Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 89/09.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. novembra 2008. godine, donijela je
O D L U K U
I
Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima Borak (Han-stjenički plato) u selu Burati, opština Rogatica, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola sa 212 stećaka.
Nacionalni spomenik se nalazi se na prostoru koji obuhvata k.č. 2125, posjedovni list broj 280/0, k.č. 2171, posjedovni list broj 314/0, k.č. 2172, posjedovni list broj 287/0, k.č. 2173, posjedovni list broj 276/1, k.č. 2175 posjedovni list boj 290/0, k.č. 2176, posjedovni list broj. 301/0 ik.č. 2208, posjedovni list broj 318/0, k.o. Kramer selo, opština Rogatica, Republika Srpska.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i 64/08).
II
Vlada Republike Srpske dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
Radi trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definisanom u tački I stav 3. ove odluke primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručno nadziranje nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Republike Srpske;
- nije dozvoljeno odlaganje otpada.
Vlada Repuplike Srpske dužna je posebno da obezbijedi sprovođenje sljedećih mjera:
- izrada programa utvrđivanja postojećeg stanja;
- izradu i sprovođenje projekta sanacije, restauracije i konzervacije nekropole.
IV
Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno - planski akti koji su suprotni odredbama ove odluke.
V
Svako, a posebno nadležni organi Vlade Republike Srpske, gradske i opštinske službe suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili da dovedu u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Ova odluka dostaviće se Vladi Republike Srpske, ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje Republike Srpske, nadležnoj službi zaštite na nivou Republike Srpske i opštinskim organima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 05.1-02-247/07-8
5. novembra 2008. godine
Sarajevo
Predsjedavajući Komisije
Dubravko Lovrenović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovu člana 2. stava 1. Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.
Jasmina Katica iz Rogatice podnijela je Komisiji, dana 28 12. 2007. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje nekropole sa stećcima Borak, selo Burati, opština Rogatica, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
II - PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopija katastarskog plana; zemljišnoknjižni izvadak , katastarska opština Stolac);
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.
- istorijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.
Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Nacionalni spomenik nalazi se na lokaciji koja obuhvata k.č. 2125, posjedovni list broj 280/0, k.č. 2171, posjedovni list broj 314/0, k.č. 2172, posjedovni list broj 287/0, k.č. 2173, posjedovni list broj 276/1, k.č. 2175, posjedovni list broj 290/0, k.č. 2176, posjedovni list broj 301/0, k.č. 2208, posjedovni list broj 318/0, k.o. Kramer selo, opština Rogatica, Republika Srpska.
Nekropola sa stećcima leži na uzvišenju Borak, pored sela Burati, na nadmorskoj visini od 1040 m, geografskoj dužini 43°50’260”, geografskoj širini 018°53’ 060”, desno od magistralnog puta Sokolac- Rogatica.
Istorijski podaci
Spomenike materijalne kulture iz praistorijskog perioda u rogatičkom kraju čine gradine i gromile, a najstarija ljudska prebivališta nalazila su se na gradinama u Gučevu i Rusanovićima. Sudeći prema nalazima, potonja naselja osnovana su negdje oko 1500. godine pr. Hr., dakle u početnoj ilirskoj razvojnoj fazi(1).
Konačnim uspostavljanjem rimske vladavine u rogatičkom kraju, poslije 9. godine AD, stvoreni su novi uslovi za privredni i kulturni razvoj. Staro naselje u Gracu nije više odgovaralo potrebama rimske vlasti i civilizacije, te su Rimljani osnovali naselje koje se danas nalazi u sjevernoj polovini grada Rogatice(2).
Od starog rimskog naselja u Rogatici sačuvani su tragovi kuća, kao i nekoliko nadgrobnih spomenika i žrtvenika. Na nekoliko mjesta nađeni su primjerci rimskog novca, većinom iz IV vijeka.
Nemamo dovoljno podataka koji bi nam osvijetlili političke, društvene i privredne prilike ovog kraja tokom čitavog srednjeg vijeka. Ta se praznina dobrim dijelom može da rekonstruiše uz pomoć ostataka materijalne kulture. U Rogatici je i u srednjem vijeku postojalo naselje, na što nas naročito navode dvije značajne činjenice: trasa starog dubrovačkog srednjovjekovnog puta iz Dubrovnika u Srebrenicu, koja je upravo išla preko Rogatice, i supstrukcije utvrđenja koje i danas postoje u blizini samog mjesta(3).
Navedena trasa dubrovačkog puta bila je kroz više vijekova frekventna. Na njoj je u današnjoj Rogatici morao biti trg kojim su se služili Dubrovčani, a koji se kasnije i spominje. Naime, prema dokumentima Dubrovačkog arhiva poznato je da je Rogatica u XIV i XV vijeku bila centar jednog bogatog stočarskog kraja, odakle je Dubrovnik uvozio stoku. Iz 1425. godine imamo i prvi konkretan spomen Rogatice, i to u vezi s dubrovačkom karavanskom trgovinom, po čemu se vidi da je Rogatica kao naselje i trg postojala prije perioda turske vladavine u tim krajevima(4).
Rogatica je u XIV i XV vijeku bila usko vezana za jedan drugi grad, utvrđenje Borač, i za njegove gospodare Radinoviće, odnosno Pavloviće, koji su u XV vijeku držali u svojoj vlasti cijeli kraj od izvora rijeke Bosne do Drine, uključujući trg u Rogatici. Po tom gradu jedno vrijeme, tokom prvih godina turske vlasti u ovom kraju i sam trg Rogatica nazivao se Borač (Bazar Borač). Grad u kojem su bili dvorovi navedene vlastele leži iznad lijeve obale rijeke Prače, uz današnje selo Varošište. Glavni dijelovi njegovih bedema davno su razrušeni i razneseni. Turci su Borač zauzeli nešto prije 1466. godine i uskoro iza toga ga napustili). Vrijedno je napomenuti da postoji vjerovatnost da je Borač, o kojem je ovdje riječ, druga tvrđava toga imena, a da je prva i starija bila na suprotnoj strani Mesića, između današnjih sela Borača i Brčigova, gdje se još i sada na jednoj kosi vide ostaci neke tvrđave. Na ovaj zaključak upućuju ne samo ostaci tvrđave nego i ime samog današnjeg sela Borač, koje se nalazi neposredno uz tvrđavu(5).
Istočna Bosna bila je podijeljena na posjede dvaju vlastelinskih rodova, Pavlovića i Kosača. Paralelno s podizanjem i jačenjem članova ovih porodica, umnožavaju se njihova utvrđenja, grupisana oko Drine ili njenih pritoka. Na području Pavlovića nalazili su se gradovi Borač, Soko, Samobor, Kukanj i Ključ kod Gacka.
Od podgrađa u istočnoj Bosni prvo se javlja i ističe intenzitetom privrednog razvoja Borač, koji je dugo vremena u istorijskoj literaturi, zbog oslanjanja na autoritet K. Jiričeka, bio pogrešno identifikovan s Birčem (Vlasenica), a i s današnjim hercegovačkim Boračem na gornjoj Neretvi. Napokon je V. Skarić došao do zaključka da ruševine s imenom grad i selo Varošište, oba lokaliteta nedaleko od željezničke stanice Mesići (opština Rogatica), odgovaraju srednjovjekovnom Boraču i njegovom podgrađu. Jedan dubrovački podatak, koji pominje Rogaticu „in Bosnia supra Boras“, u potpunosti potvrđuje ispravnost Skarićevog gledišta(6).
Problemi se javljaju i u vezi s najranijim datiranjem Borača i istorijskim izvorima. Na osnovu povelje od 1244. godine, izvodi se pretpostavka da je Borač već tada morao postojati, dok neki smatraju da se ovaj podatak uopšte ne odnosi na župu Borač, nego na Vrhpraču. Prema Đ. Mazaliću, pisanih dokumenata o Boraču ima tek iz vremena njegovog najsjajnijeg doba, to jest za vrijeme Radoslava Pavlovića. K. Jiriček uzima 1405. godinu kao prvi pomen Borača. Međutim, 1393. godine, u dubrovačkoj kancelariji registrovan je jedan ugovor o prevozu 16 tovara soli, i to osam u Foču, a osam u Borač. Grad Borač je, dakle, postojao već 1393. godine, a vjerovatno i počeci njegovog podgrađa, poznatog i u izvorima od 1417. godine.
Upravo od te godine, pa u jednom dosta dugom vremenskom periodu (1417-1436), podgrađe Borača postaje veoma važno odredište karavana.M. Dinić s pravom kaže da je privlačilo trgovce, ne samo kao glavni grad Pavlovića već i kao pogodna etapna tačka za sjeveroistočnu Bosnu. Dubrovački put se kod Goražda odvajao i spuštao u Borač, a odatle je vodio dalje za Srebrenicu i Zvornik. Preko Borača su prolazili i trgovci koji su iz doline Lima išli za predio Vrhbosne.
Kad se Srebrenica 1411. godine našla u posjedu srpske države, Borač je postao pogranični grad. Dubrovačka vlada nalaže svojim trgovcima da svu robu, određenu za Srebrenicu i Zvornik, rastovare u Boraču, na granici srpske države, i da tu čekaju dok se ne smire sporovi oko granice. Upravo u to doba gospodar Borača je Radoslav, najistaknutiji predstavnik porodice Pavlovića. On je kao i ostali Pavlovići, većinu svojih povelja izdao u „slavnom dvoru (ili gradu) Boraču“, gdje ga dubrovački poslanici nalaze okruženog stalnom svitom i dvorjanima(7). Kad se ima u vidu da se srednje Podrinje razvilo u vrlo naprednu privrednu oblast, lako je objasniti kako je Borač postao jedno od najposjećenijih karavanskih mjesta u Bosni. Porast prometa je doveo do uspostavljanja carina, što je dovelo do uvećanja izvora prihoda bosanskih feudalaca. U aprilu 1423. godine, Dubrovčani nastoje da smanje iznos carine ili čak da je potpuno ukinu. I pored negodovanja, carina nije ukinuta, već je vremenom dobila i svoju stalnu zgradu.
Značaj naselja rastao je uporedo s jačanjem političke snage i ugleda porodice Pavlovića, tokom prve polovine XV vijeka. Borač je uz Jajce i Bobovac, po obimu i čitavom arhitektonskom sklopu, jedan od najvećih gradova srednjovjekovne Bosne. Borač nije dugo preživio propast bosanske države. Turci su ga držali samo kraće vrijeme, te je već prije 1485. godine napušten.
U blizini Borača, Rogatica (“in Bosna suprum Borac”) prvi put se pominje 1425. godine. Međutim, 10.11.1417. godine, sklopljen je ugovor između vlaha i četvorice Dubrovčana o prevozu 22 tovara robe „ad Toplich in Bosnia prope Borac“. Kako i na gradskom području Rogatice postoji lokalitet Toplik, to se s pravom može pretpostaviti da je naselje u Rogatici postojalo i prije 1425. godine i da mu je prvobitno ime vjerovatno, bilo Toplik. Iz Rogatice potiče Radič Ozrisalić, poznati trovac, poslovno vezan za Praču, carinik, glasnik i pisar vojvode Radoslava Pavlovića. To su sve vijesti o Rogatici iz srednjeg vijeka, za koju se iz najranijih turskih izvora saznaje da je bila trg(8).
Ulazak bosanskih i humskih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika – popularno nazvanih stećcima – u svijet nauke nije se odigrao u najsretnijim okolnostima. To se desilo stotinama godina nakon što je ovaj kulturološki fenomen postao reliktom jedne istorijske epohe, odnosno na prelazu iz XVIII u XIX vijek kada su u zapadni svijet počele prodirati vijesti o postojanju jedne neobične umjetnosti na nadgrobnim spomenicima iz Bosne i Hercegovine i Dalmacije. To su najprije bile putne zabilješke nedovoljno dokumentovane da bi na Zapadu pobudile značajniji odjek, posebno jer je zapadna nauka tada bila zauzeta analizom potpuno drukčijih umjetničkih djela, tako da realistički pa i nezgrapni prizori sa stećaka tada nisu mogli izazvati ni pažnju ni oduševljenje. S druge strane, u tadašnjoj osmanskoj Bosni nije bilo snaga sposobnih za samostalno proučavanje i prezentovanje ovog umjetničkog blaga. U takvim su okolnostima već od sredine XIX v., kada su se zahuktavali procesi modernih nacionalnih integracija, a pitanje čija je Bosna sve više poprimalo političko pa i apokaliptičko značenje, istraživači su bili skloni umjetnost stećaka tumačiti kao posljedicu bogumilskog učenja(9). Nisu takođe izostali ni pokušaji da se na stećke utisne čisto srpski i hrvatski nacionalni žig(10). Od sredine XX vijeka u nauci je postepeno prevladalo mišljenje da se stećci ne mogu objasniti bogumilizirajućom kao ni bilo kojom isključivo nacionalnom teorijom nego da ih treba vratiti u njihov izvorni svijet u kom su nastali, razvijali se i, s nestankom srednjovjekovne bosanske države, krajem XV vijeka doživjeli svoj kraj.
Bosanski kontekst pojave stećaka određen je naraslim ekonomskim snagama bosanskog feudalnog društva XIV vijeka, otvaranjem rudnika i urbanizacijom, odnosno željom pojedinaca da vanjskim znakom na grobu afirmišu svoj ugled i svoju moć. Veći broj grobova i grobalja bez stećaka upućuje na duboku klasnu diferenciranost tog istog društva, što znači da su stećci u hronološkom pogledu pratili razvoj pa i propast feudalizma, odnosno razvoj gradova i građanske klase.
„Domovina“ stećaka oblast je Hercegovine(11), gdje je njihova umjetnost dosegnula i svoje vrhunce. Grobne ploče trebinjskih župana Grda (1151-1178) i Pribilše iz 1241, koje se mogu smatrati prvim poznatim stećcima, ne govore u prilog o njihovom navodnom bogumilskom karakteru. Oba trebinjska župana živjela su u vrijeme kada su Humom i Travunijom upravljali pravoslavni srpski vladari i kada o Crkvi bosanskoj ovdje nije moglo biti ni govora(12). Otvaranje rudnika i urbanizacija srednjovjekovne Bosne predstavljaju okvir za pojavu stećaka kao novog izraza označavanja grobova koji u Evropi započinje u XII i XIII vijeku upravo sa razvojem gradova i građanske klase. Srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici karakteristični su za područje stare Bosanske države(13). Stećci se javljaju kao dio neprekinutog sepulkralnog kontinuiteta na bosanskom području čiji korijeni sežu duboko u praistorijsko vrijeme, gdje se uočava njihova vezanost za lokalitete starijih epoha – praistorijska naselja i kultna mjesta, antičke aglomeracije i groblja, kasnoantičke i ranosrednjovjekovne crkve i utvrđene gradove. Rašireni su po čitavoj Bosni i Hercegovini (osim Posavine i zapadnog dijela Bosanske krajine), u manjem broju ima ih na prostorima zapadne Srbije i Crne Gore, zatim u Dalmaciji i mjestimično u Lici.
Prema svjedočanstvima natpisa postoje sljedeći nazivi, koji se preklapaju i paralelno koriste za obilježavanje stećaka: «bilig», «kâm (kamen)», «zlamen», «kuća» i «vječni dom».
Nazivi ukorijenjeni u narodu su: «mramorje», «mašeti», «grčki grobovi», «stare grobnice», «kaursko groblje», «divovsko kamenje».
Najčešće korišćen naziv u literaturi je stećak, čije ime dolazi od njegove glavne namjene da «stoji» iznad groba kao spomenik. To je particip prezenta od glagola stajati - stojeći ili, kako se ranije govorilo «steći».
Jedno od prvih značenja stećaka je razvoj, rast i metamorfoza od jednostavnijih i manjih ka složenijim i većim oblicima. Iako sistematizacija stećaka još nije razrađena do kraja, može se poći od ukupno devet njihovih različitih oblika zastupljenih u Radimlji kod Stoca, što znači od ploče, ploče s postoljem, sanduka, sanduka s postoljem i visokoga sanduka do visokoga sanduka s postoljem, sarkofaga (sljemenjaka) te sarkofaga s postoljem i krsta.
Osnovni oblici stećaka su položeni i uspravni kameni monoliti. Među uspravnim kamenim monolitima raspozanaju se sljedeće varijante: stela, stup (obelisk) i nišan. Spomenici ove vrste u većem broju nalaze se u sjeveroistočnoj Bosni (okolina Srebrenice i Zvornika), dok se u drugim predjelima Bosne i Hercegovine pojavljuju pojedinačno. Najveći broj stećaka pripada vrsti položenih monolita, koji se pojavljuju u tri forme: ploča, sanduk i sarkofag (sljemenjak).
Po zastupljenosti najbrojniju skupinu čine ploče, zatim sanduci, a najmanji broj je sljemenjaka. Položeni spomenici predstavljaju primarnu i glavnu formu stećaka i zastupljeni su na čitavom području njihova rasprostiranja.
Umjetničko oblikovanje stećaka očituje se u formi i ukrasu. Osim čiste funkcije trajnog obilježavanja groba, stećak ima zadatak da kod gledaoca probudi osjećanje lijpoga, čija se estetska tendencija ogleda u formama sljemenjaka (sarkofaga) i tzv. visokih sanduka.
Osnovni umjetnički kvalitet stećaka predstavljaju ukrasi izvedeni u dvije klesarske tehnike. Najčešća tehnika je plitki reljef, ali nisu rijetki ni gravirani klesarski crteži.
Među ukrasnim motivima na stećcima, uz njihov naglašeni simbolizam svojstven srednjovjekovnoj umjetnosti, raspoznaje se pet grupa koje se međusobno prepliću i upotpunjuju: socijalni i religiozni simboli, predstave posmrtnih kola, figuralne predstave i tzv. čisti ornamenti.
Postoji i šesta grupa tzv. neklasifikovanih motiva – motivi simbolične funkcije, znakovi geometrijskog oblika, predstave nekih neobičnih predmeta i oštećeni motivi čije značenje nije moguće odgonetnuti(14).
Uopšteno uzevši ornamentika stećaka otkriva shvatanja i osjećanja cijele jedne epohe, kako ljudi koji su učestvovali u njihovoj izradi tako i pokojnika koji su tu našli svoja zadnja odredišta, po čijoj su želji – kako kažu pojedini natpisi – stećci i klesani(15).
Po brojnosti stećaka prvo mjesto zauzimaju hercegovačke opštine Nevesinje i Konjic sa 3000 do 4000 primjeraka, dok se od bosanskih opština sa 2628 stećaka ističe Rogatica. I brojnost stećaka na pojedinim nekropolama važan je pokazatelj kretanja u društvu srednjovjekovne Bosne XIV i XV vijeka.
S obzirom da najveći broj nekropola sadrži manje od 10 stećaka, a da je broj nekropola sa 300 i više primjeraka koje pripadaju većim zajednicama izuzetak, mala se groblja uopšteno mogu smatrati porodičnim što govori o poodmaklom procesu rastakanja starog rodovskog društva i izdvajanju malih porodičnih zajednica koje, kao znak «novoga» identiteta, organizuju svoja vlastita groblja(16).
Promjena u srednjovjekovnoj konceptualizaciji smrti nastupila je u zapadnoj Europi s protestantskim reformatorima koji su svoje ideje bazirali jedino na Bibliji, a ne na kombinaciji Biblije i tradicije građene vijekovima(17). Pogrebna praksa personificirana u stećcima, nakon kraćeg prelaznog perioda obilježenog pojavom jedne varijante stećka-nišana, gasi se u decenijama nakon uspostave osmanske vlasti u Bosni i Humu kada grobna obilježja poprimaju različite konfesionalne oznake.
2. Opis dobra
Na nekropoli je evidentirano vidljivih 212 stećaka, od čega je veći broj orijentisanih u pravcu istok – zapad, a manji u pravcu sjever-jug:
- Prevrnut stećak, dimenzija 189x83x42 cm, u potpunosti obrastao mahovinom;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 148x58x24 cm, nagnut, djelimično utonulo postolje;
- Ploča, dimenzija 146x53x13 cm, oštećena gornja ploha;
- Sljemenjak s postoljem, dimenzija 156x50x39 cm, nagnut, oštećen, utonuo;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 177x45x24 cm, prevrnut, obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 171x61x13 cm, utonula, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 151x70x26 cm, popucala gornja ploha;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 173x87x17 cm, utonuo, obrastao mahovinom;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 174x72x16 cm, nagnut, obrastao lišajevima;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 163x73x40 cm, popucalih ploha, oštećen;
- Sljemenjak s postoljem, dimenzija 167x68x61 cm, oštećen, prekriven mahovinom, utonuo u zemlju sa sjeverne strane, orijentacija istok-zapad. Ukras: na južnoj strani prikaz lova na medvjeda, iznad čega su, na “krovu sljemenjaka”, dvije plastične jabuke, na istočnoj i na sjevernoj strani prikaz životinje. Scena lova: lovac je pješak, s kopljem, u lovu učestvuje i pas (Bešlagić,1971,str. 279);
- Sanduk s postoljem, dimenzija 176x96x27 cm, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 174x57x23 cm, nagnut, utonulo postolje;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 197x97x33, nagnut, obrastao mahovinom, popucala gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 120x59x14 cm;
- Ploča, dimenzija 184x82x11 cm, nagnuta, oštećena gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 168x99x19 cm, nagnuta, oštećena gornja ploha;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 177x63x19 cm, nagnut, utonuo, oštećen, obrastao mahovinom;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 148x56x27 cm, u potpunosti obrastao mahovinom;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 117x71x27 cm, prevrnut, obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 157x61x7 cm;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 149x58x23 cm, prevrnut, obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 200x74x22 cm, nagnuta, utonula, djelomično obrasla mahovinom;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 117x67x14 cm, utonuo, u potpunosti prekriven biljnim organizmima;
- Sanduk, dimenzija 207x103x43 cm, nagnut, popucala gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 94x64x7 cm, popucala gornja ploha;
- Sanduk, dimenzija. 161x40x42 cm, oštećen;
- Ploča, dimenzija 164x68x13 cm, prekrivena biljnim organizmima, popucala gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 181x70x18 cm, oštećena;
- Sanduk, dimenzija 152x58x33 cm, nagnut, mjestimično obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 162x64x10 cm, nagnuta, popucala gornja ploha;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 160x78x25 cm, nagnut, mjestimično obrastao mahovinom;
- Sanduk s postoljem, dimenzija180x124x27 cm, potonuo, obrastao, gornja ploha neukrašena, s bočne, zapadne strane ukras ljiljana, plastičan, dobro očuvan, a cijelom dužinom bočne strane, okrenute ka sjeveru, plastičan prikaz ruke koja drži mač;
- Visoki sanduk s postoljem, dimenzija 201x97x34, oštećen;
- Visoki sanduk s postoljem, dimenzija 255x135x128 cm, dimenzije postolja: 31 x 140 x 27(dubina) x 277 cm, najviši na nekropoli, neukrašen;
- Sanduk, dimenzija 178x93x39 cm;
- Ploča, dimenzija 167x90x26 cm;
- Sanduk, dimenzija 179x80x36 cm;
- Ploča, dimenzija 205x89x24 cm, popucala gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 177x74x19 cm, nagnuta, tone;
- Ploča, dimenzija 144x58x13 cm;
- Ploča, dimenzija 158x69x14 cm, popucala gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 160x63x27 cm;
- Ploča, dimenzija 154x64x10 cm, utonula, oštećena gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 194x69x17 cm;
- Ploča, dimenzija 165x74x7 cm, utonula, nagnuta;
- Ploča, dimenzija 171x83x25 cm;
- Sanduk, dimenzija 175x54x33 cm, nagnut;
- Ploča, dimenzija 122x62x21 cm;
- Sanduk, dimenzija 182x79x33 cm;
- Ploča, dimenzija 183x77x24 cm, nagnuta, oštećena gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 171x72x20 cm, nagnuta;
- Ploča, dimenzija 157x56x20 cm;
- Ploča, dimenzija 182x86x20 cm;
- Sljemenjak(?), dimenzija 140x64x13 cm;
- Ploča, dimenzija 186x76x15 cm;
- Ploča, dimenzija 82x75x18 cm, većim dijelom prekrivena zemljom;
- Ploča, dimenzija 159x28x28 cm,nagnuta, utonula, mjestimično obrasla mahovinom;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 178x66x27 cm, mjestimično obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 180x47x18 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 178x80x11 cm, nagnuta;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 168x44x36 cm;
- Ploča, dimenzija 198x86x11 cm, djelimično prekrivena zemljom;
- Ploča, dimenzija 180x83x12 cm, djelimično prekrivena zemljom, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 173x67x10 cm, djelimično prekrivena zemljom, obrasla mahovinom, tone;
- Ploča, dimenzija 157x67x13 cm, djelimično prekrivena zemljom, obrasla mahovinom, tone;
- Ploča, dimenzija 187x63x18 cm, djelimično obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 177x81x21 cm, prekrivena zemljom, obrasla mahovinom, tone;
- Ploča, dimenzija 164x30x16 cm;
- Ploča, dimenzija 158x61x14 cm;
- Sanduk, dimnezija 168x73x32 cm, obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija, 155x56x18 cm;
- Ploča, dimenzija 100x38x4 cm;
- Ploča, dimenzija 150x34x6 cm;
- Sljemenjak s postoljem, dimenzija 111x51x37 cm, dimenzije postolja: 144 x 72 m (8 cm vidljiva visina postolja), dekoracija s obje uže bočne strane, na sjevernoj strani plastično urađena rozeta, a na južnoj dvostruka spirala, iznad koje je rozeta;
- Ploča, dimenzija 194x82x15 cm, nagnuta, tone, prekrivena zemljom;
- Ploča, dimenzija 126x54 cm, utonula, popucala gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 189x46x7 cm, jedva vidljiva, prekrivena zemljom, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 164x57x13 cm, jedva vidljiva, prekrivena zemljom, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 158x65x15 cm, nagnuta, tone, prekrivena zemljom;
- Ploča, dimenzija 165x61x25 cm, nagnuta;
- Sanduk, dimnezija 201x132x33 cm, obrasla mahovinom, nagnuta;
- Sanduk s postoljem, dimnezija 165x101x13 cm, obrastao mahovinom, nagnut;
- Ploča, dimenzija 179x97x25 cm, prekrivena zemljom, nagnuta, tone;
- Sanduk s postoljem, dimnezija 167x82x17 cm, prekriven zemljom, popucale plohe;
- Ploča, dimenzija 64x58 cm, utonula, prekrivena zemljom, nagnuta;
- Sanduk s postoljem, dimnezija 178x79x26 cm, prekriven zemljom, „pokopan“;
- Ploča, dimenzija. 176x67x19 cm, nagnuta, prekrivena zemljom;
- Ploča, dimenzija 126x57x17 cm, nagnuta, prekrivena zemljom;
- Sanduk, dimnezija 170x78x39 cm, nagnut, djelimično obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 186x85x21 cm, djelimično obrasla mahovinom, popucala gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 185x69x21 cm, djelimično obrasla mahovinom, popucala gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 193x85x13 cm, obrasla mahovinom, gornja ploha prekrivena zemljom;
- Sanduk s postoljem, dimnezija 145x63x18 cm, djelimično obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 179x103x23 cm, obrasla mahovinom, oštećena;
- Ploča, dimenzija 118x47x10 cm, u potpunosti obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 186x66x23 cm, potpunosti obrasla mahovinom, oštećena;
- Ploča, dimenzija 149x50x18 cm, potpunosti obrasla mahovinom, oštećena;
- Ploča, dimenzija 192x104x24 cm, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 93x90x23 cm, obrasla mahovinom, napukla gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 179x71x12 cm;
- Sanduk, dimenzija 164x74x41 cm, obrastao mahovinom;
- Sanduk, dimenzija 168x64x39 cm, oštećene sve plohe sanduka;
- Ploča, dimenzija 180x71x16 cm, popucala gornja ploha;
- Ploča, dimenzija.196x62x29 cm;
- Sanduk, dimenzija 169x68x31 cm,nagnut;
- Sanduk, dimenzija 185x80x60 cm;
- Sanduk, dimenzija 178x77x34 cm, obrastao mahovinom, oštećen;
- Ploča, dimenzija 187x63x29 cm, obrasla mahovinom, oštećena;
- Ploča, dimenzija 158x58x5 cm, utonula, obrasla mahovinom, oštećena;
- Ploča, dimenzija 151x86x28 cm, oštećena (nedostaje jedan ugao ploče);
- Sanduk, dimenzija 208x92x34 cm;
- Sanduk, dimenzija 170x88x30 cm;
- Sanduk, dimenzija 180x76x32 cm, nagnut, puknut;
- Ploča, dimenzija 188x86x9 cm, utonula, u potpunosti obrasla mahovinom, prekrivena zemljom;
- Sanduk, dimenzija 198x102x63 cm,nagnut, oštećenih ploha;
- Sanduk, dimenzija 175x83x42 cm, nagnut;
- Ploča, dimenzija 175x66x22 cm, utonula, oštećena, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 170x75x17 cm, utonula, oštećena;
- Ploča, dimenzija 184x73x11 cm, utonula, oštećena, obrasla mahovinom;
- Sanduk, dimenzija 198x104x47 cm;
- Ploča, dimenzija 181x42x11 cm, utonula, oštećena, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 182x65x4 cm, utonula, oštećena, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 157x65x29 cm;
- Ploča, dimenzija 152x51x26 cm, utonula, oštećena (amorfna), obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 141x64x10 cm, utonula, oštećena (amorfna), obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 189x81x17 cm, nagnuta, tone, popucala gornja ploha;
- Sanduk, dimenzija 190x108x46 cm;
- Ploča, dimenzija 208x140x18 cm, nagnuta, tone, popucala gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 156x65x14 cm nagnuta, tone, popucala gornja ploha;
- Sanduk, dimenzija 180x67x46 cm, pukao;
- Ploča, dimenzija 173x76x21 cm;
- Sanduk, dimenzija 210x114x58 cm, popucala gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 166x65x20 cm, jako oštećena, obrasla niskim i visokim rastinjem;
- Ploča, dimenzija 193x85x24 cm;
- Sanduk, dimenzija 218x93x62 cm, mjestimično obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 155x88x21 cm, oštećena, nagnuta, tone, popucala gornja ploha;
- Ploča, dimenzija 110x55x10 cm, jako oštećena, nagnuta, tone;
- Ploča, dimenzija 154x63x20 cm, oštećena, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 204x82x16 cm, oštećena, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 202x78x25 cm, jako oštećena, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 208x72x16 cm, oštećena, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 169x67x22 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Sanduk, dimenzija 168x59x41 cm, u potpunosti obrastao mahovinom;
- Sanduk, dimenzija 190x113x35 cm, nagnut, oštećena gornja ploha, mjestimično obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 197x89x29 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 197x95x13 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 159x66x10 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 175x70x16 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 179x93x8 cm, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 151x72x8 cm, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 215x78x 19 cm, mjestimično obrasla mahovinom;
- Sanduk s postoljem, dimnezija 139x106x20 cm,nagnut, obrastao mahovinom, oštećen;
- Sanduk s postoljem, dimnezija 166x77x30 cm, obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 192x80x21 cm, nagnuta, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 158x69x16 cm, nagnuta, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 163x64x29 cm;
- Sanduk, dimenzija 141x53x33 cm, obrastao mahovinom;
- Sanduk s postoljem, dimnezija 198x111x20 cm, oštećen, obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 100x96x17 cm, jako oštećena, gotovo u potpunosti obrasla mahovinom, prekrivena zemljom i lišćem;
- Sanduk, dimenzija 157x67x37 cm, pukao,obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 111x51x17 cm, jako oštećena, gotovo u potpunosti obrasla mahovinom, prekrivena zemljom i lišćem;
- Ploča, dimenzija 187x88x15 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 163x80x24 cm, obrasla mahovinom;
- Sanduk s postoljem 192x89x40 cm, nagnut, tone, obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 181x91x28 cm, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 161x88x17 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 173x87x3 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 126x52x13 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 150x39x10 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 138x31x7 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 159x69x20 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 130x55x15 cm, oštećena, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 193x78x24 cm, obrastao mahovinom;
- Sljemenjak s postoljem, dimenzija 183x55x58 cm, obrastao mahovinom i lišajevima;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 189x69x31 cm, nagnut, obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 108x69x17 cm, oštećena, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 165x42x24 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Sanduk, dimenzija 218x125x53 cm, nagnut;
- Ploča, dimenzija 177x80x29 cm, nagnuta, obrasla mahovinom;
- Sanduk, dimenzija 159x99x30 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 187x94x20 cm, nagnuta, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija , 204x86x14 cm;
- Ploča, dimenzija, 157x102x23 cm, oštećena, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 127x51x7 cm, oštećena, utonula, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 83x65x17 cm, oštećena, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 185x56x23 cm, oštećena, utonula, obrasla mahovinom;
- Visoki sanduk, dimenzija 175x90x74 cm, nagnut, obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija .168x78x26 cm, nagnuta, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 182x68x15 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Sanduk, dimenzija 148x72x31 cm, oštećen, nagnut, obrastao mahovinom;
- Kamenica 208x101x45 cm, dimenzije profilacije «korita»: 73 x13 cm;
- Sanduk, dimenzija 191x83x35 cm, nagnut, obrastao mahovinom;
- Sljemenjak, dimenzija 186x95x39 cm, nagnut, obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 173x85x12 cm;
- Ploča, dimenzija 159x50x11 cm, gotovo u potpunosti obrasla rastinjem;
- Sanduk, dimenzija 195x77x33 cm, nagnuta, obrasla mahovinom;
- Sljemenjak, dimenzija 199x63x15 cm, oštećen, nagnut, tone, obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 222x69x17 cm, nagnuta, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 174x121x26 cm, nagnuta, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 188x83x10 cm, nagnuta, oštećena, tone, obrasla mahovinom;
- Sanduk, dimenzija 201x86x51 cm, oštećen, nagnut, obrastao mahovinom;
- Ploča, dimenzija 199x93x20 cm;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 205x96x21 cm, oštećena, tone, obrasla mahovinom;
- Sanduk s postoljem, dimenzija 196x79x30 cm, oštećen, nagnut;
- Ploča, dimenzija 175x73x11 cm, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 177x76x9 cm, jako oštećena gornja ploha, tone, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 198x129x20 cm, oštećena gornja ploha, obrasla mahovinom;
- Ploča, dimenzija 200x76x23 cm, nagnuta, gotovo u potpunosti obrasla mahovinom, prekrivena zemljom;
- Ploča, dimenzija 142x57x5 cm, gotovo u potpunosti prekrivena zemljom;
- Ploča, dimenzija 135x60x4 cm, gotovo u potpunosti prekrivena zemljom i lišćem;
- Ploča, dimenzija 180x30x8 cm, gotovo u potpunosti prekrivena zemljom i lišćem.
3. Istraživački i konzervatorsko - restauratorski radovi
Direkcija Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 50-tih godina prošlog vijeka, započela je sistematičnija istraživanja nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini
Š. Bešlagić navodi da se na nekropoli nalazi oko 150 stećka, od čega 110 sanduka i oko 40 sljemenjaka. Navodi da su stećci dobro obrađeni, ali veoma zarasli u šumu, tako da je skoro nemoguće utvrditi njihov tačan broj, te da su ukrašena 3 primjerka, i to jedan sanduk i 2 sljemenjaka. Motivi su: polumjesec, rozeta, ruka s mačem i predstave psa, srne, čovjeka i medvjeda(18).
4. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na lokalitetu, dana 19.09 2008. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- prebrojano ukupno 214 vidljivih stećaka, a prema konfiguraciji terena da se zaključiti da bi njihov broj mogao biti i veći(19);
- na većini stećaka prisutni su biljni organizmi, uglavnom lišajevi i mahovina koji razaraju strukturu kamena, a zasuti su i lišćem (stećci su smješteni u mladoj hrastovoj šumi);
- većini stećaka nije bilo moguće uzeti dimenzije, jer su djelimično ili u potpunosti utonuli i jako obrasli mahovinom;
- ispod velikog broja stećaka primijećene su iskopane rupe, koje su vjerovatno načinile divlje svinje, te su stećci i na taj način ugroženi potkopavanjem;
- evidentirano ukupno 34 sanduka, od čega 6 visokih;
- većina stećaka orijentisana je u pravcu istok – zapad, a manji broj odstupa po pravcu sjever-jug.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH“, br.33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:
A) Vremensko određenje
B) Istorijska vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade
iii. Proporcije
v. Vrijednost detalja
D) Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru
v. Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom periodu
E) Simbolička vrijednost
i. Ontološka vrijednost
iii. Tradicionalna vrijednost
iv. Vezanost za rituale ili obrede
v. Značaj za identitet grupe ljudi
F) Ambijentalna vrijednost
i. Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline
iii. Objekat ili grupa objekata je dio cjeline ili područja
Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana,
- zemljišnoknjižni izvadak,
- fotodokumentacija sa terena,
- skica.
Korišćena literatura
1924. Glušac, Vaso, Srednjovekovna "bosanska crkva", u: Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, IV, Beograd, 1924.
1963. Benac, Alojz, Stećci, Prosveta, Beograd, 1963;
1963. Vego, Marko, “Patarenstvo u Hercegovini u svjetlu arheoloških spomenika”, GZM, NS (A), XVIII, Sarajevo, 1963.
1966. Anđelić, Pavao, “Doba srednjovjekovne bosanske države” u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sarajevo, 1966.
1966. Basler Đuro, Rogatica, Praistorijsko i rimsko doba, Svjetlost, Sarajevo, 1966.
1966. Bejtić Alija, Rogatica, Srednji vijek, Svjetlost, Sarajevo, 1966,
1971. Bešlagić, Šefik, Stećci, Kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971.
1978. Kovačević-Kojić, Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države, „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1987.
1982. Bešlagić, Šefik, Stećci – kultura i umjetnost, Sarajevo, 1982.
1990. Basler, Đuro, Hrišćanska arheologija, II izdanje, Crkva na kamenu, Mostar, 1990.
1990. Südland, L. V. (Ivo Pilar), Južnoslavensko pitanje. Prikaz cjelokupnog pitanja, Varaždin. Naslov originala: L. v. SÜDLAND, Die Südslawische Frage und der Weltkrieg, Übersichtliche Darstellung des Gesamt-Problems, Wien 1990.
1997. Daniell, Christopher, Death and burial in medieval England 1066-1550, Routledge, London and New York 1997.
(1) Đuro Basler, Rogatica, Praistorijsko i rimsko doba, Sarajevo, Svjetlost, 1966, str.26, 27.
(2) Đuro Basler, nav. dj., 1966, str.30.
(3) Alija Bejtić, Rogatica, Srednji vijek, Sarajevo, Svjetlost, 1966, str. 34.
(4) Alija Bejtić, nav. dj., 1966, str. 34.
(5) Alija Bejtić, nav. dj., 1966, str. 34
(6) Desanka Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države, Sarajevo, „Veselin Masleša“, 1987, str. 94.
(7) Desanka Kovačević-Kojić, nav. dj., 1987, str. 96.
(8) Desanka Kovačević-Kojić, nav. dj., 1987, str. 97, 99.
(9) Alojz Beneac, Stećci, Beograd, Prosveta, 1963, XXIX.
(10) Vaso Glušac, Srednjovekovna "bosanska crkva", Beograd, u: Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, IV, 1924, str.31, 35, 36, 37, 50. i Südland, L. V. (preveo Ivo Pilar), Južnoslavensko pitanje, Varaždin, Prikaz cjelokupnog pitanja, 1990, str. 95, 96,. Naslov originala: L. v. SÜDLAND, Die Südslawische Frage und der Weltkrieg, Übersichtliche Darstellung des Gesamt-Problems, Wien 1990.
(11) Đuro Basler, Hrišćanska arheologija, II izdanje, Mostar , Crkva na kamenu ,1990, str.130.
(12) Marko Vego, “Patarenstvo u Hercegovini u svjetlu arheoloških spomenika”, u Glasnik Zemaljskog muzeja, NS (A), XVIII, Sarajevo, 1963, str.196.
(13) Šefik Bešlagić, Stećci – kultura i umjetnost, Sarajevo, „Veselin Masleša“, 1982, str. 32.
(14) Svijet bosanskih i humskih stećaka, prebogat je simbolima, ispunjen krstovima, polumjesecima, solarnim krugovima, svastikama i zvijezdama, scenama razigranih kola, predstavama turnirskih dvoboja, povorkama konjanika, bojnim oružjem, štitovima i arkadama, lozama i grozdovima, stiliziranim ljiljanima i rozetama, jelenima i veprovima, grbovima, mačevima i kopljima, portretima pokojnika s uzdignutom desnicom neproporcionalno uvećanog dlana i knjigama, krovovima i predstavama kuća.
(15) Uz specifične političke, ekonomske i kulturne prilike pojedinih regija, umijeće klesanja stećaka dovelo je do formiranja posebnih lokalnih stilova i klesarskih radionica. Vodeće mjesto među njima pripada klesarskoj školi na području Hercegovine, sa centrima u okolini Stoca, na području Trebinja i Bileće, zatim Gacka i Nevesinja. Četvrta radionica djelovala je u široj oblasti Konjica, a peta u okolini Lištice. Glavni klesarski centri u zapadnoj Bosni pokrivali su područje između Kupresa i Duvna, a u centralnoj Bosni okolinu Travnika. U istočnoj Bosni zapaženo je djelovanje četiriju radionica – jedne između Kladnja, Olova i Ilijaša, druge oko Zvornika, treće na Ludmeru i četvrte u okolini Rogatice. Slično klesarskim postojala su i pisarski centri među kojima je, vjerovatno s nekoliko centara ili radionica, vodeće mjesto pripadalo hercegovačkoj školi. Snažan centar ove epigrafske pismenosti nalazio se u okolini Stoca sa Semoradom kao najistaknutijom figurom (Š. Bešlagić, 1982, 479-482).
(16) Pavao Anđelić, “Doba srednjovjekovne bosanske države” u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sarajevo, “Veselin Masleša”, 1966, str. 455-495.
(17) Christopher Daniell, Death and burial in medieval England 1066-1550, Routledge, London and New York, 1997. str. 196.-199.
(18) Šefik Bešlagić, Stećci, Kataloško-topografski pregled, Sarajevo, “Veselin Masleša“, 1971, str. 249.
(19) prema navodima seljanina iz Burata, Omer Katica je 1963. godine prebrojao oko 300 stećaka
|
