Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u „Službenom glasniku BiH“, broj 86/08.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 27. svibnja do 2. lipnja  2008. godine je donijelo 

O D L U K U

I.

Graditeljska cjelina – Pravoslavna Crkva sv. Klimenta sa starim kamenim nadgrobnicima (krstačama) u selu Dražin Do, općina Trebinje, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čine objekat crkve i groblje sa 10 kamenih nadgrobnika (krstača).

Nacionalni spomenik izgrađen je na k.č. 24 (novi premjer), što odgovara k.č.  782 (stari premjer), zk. uložak broj 73, k.o. Gomiljani, općina Trebinje, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljenog u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službeni glasnik Republike Srpske« broj 9/02).

II.

Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika na prostoru definiranom u točki I. stavak 3. ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere:

-          dopušteno je izvođenje isključivo konzervatorsko-restauratorskih radova, uključujući i minimalne neophodne radove potrebne za održavanje crkve i groblja, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje  Republike Srpske i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          nije dopušteno izmještanje starih nadgrobnika kao i nova sahranjivanja na udaljenosti manjoj od 5 metara od starih nadgrobnika.

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se zaštitni pojas koji obuhvaća radijus od 50 metara od granice zaštićenog područja lokaliteta. U tom pojasu dopuštena je izgradnja objekata čija namjena neće ugroziti nacionalni spomenik, maksimalnog gabarita 10 x 12 m i maksimalne visine 6,50 m do početka krovišta, odnosno katnosti P+1.

IV.

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi koji su u oprečni odredbama ove odluke.

V.

Svatko, a posebice nadležna tijela Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI.

Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje u Republici Srpskoj, nadležnoj službi zaštite, općinskim tijelima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrđenih u toč. II. – IV. ove odluke i nadležnom općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.

VII.

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web-stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII.

Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

IX.

Danom donošenja ove odluke, sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH«, broj 33/02, »Službeni glasnik Republike Srpske« broj 79/02, »Službene novine Federacije BiH« broj 59/02 i »Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH« broj 4/03), briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem 683.

X.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u »Službenom glasniku BiH«.

Ovu odluku Povjerenstvo  je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović,  Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Broj: 06.2-02-92/08-3

28. svibanj 2008. godine

Sarajevo

Predsjedateljica Povjerenstva

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH« broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika donijelo je odluku o stavljanju Crkva sv. Klimenta, Dražin Do kraj Trebinja na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 683.

Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i članka 39. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra,

-          podatke o dosadašnjoj zakonskoj zaštiti dobra,

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis i fotografije,

-          podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o lokalitetu 

Lokacija

Pravoslavna Crkva sv. Klimenta sa starim kamenim nadgrobnicima nalazi se u Popovom polju, u selu Dražin Do nedaleko od Trebinja. Nacionalni spomenik sastoji se od objekta crkve i groblja sa 10 kamenih nadgrobnika (krstača). Pristup u dvorište crkve ostvaren je sa zapadne strane, sa pristupnog puta koji se odvaja od glavnog puta koji povezuje Trebinje sa Ljubinjem.

Nacionalni spomenik izgrađen je na lokaciji označenoj kao k.č. broj 24 (novi premjer), što odgovara k.č. broj 782 (stari premjer), upisan u zk. izvadak broj 73, k.o. Gomiljani, općina Trebinje, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Povijesni podaci

Na području stare Hercegovine u periodu XV, XVI i XVII vijeka grade se jednobrodne crkve, za čiju gradnju se povremeno angažuju dubrovački majstori. Tip jednobrodne crkve se u primorskoj arhitekturi javlja dosta rano, još u periodu preromanike i njegov razvoj se može pratiti kroz čitav srednji vijek. Dubrovački majstori su od davnina bili graditelji na objektima sakralnog i profanog karaktera na tlu Bosne i Hercegovine.

U to doba grade se seoske crkve malih dimenzija ili manastiri lokalnog ugleda. Vlastelu i vladare, kao ktitore hramova, zamjenjuju lokalni crkveni velikodostojnici, seoski knezovi i vojvode ili seoska bratstva (Korać, Đurić, 1964, str. 562). Objekte su za katoličke i pravoslavne poručioce radili dubrovački zidari koji su, izuzev jednog kratkog perioda krajem XVI stoljeća, bili stalno prisutni na prostoru istočne Hercegovine. Podaci o toj gradnji sačuvani su u dokumentima iz Državnog arhiva u Dubrovniku. Ti izvori bacaju svjetlo na ovaj vid graditeljske djelatnosti dubrovačkih majstora za pravoslavno stanovništvo, u kome je došlo do prožimanja ortodoksnih ideja naručilaca sa zapadnjačkim stilskim shvatanjima graditelja – stvorena je jedna izdvojena i zanimljiva skupina spomenika u istočnoj Hercegovini (Korać, Đurić, 1964,  str. 563).

Crkva sv. Klimenta je tipična mediteranska srednjovjekovna crkva koja je građena krajem XVI ili početkom XVII stoljeća. (Ševo, 1995. str. 196) O crkvi nema pisanih tragova. Posvećena je sv. Klimentu Rimskom, svetitelju koji je imao širok krug poštovalaca i slavljenika u kraju gdje je podignuta crkva, što se održalo i do današnjih dana, a kao posljedica jake romanske tradicije. Ova pojava predstavlja prenijetu uspomenu na četvrtog papu i mučenika hrišćanske crkve iz I. stoljeća n.e. Kult sv. Klimenta zadržao se u cijeloj južnoj Dalmaciji – Dubrovniku i Kotoru.

2. Opis dobra

Crkva sv. Klimenta nalazi se u selu Dražin Do a na istom lokalitetu se nalazi i staro groblje sa kamenim nadgrobnicima (krstačama). 

Po arhitektonskim obilježjima, Crkva sv. Klimenta, Dražin Do, pripada skupini hercegovačkih crkava sa prislonjenim lukovima uz podužne zidove, čiji se izvori nalaze u arhitekturi preromanike i romanike dubrovačkog područja i južnog primorja.

Prema konceptu prostorne organizacije Crkva sv. Klimenta, Dražin Do, pripada tipu jednobrodnih crkava pravokutnog tlocrta sa polukružnom apsidom i zvonikom na preslicu.

Orijentacija crkve je u pravcu istok–zapad sa ulazom na zapadnoj i apsidom na istočnoj strani.

Vanjske dimenzije crkve su cca 8,60 x 4,65 m, a unutrašnje cca 7,15 x 3,20 m.

Crkva ima masivne kamene zidove čija debljina iznosi cca 65-72 cm. Zidovi su rađeni od krupnih kamenih blokova složenih u vodoravne redove. Zidovi crkve su sa unutarnje strane malterisani, dok je na zidovima fasada vidljiv kamen. Uz podužne zidove crkve nalazi se po tri para plitkih prislonjenih lukova koji su na krajevima oslonjeni na zidove a u sredini na uske pilastre. Otvor apside je iste širine kao i širina naosa, a otvori praskomidije i đakonikona nalaze se u bočnim zidovima. Gornju konstrukciju naosa čini podužno postavljen poluobličasti svod. Unutrašnja visina crkve, mjerena od poda do tjemena svoda iznosi cca 3,80 m. Krov crkve je dvovodni i u cjelini je prekriven kamenim pločama sa karakterističnim preklopom kamenih ploča na sljemenu.

Osvjetljenje crkve ostvareno je kroz dva pravokutna prozorska otvora koji se nalaze na južnom i sjevernom zidu crkve kao i kroz mali prozorski otvor koji se nalazi na apsidi. Prozori su smješteni u srednjem polju na južnom i sjevernom zidu. Raspored otvora je simetričan u odnosu na raspored unutarnjih konstruktivnih elemenata objekta. Vanjske dimenzije prozorskih otvora iznose cca 5 cm širine i 37 cm visine, dok su unutrašnje dimenzije cca 30 cm širine i 50 cm visine.

Ulazni portal koji se nalazi na zapadnoj strani crkve je arhitravno riješen, izveden je od dva kamena stupca i jedne kamene grede, a iznad se nalazi manja rozeta. Vrata su drvena, širine 70 cm i visine 1,60 m. Rozeta se nalazi ispod zvonika smještena u njegovoj osovini.

Iznad zapadnog zida crkve od fino obrađenog kamena urađen je zvonik „na preslicu“ sa jednim otvorom za zvono. Sudeći prema načinu obrade kamena zvonik je izgrađen krajem XIX. ili početkom XX. stoljeća. Visina zvonika mjerena od kote terena do početka križa iznosi cca 6,0 m.

Groblje uz Crkvu sv. Klimenta, Dražin Do - kameni nadgrobnici (krstače)

Grobljanska parcela koja se nalazi uz Crkvu sv. Klimenta, Dražin Do kraj Trebinja, zauzima površinu od cca 1021 m2. Ulaz u groblje je ostvaren sa zapadne strane. Na zapadnoj i južnoj strani grobljanske parcele izrađen je kameni zid čija visina iznosi cca 1,6 m. Groblje danas nije aktivno, a u njemu se nalazi 10 kamenih nadgrobnika (krstača) iz XIX. i XX. stoljeća. Kameni nadgrobnici su smješteni na zapadnoj i sjeveroistočnoj strani objekta. Nepravilno su raspoređeni po groblju, a najviše ih je koncentrirano neposredno uz ulaz u crkvu. Najveći broj nadgrobnika rađen je od sedre u obliku križa jednostavne obrade. Neki od njih imaju dekoraciju koja se sastoji od uklesanog križa, uklesane šestostrane zvijezde kao i onih koji imaju floralnu dekoraciju.

Neki od nadgrobnika imaju uklesan natpis pisan ćirilicom. Natpisi su sadržajem vrlo jednostavni i sažeti. Sadrže osnovne podatke o pokojniku, pokojnikovo ime i prezime, godinu rođenja i smrti. Ponekad se upisuje i ime onoga ko je podigao spomenik. O majstorima – klesarima koji su izvodili nadgrobnike nema nikakvih podataka.

Nadgrobnik broj 1

Krstača je kamena, jednostavne izrade, gotovo potpuno utonula u zemlju i zarasla u raslinju. Nalazi se neposredno pored ulaza u grobljansku parcelu, na njenoj južnoj strani. Njena visina iznad zemlje iznosi cca 47 cm a širina 83 cm. Ima uklesan ćirilični natpis koji je nečitak.

Nadgrobnik broj 2

Krstača se sastoji od križa jednostavne obrade i pravokutnog sanduka čije dimenzije iznose: dužina 180 cm, širina 64 cm. Na sanduku je smještena krstača sa postoljem čije dimenzije iznose visina je cca 157 cm, širina krstače je 48 cm a debljina 15,5 cm. Na gornjem kraku kao i na dva bočna kraka su uklesane polulopte. Na licu križa je uklesan nečitak ćirilični natpis, a na poleđini je uklesan križ sa floralnim motivima.

Natpis glasi:

ICxIC

OVDJE POČIVA.....

1886....18...

1913 PODIŽU

SINOVI

ĐURO

BOŽO

1923

Nadgrobnik broj 3

Nadgrobnik je sastavljen od postolja, sanduka i krstače na sanduku. Ukupna dužina nadgrobnika iznosi 277 cm, a širina 236 cm. Visina postolja iznosi 40 cm. Dimenzije sanduka su 236 cm x 90 cm (dužina x širina). Visina sanduka iznosi 30 cm. Visina krstače sa postoljem iznosi 228 cm. Spomenik je novijeg datuma.

Nadgrobnik broj 4

Nadgrobnik se sastoji od sanduka i postolja sa krstačom. Dimenzije sanduka iznose 198 cm x 70 cm. Ukupna visina nadgrobnika iznosi 115 cm. Nadgrobnik  je dobro očuvan. Ima ćirilični natpis koji glasi:

OVDJE POČIVA

RABA BOŽJI

SAVO ŠOŠO

R. 1895+194...

SPOM. PODIŽE

SESTRA CAVE

Nadgrobnik broj 5

Nadgrobnik se sastoji od sanduka i krstače koja se nalazi na sanduku. Dimenzije sanduka iznose: dužina 166,5 cm, širina 69 cm i visina 50 cm. Visina krstače od sanduka do vrha iznosi 83,5 cm. Nadgrobnik se nalazi u dobrom stanju.

Nadgrobnik broj 6

Nadgrobnik se sastoji od sanduka i krstače. Dimenzije sanduka iznose: dužina 243 cm, širina 100 cm i visina 39 cm. Ukupna visina nadgrobnika sa krstačom iznosi 192 cm. Nadgrobnik se nalazi u dobrom stanju i novijeg je datuma.

Nadgrobnik broj 7

Nadgrobnik se sastoji od kamenog križa koji se nalazi na postolju i malo je nakošen u stranu. Njegova visina iznosi cca 133 cm. Nadgrobnik je bez dekoracije i bez natpisa.

Nadgrobnik broj 8

Nadgrobnik se sastoji od sanduka i krstače. Dimenzije sanduka iznose: dužina 176 cm, širina 85,5 i visina 41 cm. Ukupna visina nadgrobnika iznosi 178 cm.

Nadgrobnik broj 9

Nadgrobnik je jednostavne izrade. Nalazi se na istočnoj strani crkve, odmah pokraj zida apside. Visina nadgrobnika je 123 cm.

Nadgrobnik broj 10

Nadgrobnik je jednostavne izrade. Nalazi se na istočnoj strani crkve, odmah pokraj zida apside I. pokraj nadgrobnika broj 9. Visina je 132 cm.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika Crkva sv. Klimenta, Dražin Do kod Trebinja upisana je pod rednim brojem 683.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Nema podataka o konzervatorsko-restauratorskim radovima niti o radovima koji su vršeni na sanaciji crkve.

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na terenu koji je izvršen u travnju 2008. godine od strane saradnika Povjerenstva, ustanovljeno je sljedeće:

Objekat Crkva sv. Klimenta, Dražin Do građevinski je u dobrom stanju. U unutrašnjosti objekta vidljiva su manja oštećenja.

6. Specifični rizici      

Nema specifičnih rizika koji bi mogli ugroziti spomenik.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom (»Službeni glasnik BiH« br. 32/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A. Vremensko određenje

B. Povijesna vrijednost

C. Umjetnička i estetska vrijednost

C. I.      Kvalitet obrade

C. III.    Proporcije

C. IV.    Kompozicija

C. V.    Vrijednost detalja

D. Čitljivost

D. II.     Svjedočanstvo o povijesnim mijenama

D. IV.    Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnoj maniri

E. Simbolička vrijednost

E. I.      Ontološka vrijednost

E. II.     Sakralna vrijednost

E. III.    Tradicionalna vrijednost

E. IV.    Vezanost za rituale i obrede

E. V.    Značaj za identitet skupine ljudi

F. Ambijentalna vrijednost

F.III.      Objekat ili skup objekata je dio cjeline ili područja

G. Izvornost

G. I.      Oblik i dizajn

G. III.    Namjena i upotreba

G. IV.   Tradicija i tehnike

G. V.    Položaj i smještaj u prostoru

G. VI.  Duh i osjećanja

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          zk. Izvadak, 

-          fotodokumentacija Povjerenstva snimljena u travnju 2008. godine,

-          nacrti crkve izrađeni od strane saradnika koje je angažiralo Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika u svibnju 2008. godine.

Korištena literatura

Tijekom vođenja postupka proglašenja graditeljske cjeline Crkva sv. Klimenta, Dražin Do kraj Trebinja sa kamenim nadgrobnicima, nacionalnim spomenikom, korištena je sljedeća literatura:

1964.    Korać, Vojislav J. Đurić, Crkve sa prislonjenim lukovima u Staroj Hercegovini i Dubrovačko graditeljstvo XV-XVII vijeka. Zbornik Filozofskog fakulteta br. VII, Beograd 1964., 561-629)

1991.    Šuput, Marica, Spomenici srpskog crkvenog graditeljstva XVI-XVII vek, Beograd - Novi Sad - Priština, 1991.

1995.    Ševo, Ljiljana, Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine, Banja Luka, 1995.