Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u “Službenom glasniku BiH”, broj 3/11.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. listopada 2010. godine je donijelo
O D L U K U
I.
Arheološko područje – Ostaci srednjovjekovnog grada i nekropola sa stećcima Luka, općina Ilijaš, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čine ostaci srednjovjekovnog grada i nekropola sa 79 stećaka.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 1128 i 1129, k.o. Visojevica (novi premjer), što odgovara dijelu k.č. 1115/1 i k.č. 1115/36, k.o. Nahorevo (stari premjer), z.k. uložak broj 33, općina Ilijaš, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenoga prema Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH« br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III.
U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuju se mjere zaštite, koje se odnose na sljedeći prostor:
Ostaci srednjovjekovnog grada obuhvaćaju dio k.č. 1115/1 k.o. Nahorevo, odnosno prostor određen točkama sa sljedećim koordinatama: X=6538245 Y=4868037; X=6538263 Y=4868028; X=6538273 Y=4868010; X=6538261 Y=4867991; X=6538238 Y=4867989; X=6538225 Y=4868000; X=6538220 Y=4868018). U tom prostoru utvrđuju se sljedeće mjere:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- obavljanje radova na infrastrukturi dopušteno je uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- nisu dopušteni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez urađenog plana sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje federalnog ministarstva i nadzor službe zaštite;
- područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet te je prilikom obavljanja istražnih radova obvezno osigurati prisustvo arheologa;
- nije dopušteno odlaganje otpada.
U svrhu provedbe hitnih mjera zaštite nacionalnog spomenika potrebno je osigurati:
- čišćenje platoa od samoniklog raslinja;
- arheološko istraživanje i konzervaciju arheoloških nalaza;
- izradu i provedbu programa prezentacije nacionalnog spomenika;
- uređenje pristupnog puta sa sjeveroistočne strane lokaliteta.
Nekropola sa stećcima obuhvaća dio k.č. 1115/1, 1115/36, k.o. Nahorevo, odnosno prostor određen točkama sa sljedećim koordinatama: X=6537926, Y=4867580; X=6537899, Y=4867535; X=6537940, Y=4867504; X=6537967, Y=4867502; X=6537975, Y=4867536; X=6537943, Y=4867578. U tom prostoru primjenjuju se sljedeće mjere:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručni nadzor nadležne službe zaštite;
- obavljanje radova na infrastrukturi dopušteno je uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- nije dopušteno odlaganje otpada;
- prevrnute stećke vratiti na izvornu lokaciju;
- izvršiti restauraciju i konzervaciju stećaka;
- izvršiti postavljanje ograde na zaštićenom području, uključujući radijus od 10 m od granice nacionalnog spomenika.
Područje nekropole se nalazi u granicama Spomenika parka prirode Skakavac te se u svrhu zaštite prirodnog naslijeđa na njega primjenjuju odredbe Odluke o proglašenju šireg područja vodopada „Skakavac“ spomenikom prirode Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 10/02), i odredbe Odluke o usvajanju prostornog plana posebnog područja prirodnog naslijeđa „Vodopad Skakavac“ i Odluke o provođenju prostornog plana posebnog područja prirodnog naslijeđa „Vodopad Skakavac“ („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 32/09).
Vlada Federacije je dužna posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:
- izradu geodetske snimke postojećeg stanja nacionalnog spomenika;
- izradu Plana arheološkog istraživanja, sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta.
IV.
Svi pokretni nalazi, koji tijekom arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen tijekom arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvješće Povjerenstvu i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvješće, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvješća o provedenom istraživanju, Povjerenstvo će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Povjerenstvo utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stavka 1. ove točke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Iznimno od odredbe stavka 7. ove točke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tome prezentirat će Povjerenstvu, koje može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim tijekom boravka izvan zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.
V.
Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kojem su oprečni odredbama ove odluke.
VI.
Svatko a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VII.
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrđenih u toč. II. – VI. ove odluke, te nadležnom općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.
VIII.
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.kons.gov.ba).
IX.
Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.
X.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u »Službenom glasniku BiH«.
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 05.2-02.3-71/10-15
26. listopada 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Povjerenstva
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenoga sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom, sukladno čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH« broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.
Muhamed Hadžiabdić iz Sarajeva podnio je, dana 9. listopada 2008. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje povijesnog područja – Srednjovjekovna nekropola i ostaci srednjovjekovnog utvrđenog grada, selo Luka, općina Ilijaš, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Nacionalni spomenik čine ostaci srednjovjekovnog grada smještenih na brežuljku zvanom Peračka ravan i 79 stećaka u okviru jedne nekropole smještene u podnožju Grada i naselja Luka, općina Ilijaš.
Na nekropoli su zastupljene tri forme stećaka: ploča, sanduk i sljemenjak. Od ukupno 79 stećaka na tri su prikazani motivi polumjeseca i jabuke. Pored navedenih motiva evidentirani su i motivi polumjeseca, kruga (sunca) i mača. Motivi zastupljeni na stećcima rađeni su u vidu reljefnog ispupčenja. Veličina nekropole daje svjedočanstvo o veličini i značaju naselja.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima tijekom rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.
- u skladu s člankom 12. Zakona o implementaciji odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika utemeljenog na temelju Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, za potrebe vođenja postupka proglašenja kulturnog dobra nacionalnim spomenikom BiH:
- Dopisom br. 02-35-23/09-63, od 25. 5. 2009. godine zatražena je dostava dokumentacije i stavovi u vezi sa proglašenjem Ostataka srednjovjekovnog utvrđenog grada i nekropole sa stećcima ispod naselja Luka, općina Centar Sarajevo od: Općine Centar Sarajevo (načelnik, Tijelo uprave nadležno za urbanizam i katastar), Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, Zemljišnoknjižnog ureda Općinskog suda u Sarajevu;
- Stav vlasnika i institucija do momenta donošenja odluke nije primljen.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Naselje Luka je od Sarajeva udaljeno 12,31 km zračne linije u pravcu sjevera, a od Ilijaša 16,13 km zračne linije u pravcu zapada, na nadmorskoj visini 1124 m, geografskoj širini 43°57'11.35"N i geografskoj duljini 18°28'36.47"E. U kotlini koju stvaraju rječica Liješnica i Perački potok, duboko ispod naselja u pravcu jugozapada na udaljenosti od 850 m, smještena je nekropola sa stećcima.
Nadmorska visina nekropole je 912 m, geografska širina 43°57'4.75"N i geografska duljina 18°28'3.11"E(1).
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 1128, 1129, k.o. Visojevica (novi premjer), što odgovara k.č. 1115/1, 1115/36, k.o. Nahorevo (stari premjer), općina Ilijaš, upisan u z.k. uložak broj 33, općina Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Zemljišne parcele na kojima su smješteni spomenici su u vlasništvu privatne i državne svojine.
Povijesni podaci
U srednjem vijeku na području Sarajevskog i Visočkog polja formirana je župa Vrhbosna, koja je obuhvatala prostor gornjeg toka rijeke Bosne i slivove njenih pritoka Miljacke, Željeznice i Zujevine(2).
Na teritoriji župe Vrhbosna, prema mišljenju istoričara sredinom X vijeka bio je smješten utvrđeni grad Katera, jedan od dva grada koji se spominju u djelu vizantijskog vladara Konstantina VII Porfirogeneta (De administrando imperio)(3). Nastanak feudalnih oblasti pratio je proces rastakanja ranofeudalnih župa, jer ranije „župe nisu odgovarale kasnofeudalnom konceptu vlasti“. Prema tome i župa Vrhbosna podijeljena je na nekoliko manjih oblasti. U slivu Mokranjske Miljacke formirana je župa Mokro-Glasinac, kojoj je iz stare Olovske župe priključena Glasinačka ravan, a u slivu paljanske Miljacke, župa Pale. Ove župe bile su sastavni dio zemlje Pavlovića kao i susjedna Prača.
Drugi dio velike župe Vrhbosne ostao je u oblasti kojom je neposredno gospodario bosanski kralj, u tzv. – „contrata del re“ – Kraljevoj oblasti. To je prostor u slivu rijeke Zujevine (današnje područje Hadžića), dok je područje oko ušća rijeke Zujevine u rijeku Bosnu ostalo u okviru župe Vrhbosne. Sa formiranjem teritorijalno-političkih jedinica na sarajevskom području izrastala su i naselja u okviru njih, čiju je tipologiju određivala privredna djelatnost stanovništva. Župa je bila geografski i administrativni pojam, a ono što ju je u suštini činilo su sela. Neposrednu vlast u župi Vrhbosni imali su bosanski banovi, kasnije kraljevi, koji su imali pravo da dijelove svojih oblasti dodjeljuju sebi potčinjenoj vlasteli na ime usluga (npr. vojnih) koje su obavljali za njih. U početku korištenje je bilo s pravom oduzimanja, a kasnije za „vječna vremena“(4).
Bosanski kontekst pojave stećaka određen je naraslim ekonomskim snagama bosanskog feudalnog društva XIV vijeka, otvaranjem rudnika i urbanizacijom, odnosno željom pojedinaca da vanjskim znakom na grobu afirmišu svoj ugled i svoju moć. Veći broj grobova i grobalja bez stećaka upućuje na duboku klasnu diferenciranost tog istog društva, što znači da su stećci u hronološkom pogledu pratili razvoj pa i propast feudalizma, odnosno razvoj gradova i građanske klase(5).
Stećci na lokalitetu ispod sela Luka u srednjem vijeku nalazili su se na teritoriji župe Vrhbosna, koja je kasnije podijeljena na nekoliko manjih oblasti. Nakon te podjele prostor današnjeg sela Luka bio je sastavni dio zemlje Pavlovića. Po regionalnoj zastupljenosti stećci na ovom lokalitetu pripadaju tampon zoni između stećaka centralne i istočne Bosne(6).
Svi stećci na ovoj nekropoli pripadaju vrsti položenih monolita, koji se pojavljuju u tri forme: ploča, sanduk i sarkofag (sljemenjak), dok se umjetničko oblikovanje očituje u formi i ukrasu. Uopšteno, brojnost stećaka na nekropolama važan je pokazatelj kretanja u društvu srednjovjekovne Bosne XIV i XV vijeka. S obzirom da najveći broj nekropola sadrži manje od 10 stećaka, a da je broj nekropola sa 300 i više primjeraka koje pripadaju većim zajednicama izuzetak, mala se groblja uopšteno mogu smatrati porodičnim, što govori o poodmaklom procesu rastakanja starog rodovskog društva i izdvajanju malih porodičnih zajednica koje, kao znak »novoga« identiteta, organizuju svoja vlastita groblja(7).
Na osnovu navedenog mišljenja nekropola sa stećcima u kotlini Peračkog potoka ispod sela Luka po brojnosti stećaka pripada široj zajednici, koja je živjela na tom prostoru. Naime, grobovi velikaša nisu izdvojeni na neko posebno mjesto, već čine sastavni dio nekropole. Jedino se na osnovu masivnosti nadgrobnika uočava da su tu sahranjeni velikaši, što svakako ukazuje na činjenicu da tu još nije došlo do posljednje faze procesa rastakanja starog rodovskog društva i izdvajanja malih porodičnih zajednica. Stoga se po vremenu nastanka, vjerovatno mogu svrstati u period XIV stoljeća. U literaturi se navodi još i podatak da se u neposrednoj blizini nekropole uzdiže brdo na kojem su evidentirani ostaci srednjovjekovnog utvrđenog grada(8). Detaljnim pregledom literature, utvrđeno je da za spomenuti grad, njegov značaj, ulogu i vrijeme egzistiranja ne postoje iscrpniji historijski podaci.
2. Opis dobra
U predjelu riječnog toka Peračkog potoka na zemljišnim parcelama označenim kao k.č. 1128, 1129, k.o. Visojevica (novi premjer), (plan: 6 H 16 SREDNJE-27, Razmjera 1:5000), što odgovara k.č. 1115/1, 1115/36, k.o. Nahorevo (stari premjer), smještena je nekropola sa stećcima, nadmorske visine 912 m, geografske širine 43°57'4.75"N i geografske duljine 18°28'3.11"E. Na lokalitetu je evidentirano 79 stećaka (45 ploča, 28 sanduka, 6 sljemenjaka i 1 stela)(9). Ukrašena su tri stećka (ploča br. 49., sljemenjak br. 62. i sanduk br. 73.), čiji su ukrasni motivi: polumjesec i jabuka. Kod Š. Bešlagića su evidentirana 4 ukrašena stećka (2 ploče i 2 sanduka, čiji su ukrasi polumjesec, krug (sunce) i mač(10).
Obrada stećaka je dobra, ali su pojedini primjerci okrnjeni i utonuli u zemlju. Položeni su u nizu od juga prema sjeveru i orijentirani u pravcu zapad–istok.
Ostaci srednjovjekovnog grada
Među lokalnim stanovništvom sela Luka sačuvana je tradicija o postojanju Grada iznad njihovog naselja. Iz pravca spomenutog sela sa velikim poteškoćama dolazi se do uzvišenja za koje se pretpostavlja da se tu nalaze ostaci grada.
Pregledom terena utvrđeno je da se u velikoj borovoj šumi (prostor definiran koordinatama na k.č. 1115/1, k.o. Nahorevo), mogu identificirati ostaci kamena, koji je obrađivan rukom i koji je utonuo u zemlju. Konfiguracija terena, postojanje platoa sa vidljivim potpornim zidom i prilazni put sa sjeveroistočne strane upućuju na činjenicu da bi se na navedenom prostoru mogli tražiti ostaci srednjovjekovnog grada. Međutim, bez većih arheoloških iskopavanja nije moguće potvrditi obim grada, ulogu, vrijeme nastanka i trajanja i dr.
Stanje stećaka
Stećak br. 1 – ploča bez ukrasa, utonula, prekrivena humusom i obrasla mahovinom, orijentirana jugozapad–sjeveroistok; dimenzije stećka su: 100 x 75 x 20 cm.
Stećak br. 2 – ploča bez ukrasa, utonula, djelimično prekrivena humusom i obrasla mahovinom, orijentirana sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 128 x 51 x 25 cm.
Stećak br. 3 – sanduk bez ukrasa, utonuo i obrastao mahovinom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 212 x 134 x 48 cm.
Stećak br. 4 – sanduk bez ukrasa, utonuo, prekriven humusom, orijentiran sjever–jug; dimenzije stećka su: 167 x 110 x 30 cm.
Stećak br. 5 – ploča bez ukrasa, utonula, prekrivena humusom i korijenjem drveta, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 162 x 90 x 27 cm.
Stećak br. 6 – sanduk bez ukrasa, utonuo, prekriven humusom i suhim lišćem, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 198 x 120 x 35 cm.
Stećak br. 7 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, utonuo, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 181 x 83 x 53 cm.
Stećak br. 8 – sanduk bez ukrasa, utonuo, grubo obrađen, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 148 x 89 x 30 cm.
Stećak br. 9 – ploča bez ukrasa, utonula sa sjeverne strane, prekrivena suhim lišćem, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 246 x 148 x 25 cm.
Stećak br. 10 – ploča sa postoljem, bez ukrasa, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 84 x 47 x 16 cm.
Stećak br. 11 – sanduk bez ukrasa, utonuo, grubo obrađen, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 222 x 148 x 32 cm.
Stećak br. 12 – ploča sa postoljem, bez ukrasa, utonula i obrasla mahovinom, orijentirana sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 97 x 52 x 16 cm.
Stećak br. 13 – sanduk bez ukrasa, utonuo, grubo obrađen, prekriven humusom i suhim lišćem, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 174 x 80 x 45 cm.
Stećak br. 14 – ploča bez ukrasa, grubo obrađena, obrasla mahovinom i prekrivena suhim lišćem, orijentirana sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 145 x 70 x 27 cm.
Stećak br. 15 – sanduk sa postoljem, sa sjeverne strane utonuo, obrastao mahovinom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 202 x 70 x 33 cm.
Stećak br. 16. – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 200 x 87 x 3 cm.
Stećak br. 17 – ploča bez ukrasa, grubo obrađena, dijelom prekrivena zemljom, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 110 x 55 x 20 cm.
Stećak br. 18 – ploča sa postoljem, utonula, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 105 x 57 x 25 cm.
Stećak br. 19 – ploča bez ukrasa, grubo obrađena, dijelom prekrivena zemljom, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 197 x 85 x 25 cm.
Stećak br. 20 – sanduk bez ukrasa grubo obrađen, obrastao mahovinom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 170 x 84 x 34 cm.
Stećak br. 21 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, sa sjeverne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 165 x 75 x 33 cm.
Stećak br. 22 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 225 x 85 x 22 cm.
Stećak br. 23 – ploča bez ukrasa, grubo obrađena i oštećena, utonula, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 240 x 40 x 7 cm.
Stećak br. 24 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla mahovinom, ugrožena korovom stabla, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 207 x 109 x 13 cm.
Stećak br. 25 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla raslinjem i mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 130 x 65 x 22 cm.
Stećak br. 26 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, obrastao mahovinom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 188 x 87 x 31 cm.
Stećak br. 27 – ploča utonula bez ukrasa, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 162 x 80 x 20 cm.
Stećak br. 28 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 240 x 110 x 15 cm.
Stećak br. 29 – sanduk bez ukrasa, sa sjeverne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran jugozapad–sjeveroistok; dimenzije stećka su: 175 x 85 x 35 cm.
Stećak br. 30 – ploča bez ukrasa, utonula, vidljiva napuknuća na površini, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 166 x 88 x 28 cm.
Stećak br. 31 – ploča bez ukrasa, utonula, vidljiva napuknuća na površini, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 197 x 85 x 17 cm.
Stećak br. 32 – ploča bez ukrasa, utonula, sa sjeverne strane zasuta zemljom, obrasla mahovinom, orijentirana sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 190 x 86 x 23 cm.
Stećak br. 33 – sanduk bez ukrasa, sa sjeverne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 170 x 70 x 40 cm.
Stećak br. 34 – ploča sa postoljem, bez ukrasa, sa sjeverne strane zasuta zemljom, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 180 x 94 x 21 cm.
Stećak br. 35 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 173 x 83 x 24 cm.
Stećak br. 36 – ploča bez ukrasa, grubo obrađena, utonula, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 155 x 78 x 26 cm.
Stećak br. 37 – sljemenjak sa postoljem, bez ukrasa, utonuo, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 164 x 53 x 27 cm.
Stećak br. 38 – ploča bez ukrasa, grubo obrađena, utonula, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 155 x 70 x 14 cm.
Stećak br. 39 – ploča sa postoljem, bez ukrasa, sa sjeverne strane zasuta zemljom, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 170 x 85 x 20 cm.
Stećak br. 40 – ploča bez ukrasa, utonula, sa sjeverne strane zasuta zemljom, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 138 x 30 x 20 cm.
Stećak br. 41 – sanduk bez ukrasa, utonuo, mahovinom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 178 x 80 x 50 cm.
Stećak br. 42 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, sa sjeverne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 193 x 98 x 30 cm.
Stećak br. 43 – ploča bez ukrasa, utonula i potpuno prekrivena humusom i mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 220 x 120 x 20 cm.
Stećak br. 44 – sljemenjak sa postoljem, bez ukrasa, sa sjeverne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 170 x 73 x 70 cm.
Stećak br. 45 – sljemenjak sa postoljem, bez ukrasa, sa sjeverne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, svojom masivnošću dominira nekropolom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 188 x 130 x 122 cm.
Stećak br. 46 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, sa sjeverne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 186 x 95 x 45 cm.
Stećak br. 47 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, sa sjeverne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 175 x 97 x 49 cm. Stećak br. 48 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 188 x 111 x 14 cm.
Stećak br. 49 – ploča sa ukrasom, utonula, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 203 x 128 x 23 cm; Na površini ploče u južnom dijelu nalazi se ukras u vidu polumjeseca u visokom reljefu.
Stećak br. 50 – ploča bez ukrasa, utonula i potpuno prekrivena humusom, lišćem i granjem, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 130 x 70 x 16 cm.
Stećak br. 51 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, sa sjeverne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 182 x 90 x 42 cm.
Stećak br. 52 – sanduk bez ukrasa, oštećen, obrastao mahovinom, orijentiran sjever–jug; dimenzije stećka su: 143 x 96 x 30 cm.
Stećak br. 53 – ploča bez ukrasa, sa sjeverne strane zasuta zemljom, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 145 x 55 x 27 cm.
Stećak br. 54 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 130 x 90 x 10 cm.
Stećak br. 55 – ploča bez ukrasa, utonula i potpuno prekrivena humusom i mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 203 x 94 x 16 cm.
Stećak br. 56 – sanduk bez ukrasa, sa sjeverne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 225 x 150 x 34 cm.
Stećak br. 57 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, obrastao mahovinom, prevrnut na svoju gornju površinu, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 133 x 26 x 36 cm.
Stećak br. 58 – ploča bez ukrasa, utonula i potpuno prekrivena humusom i mahovinom, orijentirana sjever–jug; dimenzije stećka su: 155 x 85 x 15 cm.
Stećak br. 59 – ploča bez ukrasa, utonula, sa sjeverne strane zasuta zemljom, prekrivena humusom i mahovinom, orijentirana sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 225 x 110 x 28 cm.
Stećak br. 60 – sanduk bez ukrasa, prekriven mahovinom, na površini stećka izraslo je veliko stablo, orijentiran sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 158 x 76 x 40 cm.
Stećak br. 61 – ploča bez ukrasa, utonula i potpuno prekrivena mahovinom, orijentirana sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 175 x 70 x 15 cm.
Stećak br. 62 – sljemenjak sa postoljem i ukrasom, sa sjeveroistočne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 162 x 66 x 62 cm; Sa sjeverozapadne čeone strane nalazi se ukras u formi polumjeseca, čiji su kraci okrenuti prema postolju. Ukras je rađen u vidu reljefnog ispupčenja.
Stećak br. 63 – ploča bez ukrasa, utonula i potpuno prekrivena mahovinom, orijentirana sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 156 x 66 x 13 cm.
Stećak br. 64 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, sa sjeveroistočne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 156 x 90 x 53 cm.
Stećak br. 65 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, utonuo i prevrnut na svoju gornju površinu, obrastao mahovinom, orijentiran sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 144 x 73 x 20 cm.
Stećak br. 66 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla mahovinom, orijentirana sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 163 x 78 x 13 cm.
Stećak br. 67 – sljemenjak s postoljem, bez ukrasa, sa sjeveroistočne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 202 x 106 x 62 cm.
Stećak br. 68 – sljemenjak bez ukrasa, sa sjeveroistočne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 172 x 85 x 53 cm.
Stećak br. 69 – ploča bez ukrasa, utonula i potpuno prekrivena humusom i mahovinom, orijentirana sjever–jug; dimenzije stećka su: 210 x 108 x 16 cm.
Stećak br. 70 – ploča bez ukrasa, utonula, sa sjeverne strane zasuta zemljom, prekrivena humusom i mahovinom, orijentirana zapad–istok; dimenzije stećka su: 180 x 88 x 20 cm.
Stećak br. 71 – ploča sa postoljem, bez ukrasa, utonula, grubo obrađena, prekrivena mahovinom, orijentirana sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 93 x 39 x 20 cm.
Stećak br. 72 – sanduk bez ukrasa, sa sjeveroistočne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 200 x 110 x 47 cm.
Stećak br. 73 – sanduk sa postoljem i ukrasom, utonuo, sa sjeverne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 194 x 139 x 38 cm; Sa jugozapadne bočne strane nalazi se ukras u formi jabuke rađen u vidu reljefnog ispupčenja.
Stećak br. 74 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, sa sjeverne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, orijentiran zapad–istok; dimenzije stećka su: 166 x 66 x 51 cm.
Stećak br. 75 – ploča sa postoljem, bez ukrasa, utonula, obrasla mahovinom, orijentirana sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 180 x 78 x 25 cm.
Stećak br. 76 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao mahovinom, orijentiran sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 217 x 168 x 57 cm.
Stećak br. 77 – ploča bez ukrasa, utonula, potpuno prekrivena humusom i mahovinom, orijentirana sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 212 x 108 x 20 cm.
Stećak br. 78 – sanduk bez ukrasa, utonuo, potpuno prekriven humusom i mahovinom, orijentiran sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 220 x 110 x 35 cm.
Stećak br. 79 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla mahovinom, orijentirana sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 148 x 92 x 25 cm.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Ilijaš kao spomenik III. kategorije uvršteno je 22 lokaliteta nekropola sa stećcima (505 stećaka) bez preciznije identifikacije(11).
U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 28. svibnja 2009. godine, navedeno dobro je evidentirano pod nazivom: Luka, općina Ilijaš, srednjovjekovna nekropola i grad (nekropola sa 69 stećaka i ostaci srednjovjekovnog grada, kasni srednji vijek).
Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Istraživačke radove u smislu evidentiranja i prikupljanja podataka o stećcima vršio je Šefik Bešlagić i publicirao 1971. godine.
Konzervatorsko-restauratorski radovi nisu poduzimani.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta, 26. listopada 2009 godine i 11. svibnja 2010. godine ustanovljeno je sljedeće:
- Od ostataka Grada ubiciran je prostor na kojem se nalazio, evidentirani su tragovi kamena koji je ručno obrađivan, mjesto gdje se mogao nalaziti plato kao i pristupni put sa sjeveroistočne strane;
- Kompletno područje je obraslo borovom šumom i niskim raslinjem;
- Područje nekropole i groblja sa oživljavanjem vegetacije obrasta korijenjem, travom, niskim raslinjem i visokim drvećem;
- Stećci su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja;
- Pojedini stećci su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili u potpunosti utonuli u zemlju;
- Izvršena je identifikacija parcela i utvrđena je površina zone zaštite.
6. Specifični rizici
- vandalizam (pomjeranje stećaka, npr. stećak br. 32.),
- dezintegracija spomenika zbog dugogodišnjeg neodržavanja,
- nepovoljni utjecaji atmosferalija,
- samonikla vegetacija.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A) Vremensko određenje
B) Povijesna vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade,
ii. Kvalitet materijala,
iii. Proporcije,
v. Vrijednost detalja.
D) Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim povijesnim periodima.
E) Simbolička vrijednost
ii. Sakralna vrijednost,
iii. Tradicionalna vrijednost.
G) Izvornost
i. Oblik i dizajn,
ii. Materijal i sadržaj,
iii. Namjena i upotreba,
iv. Tradicija i tehnike,
v. Položaj i smještaj u prostoru.
Sastavni dio ove odluke su:
- Imovinsko-vlasnička dokumentacija:
- Kopija katastarskog plana k.č. 1128, 1129, k.o. Visojevica (novi premjer), (plan: 6 H 16 SREDNJE-27, Razmjera 1:5000), što odgovara k.č. 1115/1, 1115/36, k.o. Nahorevo (stari premjer), Razmjera 1:6250; izdata od Službe za imovinsko-pravne poslove, geodetske poslove i katastar, općine Ilijaš (dopis br. 06/2-30-1506/09 od 22. 12. 2009. godine);
- Dopis JU Historijski arhiv Sarajevo broj 05-2680-2/09 od 19. 10. 2009. godine o dostavljanju; 1. Podatke koje je opisao Š. Bešlagić 1971. godine; 2. Snimak kopije karte područja Skakavac; 3. Kopija katastarskog plana k.č. 1115/36, k.o. Nahorevo; 4. z.k. uložak broj 33 za k.č. 1115/1, k.o. Nahorevo; 5. 33 fotosnimka stećaka;
- Dopis Općinskog suda u Sarajevu, Zemljišnoknjižna kancelarija broj 065-0-Su-09-005064 od 4. 1. 2010. godine o dostavljanju z.k. uloška broj 33 za k.č. 1115/36, k.o. Nahorevo;
- Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra:
- Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu federalnog ministarstva kulture i sporta broj: 07-40-4-20907/09 od 28. 5. 2009. godine;
- Dopis Federalnog ministarstva prostornog uređenja br. 03-23-2-838/09, od 2. 6. 2009. godine, kojim obavještava Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika da ne raspolaže podacima i dokumentacijom koja se odnosi na dobro; Ostaci srednjovjekovnog utvrđenog grada i nekropola sa stećcima ispod naselja Luka;
- Odluka o proglašenju šireg područja vodopada „Skakavac“ spomenikom prirode Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 10/02);
- Odluka o usvajanju prostornog plana posebnog područja prirodnog naslijeđa „Vodopad Skakavac“ („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 32/09).
- Fotodokumentacija:
- Fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 26. 10. 2009. godine i 11. 5. 2010. godine; fotografirao: historičar Zijad Halilović (fotografirano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D);
- Tehnička dokumentacija:
- Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole i snimak stećaka); dana 26. 10. 2009. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović, historičar, i Ešref Salihagić, geometar. Ubiciranje Grada, identifikacija parcele, preuzimanje geografskih koordinata i izrada zona zaštite izvršena je dana 11. 5. 2010. godine. Uvid u stanje na terenu vršili su; Zijad Halilović, historičar, i Ešref Salihagić, geometar. Planinarski vodiči do mjesta Grada i nekropole bili su: Muhamed Hadžiabdić i Esad Velić – članovi Planinarskog saveza BiH i Ševal Tvrtković – vozač;
- Dana 2. 12. 2009. godine Ešref Salihagić – vanjski saradnik Povjerenstva, geometar, dostavio je Izvješće o izvršenom geodetskom snimanju na lokalitetu nekropole u Peračkom potoku, selo Luka;
- Izvješće sa terena, putni nalog br: 01-21-126/10, od 10. 5. 2010. godine i zona zaštite za prostor srednjovjekovnog grada.
Korištena literatura
Tijekom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1966. Anđelić, Pavao. „Doba srednjovjekovne bosanske države“ u Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine. Sarajevo, 1966.
1971. Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo, 1971.
1973. Anđelić, Pavao. Bobovac i Kraljeva Sutjeska (Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV vijeku). Sarajevo: „Veselin Masleša“, 1973.
1980. Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980., 51.
1997. Mušeta-Aščerić, Vesna. „Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva“ u Prilozi istoriji Sarajeva, Radovi sa naučnog simpozijuma »Pola milenija Sarajeva« održanog od 19. do 21. ožujka 1993. godine. Sarajevo: Institut za istoriju i Orijentalni institut, 1997.
2008. Fekeža, Lidija. „Stećci olovskoga kraja“, u: Zbornik radova sa znanstvenoga skupa “Tristota obljetnica stradanja samostana i crkve u Olovu (1704-2004)". Sarajevo, 2008.
www.google earth.com
Tekst iz Odluke o proglašenju Prirodnog i istorijskog područje – Nekropola sa stećcima i nišanima Grčko groblje/Svatovsko groblje (Greblje) u selu Donji Močioci, općina Stari Grad – Sarajevo nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine broj: 02-02-68/07-17 od 10. listopada 2008. godine.
(1) Preuzeto dana 7. 1. 2010. godine sa web stranice: www.google earth.com
(2) Mušeta-Aščerić, Vesna, „Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva“ u Prilozi istoriji Sarajeva, Radovi sa naučnog simpozijuma »Pola milenija Sarajeva« održanog od 19. do 21. ožujka 1993. godine, Sarajevo: Institut za istoriju i Orijentalni institut, 1997., 36.
(3) Anđelić, Pavao, Bobovac i Kraljeva Sutjeska (Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV vijeku), Sarajevo: »Veselin Masleša«, 1973., 241.
(4) Mušeta-Aščerić, Vesna, Ibidem, Sarajevo: 1997., 36.-42.
(5) Opširnije o historijskim podacima vidjeti u Odluci Povjerenstva o proglašenju Prirodnog i historijskog područja – Nekropola sa stećcima i nišanima Grčko groblje/Svatovsko groblje (Greblje) u selu Donji Močioci, općina Stari Grad – Sarajevo, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj: 02-02-68/07-17 od 10. listopada 2008. godine („Službeni glasnik BiH“ br. 54/09) i na web adresi Povjerenstva: http://www.kons.gov.ba
(6) Fekeža, Lidija, „Stećci olovskoga kraja“ u Zborniku radova sa znanstvenoga skupa „Tristota obljetnica stradanja samostana i crkve u Olovu (1704-2004) “, Sarajevo: 2008., 66.
(7) Anđelić, Pavao, „Doba srednjovjekovne bosanske države“ u Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sarajevo: 1966., 455.-495.
(8) Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo: „Veselin Masleša“, 1971., 173.
(9) Šefik Bešlagić je na navedenom lokalitetu evidentirao 69 stećaka (49 ploča, 13 sanduka i 7 sljemenjaka). Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo: „Veselin Masleša“, 1971., 173.
(10) Bešlagić, Šefik, Ibidem, Sarajevo: „Veselin Masleša“, 1971., 173.
(11) Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980., 50.
|
