševljaković, Hamdija. “Stari bosanski gradovi”. Naše starine I (1953)

1987.    Ravlić, Aleksandar, Aco. Velika Kladuša kroz stoljeća. Monografija. Velika Kladuša, 1987.

1998.    Mujezinović, Mehmed. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Sarajevo Publishing, 1998.

1999.    Bećirbegović, Madžida. Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Sarajevo Publishing, 1999.

2009.    Redžić, Husref. Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2009.

2009.    Dani evropskog naslijeđa - Bosna i Hercegovina – Federacija Bosne i Hercegovine – Federalno ministarstvo kulture i sporta, Stari gradovi Unsko-Sanskog kantona, Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa, Bihać, 2009.

(1) Dr. Ćiro Truhelka je mišljenja da je Podzvizd jedna od najstarijih utvrda u Bosni i da je nastao u XIII. stoljeću. Zvao se Kreščić po plemenu koje ga je podiglo. Prema Radoslavu Lopašiću, Podzvizd je sagrađen 1456. godine.

(2) Podzvizd („grad pod zvizdama“) je dobio naziv zbog vrlo visoke branič-kule koja se nalazila na uzvisini i doimalo se kao da doseže do zvijezda. Redžić, Husref, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini, 2009.

(3) Dr. Truhelka, Ćiro, Naši gradovi, 1904.

(4) Takve kule, u koje se ulazilo iznad zemlje, bile su u ranom srednjem vijeku rasprostranjene po čitavoj Evropi. Konstrukcije kule je stara i nastala je u XIII. stoljeću. Dr. Truhelka, Ćiro, Naši gradovi, 1904., 50-51.

(5) Lopašić navodi da je kulu sagradio Ahmed-paša, a prema Kreševljakoviću grad je popravio Mustafa-paša za vrijeme vladavine sultana Mahmuta I., između 1730-1754. godine.

(6) Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, 1998.

(7) To je takozvana slijepa munara, koja je ranije bila karakteristična za Krajinu. Bećirbegović, Madžida, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, 75.