Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 40/10.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 8. do 11. rujna 2009. godine je donijelo

O D L U K U

I.

Stambena graditeljska cjelina obitelji Čokljat sa dućanom u mahali Zagrad u Stocu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čine Čokljata kuća (kula i kuća za stanovanje), gospodarski objekat sa kućom, kuhačom sa avlijom u kojoj su smješten i dućan uz kuću.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. I/306, I/308, I/313, I/314, I/315 i I/316 (stari premjer), zk. uložak br. 121, 875, 122 i 2001, k.o. Stolac, općina Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenoga sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH“ br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju, rehabilitaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

            Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

I. stupanj zaštite primjenjuje se na prostor definiran u točki I. stavak 3. ove odluke. U tom stupnju zaštite utvrđuju se sljedeće mjere:

-       Dopušteni su isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na rehabilitaciji objekta, radovi koji će osigurati održivu uporabu objekta, uključujući i radove čiji je cilj prezentacija nacionalnog spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine;

-       Potrebno je provesti statičko-konstruktivnu analizu stanja nosivih zidova kuće i gospodarskog objekta sa kućom kuhačom, rekognoscirati konstruktivne i nekonstruktivne pukotine u zidu i površinska oštećenja zida, utvrditi karakter pukotina u zidovima, njihovu dubinu, širinu i smjer i utvrditi razloge njihovog nastajanja, ispitati stanje konstrukcije, izvršiti geomehanička ispitivanja tla, ukoliko to bude potrebno, te izraditi elaborat statičko-konstruktivne sanacije kule sa prijedlogom mjera radi zaštite objekta;

-       Nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;

-       Dopušteno je korištenje nacionalnog spomenika u njegovoj izvornoj namjeni i njegova prezentacija u obrazovne i kulturne svrhe koje ne ugrožavaju nacionalni spomenik i prirodno okruženje;

-       Nacionalni spomenik može biti dostupan javnosti na način koji će biti utvrđen sporazumom između nadležne službe zaštite i vlasnika objekta;

-       Izvršiti uklanjanje armiranobetonskih elemenata hajata i krila i izvođenje istih prema podacima o izvornom stanju, izvornim materijalima i tehnikama;

-       Izvršiti uklanjanje naknadno izgrađenog objekta u ulaznoj avliji.

II. stupanj zaštite primjenjuje se na prostor od k.č. 215/1, pašnjak „Križevac-Humčine“ na sjeveru i sjeverozapadu do Ulice 29. novembra, na zapadu i jugozapadu do Ulice 25. oktobra, a na istoku i jugoistoku pojas širine 100 m. U tom prostoru primjenjuju se mjere zaštite utvrđene za II. zonu zaštite u sklopu Odluke o proglašenju povijesnog područja – Stari grad Stolac nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 15/03).

IV.

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kome su oprečni odredbama ove odluke.

V.

Svatko, a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI.

Ova odluka će se dostaviti Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite, općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra u svrhu provedbe mjera utvrđenih u točki II.–V. ove odluke i nadležnom općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.

VII.

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII.

Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

IX.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.

Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 02-2-40/09-55                                                                                         

9. rujna 2009. godine

Sarajevo                                                                                            

Predsjedateljica Povjerenstva

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e nj e

I – UVOD

Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenoga sukladno Aneksu 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro, koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno članovima V. i VI. Aneksa 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje, te bez obzira na to, da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.

Čokljat (Salko) Semir iz Stoca, vlasnik kule Čokljata, podnio je dana 7. 2. 2008. godine prijedlog/peticiju za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom BiH.

Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Stambena graditeljska cjelina obitelji Čokljata u mahali Zagrad u Stocu čini skupina objekata velike ambijentalne vrijednosti. Način na koji je plasirana na stijeni, kao da izranja iz nje i stapa se sa prirodom daju joj izvanredan vizualni karakter. Sudeći po sličnosti s drugim objektima tog tipa moguće je da je graditeljska cjelina građena u XVII. ili XVIII. stoljeću, iako ne postoje povijesni izvori o tome. Jedan putnik koji je posjetio Stolac 1664. godine zapisao je da su „zbog straha od neprijatelja sve kuće zidane od tvrdog materijala, a neke imaju četverovodne kule s željeznim vratima (demir-kapije).“ Ovom opisu odgovara i Čokljata kuća koja ima prozore samo na gornjim katovima. Ovaj objekat potječe od (i liči na) feudalnih kula koje su građene izvan gradova. Bile su građene od kamena sa dva, tri ili više katova i imale su i stambenu i odbrambenu funkciju.

II – PRETHODNI POSTUPAK

Tijekom vođenja postupka izvršen je uvid u:

-       Podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;

-       Podatke o ratnim oštećenjima iz 1993. godine, podatke o intervencijama i radovima na dobru, itd.;

-       Uvid u sadašnje stanje dobra;

-       Izvodi iz katastra i zemljišnoknjižni izvaci;

-       Povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke;

-       Sukladno članku 12. Zakona o implementaciji odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika utemeljenog na temelju Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, za potrebe vođenja postupka proglašenja kulturnog dobra nacionalnim spomenikom BiH:

-         Dopisom br. 02-35-23/09-60, od 21. 5. 2009. godine zatražena je dostava dokumentacije i stavovi u vezi sa proglašenjem Kule i pratećih objekata obitelji Čokljat u Stocu od: vlasnika dobra, Općine Stolac, Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Zavoda za zaštitu spomenika u sklopu Federalnog ministarstva kulture i sporta i Arhiva BiH;

-         Vlasnik (Čokljat /Salko/ Semir) dopisom od dana 27. 5. 2009. godine podržao je proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Stambena graditeljska cjelina obitelji Čokljat u mahali Zagrad smještena je na stjenovitoj litici, na dnu zapadne padine Starog grada Stoca(1), iznad dućana obitelji Čokljat na raskrižju prometnica 25. oktobra i 29. novembra.

Graditeljskoj cjelini pristupa se sa juga, kamenim stepenicama(2) kojima se od dna padine, sa ulice, idući prema sjeveru, dolazi do ulaza u cjelinu kroz prizemlje kule. Prostor za stanovanje čine zajedno kula i kuća za stanovanje (čardak), koje su spojene zajedničkim hajatom i krilom. Sjeveroistočno od stambenog objekta smješten je gospodarski objekat koji čine ostava na razini avlije i gospodarska soba i kuća kuhača na razini hajata kuće.

Objekti su smješteni u avliji, koja je ograđena visokim kamenim zidom prema istoku i sjeveroistoku, dok su granice cjeline prema jugu južni zidovi kule i čardaka, prema zapadu i sjeveroistoku dućani na Mejdanu(3) uz Ulicu 25. oktobra i 29. novembra. Zbog plasmana objekata na litici graditeljska cjelina ima sjevernu (ulaznu) i istočnu (gornju) avliju.

Dućan obitelji Čokljat naslonjen je na zapadni avlijski zid stambene cjeline, uz Ulicu 25. oktobra.

Povijesni podaci

Stambene kule su graditeljski oblik, koji u XVII. i XVIII. stoljeću preovladava u Stocu, te je na temelju toga moguće pretpostaviti da je graditeljska cjelina obitelji Čokljat kao i susjedna Turkovića kula građena od XVII. do XVIII. stoljeća. Drugih povijesnih podataka nema. Pripadala je izvorno porodici Hrle.(4)  

Evlija Čelebija boravio je u Stocu 1664. godine te o Stocu kaže da je sjedište kadiluka. U svom opisu grada kaže i sljedeće: „Zbog straha od neprijatelja, sve kuće su zidane od tvrdog materijala, a neke imaju i četverovodne kule sa gvozdenim vratima.“(5) Ovom opisu odgovara i Čokljata kuća.

Feudalne kule su „zapravo poluutvrđeni dvorci feudalaca i, po svoj prilici, izdanak stambene kulture srednjeg vijeka. To su četvrtaste, kvadratične kamene zgrade sa dva, tri ili više katova“.(6) Gradile su se uglavnom izvan gradova i imale su stambeno-obrambenu funkciju. Kule su bile rasprostranjene u cijeloj Bosni i Hercegovini. Rajković navodi da ih je u Hercegovini prije 1878. godine bilo preko dvjesto.(7) Uz kule su se gradili feudalni dvori, tj. objekti za stanovanje, gospodarske zgrade, staje i sl.

Stambenu cjelinu čine kula i kuća za stanovanje. Kula jeste kvadratna građevina u osnovi, sa prizemljem i dva kata i uz nju je izgrađena kuća za stanovanje (čardak), ali plasman u prostoru i činjenica da se nalazi u gradu ne dopušta da bude tretirana kao feudalna kula. Kula i kuća za stanovanje pokrivene su zajedničkim krovom, što je, s obzirom na slične poznate slučajeve (kula Ahmeta-age Mahmutćehajića), moguće tumačiti i kao dio povijesnih promjena na objektu, pri čemu je u određenom razdoblju jedan kat kule uklonjen i sagrađen zajednički krov. Takva pretpostavka mora biti provjerena u tijeku izrade dokumentacije za restauraciju nacionalnog spomenika.

Analizom starih razglednica utvrđeno je da stambena graditeljska cjelina u svojim gabaritima i međusobnim odnosima volumena i veza među sastavnim dijelovima intaktna sa sigurnošću od kraja XIX. stoljeća pa do njenog razaranja 1993. Promjene uzrokovane intervencijama vlasnika u drugoj polovici XX. stoljeća nisu bitno utjecale na plasman u prostoru.

Na temelju svega navedenog Čokljata kuću možemo svrstati u prelazni tip feudalne kule i gradske kuće.

2. Opis dobra

U opisu dobra, cjelina je opisana prema stanju prije razaranja. Graditeljsku cjelinu danas čine kula i kuća za stanovanje, gospodarska zgrada sa kućom kuhačom i zajedničke sjeverna (ulazna) i istočna (gornja) avlija. Dio graditeljske cjeline je i prilazno kameno stepenište kojim se dolazi do prizemlja kule. Objekti i avlije ograđeni su visokim kamenim avlijskim zidom. Graditeljskoj cjelini pripada i dućan obitelji Čokljat uz Ulicu 25. oktobra koji je naslonjen na zapadni avlijski zid cjeline.

Stambenu cjelinu obitelji Čokljat čine kula i kuća za stanovanje, koje su spojene zajedničkim hajatom i krilom. Glavni ulaz u graditeljsku cjelinu smješten je na prizemlju kule na njenoj južnoj strani. Kula ima prizemlje i dva kata. U osnovi je pravokutna zgrada sa vanjskim dimenzijama 5,85 x 4,98 m. Visina zapadne fasade iznosi 6,98 m, južne 7,17 m, istočne 4,90 m a sjeverne prema avliji 7,15 m. Kuća za stanovanje, zbog specifične postavke objekta na strmoj, stjenovitoj padini prostire se na dvije etaže koje odgovaraju katovima kule. Istočni zid kule je istovremeno i zapadni zid kuće za stanovanje. Prva etaža kuće za stanovanje je u osnovi nepravilni četverokut i ima dimenzije 4,65 x 4,38 x 3,95 x 4,44 m. Druga etaža kuće za stanovanje je produžena prema padini na istoku i ima dimenzije 7,39 x 4,51 x 6,87 x 4,49 m. Visina južne fasade 4,90 m, istočne 4,00 m i sjeverne 6,50 m. Razlog tim razlikama jeste postavka objekta na stjenovitoj litici.

Prizemlje stambenog objekta obuhvaća samo prizemlje kule. Kako se kroz prizemlje ulazilo u stambenu cjelinu moguće je pretpostaviti, s obzirom na uobičajenu organizaciju funkcija u stambenim cjelinama iz istog razdoblja na istom području da se isti prostor koristio kao ahar.

Razina poda prizemlja kule je neravna i u nagibu prema jugu, što omogućava odvod vode iz avlije kroz prizemlje kule izvan graditeljske cjeline. U tu svrhu kroz prizemlje prolazi odvodni kanal širine 30 cm u pravcu sjever–jug. Svijetle visine prizemlja se također razlikuju te iznose redom: kut južni-istočni zid 2,17 m, istočni–zapadni zid 1,99 m i zapadni–sjeverni zid 2,02 m. Na kutu sjeverni–istočni zid u prizemlje ulazi stijena na kojoj je kula i postavljena. Tavanica je izvorno bila kameni svod-ćemer, koji je uklonjen i umjesto njega izvedena armiranobetonska ploča. U južnom zidu smještena su ulazna vrata u prizemlje širine 117,5 cm i visine 204 cm od kamenog praga do drvenih greda nadvratnika. Zapadno od vrata, na udaljenosti 108,5 cm, na visini 123 cm od poda nalazi se ventilacioni otvor, čije su unutrašnje dimenzije 24 x 32. Ventilacija se sužava po širini, te je stoga širina otvora na fasadi 4 cm. Ispod ventilacije uz južni zid nalaze se stranice nekadašnjeg korita sa česmom. U zapadnom zidu nalaze se dva ventilaciona otvora: 33 cm udaljen od južnog zida, na visini od 110,5 cm, dimenzija 26 x 32 cm; 109,5 cm udaljen od sjevernog zida, na visini od 111 cm, dimenzija 28 x 32 cm. U sjevernom zidu nalaze se vrata u avliju graditeljske cjeline. Vrata su 72 cm udaljena od zapadnog zida, širine 189 cm i visine 198 cm. Uz istočni zid prizemlja kule izvedena su dva armiranobetonska stupa povezana armiranobetonskom gredom, koji nose novu ploču nad prizemljem. Stup uz sjeverni zid dug je 71,5 cm, širok 23 cm, visok 185,5 cm. Drugi stup udaljen je od prvog 242 cm, dug je 125 cm, širok 23,5 cm. Greda koja ih povezuje široka je 23 cm, visoka 16 cm i nastavlja se konzolno do južnog zida. Sjeverno od drugog stupa, na udaljenosti 18 cm, na visini 99,5 cm od poda nalazi se dolaf dimenzija 40 x 27 cm. Kroz vrata u sjevernom zidu prizemlja kule izlazi sa u avliju graditeljske cjeline.

Na prvu etažu Čokljata kuće penje se kamenim stepeništem (6 gazišta x 7 čela) koje vodi na hajat koji je u odnosu na avliju podignut za 1,36 m. Hajat, dimenzija 4,64 x 3,25 m, je u odnosu na prizemlje podignut za 2,25 m. Izvorno su na hajatu bila tri drvena stupa sa sedlima postavljena na kamene ćulsije(8), koji su nosili grede krila Čokljata kuće.

Iz hajata se vratima u sjevernom zidu kule ulazi na njenu prvu etažu. Pod prve etaže bio je izvorno gornji sloj ćemera (svoda) nad prizemljem, a danas je armiranobetonska ploča.(9) Na prvoj etaži kula ima dva prozora u zapadnom zidu i jedan u južnom. Prozorski otvori su pravokutni (cca 80 x 95 cm)(10) i završeni polukupolama unutar objekta. Na fasadi otvori su pravokutni sa kamenim šembranama. Međukatna konstrukcija nad prvim katom bila je drvena, a svijetla visina sobe 2,19 m. U istočnom zidu, na udaljenosti od 91 cm, nalazi se dolaf širine 65 cm. U južnom zidu zazidan je odžak, smješten u osovini zida.

            Na istočnom kraju sjevernog zida nalazi se otvor, gdje su vjerojatno bila dvokrilna vrata, kojim se ulazi u izbu prve etaže kuće za stanovanje. Izba je u osnovi nepravilni četverokutna i ima dimenzije 3,95 x 3,32 x 3,39 x 3,38 m. U zapadnom zidu izbe nalazi se zazidan otvor na čijoj suprotnoj strani je dolaf prvog kata kule. U sjevernom zidu je također postojao zazidani manji prozorski otvor.

Iz hajata, prema padini na istoku, kamenim avlijskim stubištem penje se na uzdignuti dio avlije (istočna avlija), na kotu 75 cm od poda hajata, odakle se ulazi u gospodarsku sobu i kuću kuhaču gospodarske kuće. Sa ove razine istočne (gornje) avlije se vanjskim stubištem penje na krilo Čokljata kuće.

Na drugoj etaži Čokljata kuće smješteni su krilo iz kojeg se ulazi u drugu etažu kule i u sobu na drugom katu kuće za stanovanje. Na krilu, izvornih dimenzija 4,64 x 3,25 m, također su bila postavljena tri drvena stupa sa sedlima koja su nosila jednu od nosivih greda krova objekta. U zapadnom zidu krila smješten je prozor, pravokutnog otvora 81 x 60 cm, koji je završen polukupolom. Svijetla visina od dna prozora do vrha polukupole iznosi 104 cm.

Sa krila se vratima u sjevernom zidu kule ulazi na njenu drugu etažu. Na drugoj etaži kula ima dva prozora u zapadnom zidu i dva u južnom. Prozorski otvori su pravokutni (cca 80 x 95 cm)(11) i završeni polukupolama unutar objekta. Otvori su na fasadi pravokutni sa kamenim šembranama. Međukatna konstrukcija nad drugim katom bila je drvena. U zapadnom zidu, na udaljenosti 159 cm od južnog zida nalazi se odžak širine 75 cm. Izvorni dimnjaci su porušeni i samo u južnom zidu kule imamo dimnjak pravokutnog poprečnog presjeka visine 1,40 m.

U sjevernom zidu kuće za stanovanje uz istočni zid kule smještena su zazidana vrata širine 102 cm, a istočno od njih, na udaljenosti od 118 cm, su sadašnja vrata u sobu na drugom katu kuće za stanovanje. U istom zidu nalazimo još jedan dolaf i prozor završen polukupolom (75 x 139 cm) prema sjeveru. U zapadnom zidu sobe (istočni zid kule) nalazi se zazidani dolaf širine 81 cm, visine 108 cm. Kako se na sudaru južnog sa zapadnim zidom nalazi djelomično zazidan dolaf, širine 89 cm, pretpostavlja se da je uz zapadni zid izvorno postojala musandera. Nema podataka kada su zazidana pomenuta vrata i dolafi. Moguće je i da se u sobu ulazilo kroz musanderu, što je bio skoro redovan slučaj. Zapadni zid kuće za stanovanje završen je u vidu dvovodnog zabata, sa vrhom zabata na visini 3,80 m od poda. U južnom zidu nalaze se dva prozorska otvora koji su izvorno bili istog oblika kao i onaj u sjevernom zidu: pravokutni završen polukupolom. Prozor prema istoku je danas pravokutni. Prozor prema zapadu je također bio pravokutni ali proširen na duplu širinu i njegov gornji dio je oštećen. Istočni zid kuće za stanovanje završen je u vidu dvovodnog zabata, sa vrhom zabata na visini 3,80 m od poda. U ovom zidu smješten je i jedan manji dolaf.

Čokljata kuća građena je lomljenim kamenom krečnjakom u krečnom malteru, sa kutovima provezanim naizmjenično postavljenim tesanim kamenim blokovima. Sagrađena je na stjenovitoj litici. Debljina zidova kule je cca 70 cm za zapadni i južni zid dok su istočni i sjeverni zid debeli cca 60 cm. Zidovi kuće za stanovanje debeli su cca 55 cm. Sve međukatne konstrukcije kuće, izuzev armiranobetonskih ploča iznad prizemlja i hajata, bile su drvene. Danas nema ostataka drvenih međukatnih konstrukcija. Cjelina Čokljata kuće (kula i kuća za stanovanje) bila je pokrivena jedinstvenim četverovodnim krovom. Izvorno je imala pokrov kamenom pločom.

Gospodarska zgrada sa kućom kuhačom je izduženi nepravilni četverokutni objekat sa ulazom u prizemlje iz sjeverne avlije i ulazom u gospodarsku sobu i kuću kuhaču iz istočne avlije. Vanjske dimenzije objekta u osnovi su 9,25 x 5,16 x 8,67 x 5,24 m. Visina zapadne fasade iznosi 6,11 m, južne 4,70 m, istočne 3,89 m i sjeverne 5,25 m.

Na prizemlju gospodarske zgrade nalazi se ostava. U nju se ulazi iz sjeverne (ulazne) avlije. Katna visina prizemlja je 2,46 m. Iznad ostave u prizemlju nalazi se gospodarska soba sa katnom visinom 2,25 m. U sobu se ulazi iz istočne avlije. U zapadnom zidu sobe prema avliji nalazi se dva prozora i ostaci odžaka. Dimnjak je očuvan i visok je 77 cm iznad vrha zabata. U sjevernom zidu uz istočni zid vidljivi su ostaci niše u zidu koja ukazuje da je uz istočni zid sobe postojala musandera. Kuća kuhača smještena je uz istočnu avliju, u istočnom dijelu gospodarske kuće. Kuća kuhača je nepravilni četverokutnik dimenzija 4,22 x 4,14 x 3,80 x 4,22 m. U južnom zidu prema avliji su smještena ulazna vrata u kuću kuhaču i prozor. Gospodarska zgrada sa kućom kuhačom pokrivena je dvovodnim krovom. Gospodarska zgrada sa kućom kuhačom građena je lomljenim kamenom krečnjakom u krečnom malteru. Debljine vanjskih zidova objekta cca 56 cm, dok je pregradni zid između gospodarske kuće i kuće kuhače debljine 43 cm.

Graditeljskoj cjelini obitelji Čokljat u mahali Zagrad pripada i dućan naslonjen na zapadni avlijski zid stambenog dijela cjeline. Dućan je u osnovi nepravilni četverokutnik dužine 7,50 m duž ulicu i širine 2,70 m. Dućan ima prizemlje i kat. Završen je jednovodnim krovom i pokriven crijepom. Građen je za vrijeme Austro-Ugarske uprave u Bosni i Hercegovini ali nije poznata tačna godina gradnje. Dućan u prizemlju ima dvoja vrata a na katu tri pravokutna prozora. Svi otvori su orijentisani ka zapadu, prema ulici.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Dobro je bilo evidentirano u Zavodu za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa BiH pod nazivom: Stambeni objekat u vlasništvu Čokljat Omera u Ul. 25. oktobar br. 5, katnost P+2. Objekat nije bio upisan u registar Zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa BiH.(12)  

Odlukom o proglašenju Povijesnog područja Stari grad Stolac nacionalnim spomenikom, Čokljata kula bila je uvrštena u drugu zonu zaštite.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Nema podataka o istraživačkim i konzervatorskim radovima na objektu. Intervencijom vlasnika u drugoj polovici XX. stoljeća izvršene su sljedeće promjene na objektu:

-       Iznad prizemlja kule izvorni kameni svod zamijenjen je armiranobetonskom pločom;

-       Pod hajata na prvoj etaži Čokljata kuće je intervencijom vlasnika u drugoj polovici XX. stoljeća betoniran. Umjesto izvornih kamenih ćulsija i drvenih katova sa sedlima i gredama koje su nosile krilo Čokljata kuće, vlasnik je izveo armiranobetonske stupove sa gredama i armiranobetonsku ploču krila kuće.

5. Sadašnje stanje dobra

Svi objekti koji čine stambenu graditeljsku cjelinu obitelji Čokljat zapaljeni su 1993. godine. Izgorjeli su svi drveni elementi: međukatne konstrukcije, krovovi, stepeništa, stolarija. Kameni dijelovi objekata nisu srušeni, ali su usljed stalnog djelovanja atmosferilija, tijekom 16 godina, pretrpjeli znatna oštećenja.

6. Specifični rizici

-       Neodržavanje;

-       Dalje propadanje;

-       Nepovoljno dejstvo atmosferilija.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.        Vremensko određenje

B.        Povijesna vrijednost (veza građevine, cjeline ili područja sa povijesnom osobom ili značajnim događajem u povijesti)

F.         Ambijentalna vrijednost

i.          Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline,

iii.        Objekat ili skupina objekata je dio cjeline ili područja.

G.        Izvornost

i.          Oblik i dizajn,

ii.         Materijal i sadržaj,

iii.        Namjena i upotreba,

v.         Položaj i smještaj u prostoru.

Sastavni dio ove odluke su:

-       Imovinsko-pravna dokumentacija:

-         kopija katastarskog plana za katastarske čestice broj I/315, I/314 i I/308 (stari premjer) k.o. Stolac; izdan dana 8. 1. 2008. godine, sa izvodima iz posjedovnih listova broj 937, 802 izdan dana 7. 1. 2008. godine;

-         zemljišnoknjižni izvaci broj 121 (za k.č. I/308); 122 (za k.č. I/315); 875 (za k.č. I/306, I/313 i I/314) i 2001 (za k.č. I/316), k.o. Stolac;

-       Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra:

-         Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, br. 07-40-4-2046-1/09 od 1. 6. 2009. godine;

-       Fotodokumentacija - fotografije postojećeg stanja Graditeljske cjeline obitelji Čokljat u mahali Zagrad, općina Stolac snimljene su:

-         3. lipnja 2009. godine, fotografirala Nermina Katkić, cand. arh. (digitalni fotoaparat Sony Cyber-Shot DSC-H10);

-         13. svibnja 2009. godine, fotografirala Nermina Katkić, cand. arh. (digitalni fotoaparat Sony Cyber-Shot DSC-H10);

-         Arhiva starih razglednica u vlasništvu Međunarodnog foruma Bosna, Sarajevo;

-       Ostala dokumentacija:

-         Arhitektonski snimak postojećeg stanja cjeline obitelji Čokljat u mahali Zagrad, općina Stolac (Snimali Medina Hadžihasanovć-Katana, dipl. ing. arh. i Nermina Katkić, cand. arh. nacrte uradila Nermina Katkić, cand. arh.).

Korištena literatura:

1953.    Bejtić, Alija, "Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini", Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, III-IV. Sarajevo: „Veselin Masleša“, 1952-53.

1954.    Kreševljaković, Hamdija, "Kule i odžaci u Bosni i Hercegovini", Naše starine II, Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR Bosne i Hercegovine, Sarajevo: 1954.

1982.    Rajković, Salih, Kule i odžaci u Hercegovini, Stambeno-fortifikacioni objekti, Sarajevo: 1982. print

1988.    Poljarević, Ale M., Arhitektura povijesne jezgre Stoca, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Centar za postdiplomski studij, Dubrovnik, 1988. print.

1990.    Hasandedić, Hivzija, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, Sarajevo: 1990.

1991.    Poljarević, Ale M., Stolac, grad i arhitektura, Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Katedra za povijest umjetnosti, 1991. print.

2003.    Odluka o proglašenju historijskog područja – Stari grad Stolac nacionalnim spomenikom, „Službeni glasnik BiH“ br. 15/03, Sarajevo, 2003.

2009.    Odluka o proglašenju graditeljske cjeline – Turkovića kula u Stocu nacionalnim spomenikom, „Službeni glasnik BiH“ br. 44/09, Sarajevo, 2009.

(1) „Stari grad Stolac je smješten na kupastom krečnjačkom brdu, u narodu poznatom kao Veli-dedino brdo, čija zapadna padina prema mahali Zagrad nosi naziv Šetnica, sjeverna prema današnjem središtu grada naziva se Carinska strana, a istočna padina prema mahali Uzinovići nosi naziv Križevac. Stari grad je smješten na lijevoj obali Bregave, iznad Stoca, odakle se pruža pogled na naselje, plodno Vidovo polje, rijeku Bregavu i okolna brda: Hrgud na sjeveru, Komanje brdo na istoku, Ošaniće na zapadu i uzvišenje Bašnik na jugu, na kraju Vidovog polja.“ (Odluka o proglašenju povijesnog područja – Stari grad Stolac nacionalnim spomenikom, „Službeni glasnik BiH“, br. 15/03, Sarajevo, 2003.)

(2) Stepenice se nalaze na zapadnoj padini ispod graditeljske cjeline.

(3) Prostor između Podgradske ćuprije i Podgradske džamije zvao se Mejdan iz čega se može zaključiti da je za vrijeme turske uprave na tom mjestu bio trg na kome se prodavala stoka, poljoprivredni proizvodi i druga roba. Tu se nalazio Muftića-han i više dućana u kojima se trgovalo i obavljala zanatska djelatnost.

(4) Poljarević, Ale M., Stolac, grad i arhitektura, doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Katedra za povijest umjetnosti, Stolac, 1991., 6.

(5) Poljarević, Ale M., Stolac, grad i arhitektura, doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Katedra za povijest umjetnosti, Stolac, 1991., 96.

(6) Bejtić, Alija, „Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini“, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, III-IV, 1952-53, „Veselin Masleša“, 280.

(7) Rajković, Salih, Kule i odžaci u Hercegovini, 1982, 17.

(8) ćulsija – kamena baza drvenog stupa

(9) Intervencija vlasnika u drugoj polovini XX. stoljeća

(10) Svi otvori su različiti. Ovdje su date referentne mjere.

(11) Ibid.

(12) Dopis Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj 07-40-4-2046-1/09 od 1. 6. 2009. godine