Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u „Službenom glasniku BiH“, broj 86/08.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. srpnja 2006. godine je donijelo

O D L U K U

I.

Mjesto i ostaci povijesne  građevine - Hamam na Ćupriji u Stocu proglašavaju se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik). 

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. IV/135, zk. izvadak broj 418, k.o. Stolac, općina Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH« br. 2/02, 27/02 i 6/04).

II.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika. 

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

I. zona zaštite obuhvaća prostor utvrđen u točki I stavak 2. ove odluke. U toj zoni primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:

-          Objekat hamama u Stocu bit će rehabilitiran na izvornoj lokaciji, u izvornom obliku, uz primjenu izvornih ili istovrsnih materijala i izvornih metoda građenja u najvećoj mogućoj mjeri, a na temelju dokumentacije o ranijem izgledu objekta, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine;

-          Svi originalni fragmenti srušenog objekta, koji su pronađeni i sakupljeni na lokaciji ili na nekom drugom mjestu, a na koje su odvezeni nakon rušenja objekta, bit će registrirani, snimljeni i ponovno ugrađeni u rekonstruirane objekte. Do momenta ugradnje, potrebno ih je na odgovarajući način zaštititi;

-          Ulomke, koji se zbog visokog stepena oštećenja ne mogu ugraditi, potrebno je na odgovarajući način konzervirati i prezentirati u sklopu graditeljske cjeline.           

U svrhu osiguranja uvjeta za rehabilitaciju nacionalnog spomenika utvrđuju se sljedeće hitne mjere zaštite:

-          zabrana parkiranja i odlaganja otpada na prostoru hamama;

-          ograđivanje prostora hamama;

-          čišćenje prostora hamama;

-          konzervacija i restauracija ostataka zida hamama;

-          otkopavanje površinskih slojeva zemlje u svrhu pronalaženja originalnih temeljnih zidova;

-          sanacija i konsolidacija originalnih dijelova temelja i zidova.

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere:

-          Nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;

-          Potrebno je na temelju odgovarajućeg projekta izvršiti uređenje parcele na kojoj se nalazi nacionalni spomenik, osigurati pristupne staze i izvršiti hortikulturno uređenje;

-          Poželjno je vraćanje izvorne ili njoj najsličnije  namjene objekta;

-          Objekat je moguće koristiti u kulturne i edukativne svrhe, za tradicionalno zanatstvo koje ne zagađuje okoliš, za trgovinu i ugostiteljstvo, a na način koji neće ugroziti spomeničke vrijednosti. 

IV.

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi koji su oprečni odredbama ove odluke.

V.

Svatko, a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

VI.

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrđenih u toč.  II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.

VII.

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web-stranici Povjerenstva   (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII.

Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

IX.

Danom donošenja ove odluke, sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH« broj 33/02, »Službeni glasnik Republike Srpske« broj 79/02, »Službene novine Federacije BiH« broj 59/02 i »Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH« broj 4/03) briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem 588.

X.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u »Službenom glasniku BiH«.

Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Broj: 09-2-123/06-3

6. srpanj 2006. godine                                          

Sarajevo                                                                                    

Predsjedavajuća Povjerenstva

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo proglasilo nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8. kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika donijelo je odluku o stavljanju Hamama na Ćupriji u Stocu na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 588.

Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavka 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i vlasničku dokumentaciju (posjedovni list i kopiju katastarskog plana),

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima tijekom rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          povijesnu, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru.

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Pristup objektu hamama na Ćupriji u Stocu je sa jugoistočne strane puta koji vodi iz centra Stoca ka Ćuprijskoj džamiji. Objekat je smješten na južnoj strani rijeke Bregave. Mjesto i ostaci povijesne građevine hamama na Ćupriji u Stocu smješteni su na lokaciji koja obuhvaća k.č. IV/135, zemljišnoknjižni uložak broj 418, vlasništvo Vakuf Silhadar Husein-paše u Stocu; k.o. Stolac, Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Podužna osovina objekta je u pravcu jugozapad–sjeveroistok.

Povijesni podaci

Oblik i smještaj bosanskih hamama u strukturi gradova vezan je za utjecaj turskih hamama, koji u Bosnu donose Osmanlije. Turski običaji kupanja  najprije su u Anadoliji bili sučeljeni sa rimskim i bizantskim običajima i njihovim lokalnim anadolskim inačicama. Presudne za oblikovanje hamama su i islamske obveze obrednog pranja tijela. Tako nastali oblik i funkcija u Bosni su dobili lokalne iskaze.

Za potrebe obrednog pranja tijela grade se po svim muslimanskim domovima kućne banjice, a po gotovo svim naseljima javna kupatila, banje ili hamami. Hamami su u Bosni i Hercegovini građeni kao javne zadužbine vakifa; njihova upotreba, način upravljanja sa njima i sa prihodima koji budu stečeni upotrebom hamama utvrđivani su vakufnamom ili zakladnicom. 

Hamam je bio mnogo više od mjesta redovnog pranja tijela. Bio je društveno središte - mjesto u koje su ljudi svih društvenih položaja, svih starosnih dobi, ljudi oba spola, dolazili slobodno, sa istim razlogom, i u njemu imali jednak tretman; u kojem su  zajedno, nakon parenja, masaže, struganja, kupanja i namirisavanja (muškarci mošusom, žene ambrom) ispijali topli napitak u prostoriji za odmor. Sa pojedinačnog stanovišta, hamam je bio porodično mjesto od najranijih dana života do njegovog kraja(1).

Hamam na Ćupriji u Stocu je sagrađen krajem 16. ili prvih godina 17. vijeka(2).

Do izgradnje Ćuprijske džamije (džamije Hadži Alije Hadžisalihovića) ovaj dio Stoca se, po hamamu, zvao Hamam-mahala. (Hivzija Hasandedić, str. 23)

Hamam je bio u upotrebi sve do sredine 19. vijeka (Kreševljaković, str. 78). Voda za ovaj hamam je dovedena posebnim vodovodom iz Bregave.

Hamam je sagradio Silahdar Husein-paša, pripadnik porodice Šarić, koji se smatra jednim od najvećih i najzaslužnijih vakifa Stoca. Silahdar Husein-paša je živio u Istanbulu u prvoj polovini 17. vijeka. Bio je visoki funkcioner ondašnje turske vlade i njegovi dvori u Istanbulu su predstavljali čitav grad. Silahdar Husein-paša je sagradio prvu poznatu musafirhanu u Stocu koje je bila izgrađena u Čaršiji. Za izdržavanje musafirhane izgradio je i uvakufio više dućana, mlinica, stupa i drugih objekata u Stocu. Upravu nad svojim vakufom je predao rođacima Šarićima. (Hivzija Hasandedić, str. 33 i 34)

Prilikom obilaska hamama, sredinom XX. stoljeća, Hamdija Kreševljaković je zapisao da je objekat u dosta dobrom stanju.

Vremenom je uz hamam, uz njegovu sjeveroistočnu fasadu, izgrađen stambeni objekat.

Objekat hamama je 1993. godine u potpunosti srušen. Kameni ostaci objekta su uništeni ili su odneseni u nepoznatom pravcu. Prostor objekta se danas koristi kao parking prostor i kao odlagalište građevinskog materijala.

2. Opis dobra

Po svom tlocrtnom rješenju hamam u Stocu pripadao je jednostrukim (tek-hamami) hamamima. Prema kartonu Zavoda za zaštitu spomenika kulture NR BiH, objekat hamama u Stocu spadao je u red najtipičnijih hamama čiji je raspored unutrašnjih prostorija izuzetno čitljiv i prati osnovna pravila dispozicije. 

Objekt hamama predstavljao je jednostavnu građevinu pravoukutnog tlocrta. Dimenzije stranica objekta, mjerene izvana, iznosile su oko 17,5 x 7,0 m. Visina objekta do tjemena kupole prostorije šadrvana iznosila je oko 7,0 m.

Objekat je građen od kamena, sa zidovima debljine od 75 do 80 cm. 

Unutrašnji prostor hamama je kamenim zidovima debljine 75 cm bio podijeljen na pet dijelova. Prostori šadrvana i halvata su bili natkriveni kupolama, prostori kapaluka i hazne bačvastim svodovima, dok je prostor ćulhana bio natkriven pločama.

Prelaz iz kvadratne osnove prema kupoli je u prostoru šadrvana bio ostvaren preko pandantifa, a u prostoru halvata preko trompi.

Karakteristika hamama je bila da prozori nisu, kako je uobičajeno, bili usječeni na svodovima  i kupolama, već izvedeni u zidovima ispod njih.

Ulaz u objekat hamama je bio sa jugozapadne strane. Preko dva stepenika se pristupalo na plato širine oko 2,0 m ispred ulaza u hamam.

Prema dokumentaciji Zavoda za zaštitu spomenika, izrađenoj 60. tih godina XX. vijeka, hamam na Ćupriji u Stocu se sastojao od:

1. šadrvana (čekaonica i garderoba – apodytermium, prostor sa vodoskokom u sredini). Osnovica prostorije šadrvana je bila približan kvadrat, dimenzija 5,34 x 4,98 m (dijagonale 7,30 m), sa zidovima debljine 75 cm. Prostorija je bila presvođena kupolom, koja je na sredini imala otvor za prirodno osvjetljavanje. Visina prostorije šadrvana do tjemena kupole je iznosila oko 6,15 m. Na jugoistočnom zidu se nalazio prozorski otvor. Prozor širine 80 cm je bio završen lukom. Na crtežima  hamama u Stocu u prostoru šadrvana nije ucrtan vodoskok. Uz bočne zidove šadrvana ucrtani su minderluci širine oko 1,60 m;
2. kapaluka (prelazni zagrijani prostor - tepidarium) je prva prostorija do šadrvana. Osnovica kapaluka je bila pravougaonik, dimenzija 5,34 x 2,07 m, sa zidovima debljine 70 cm. Prostorija je bila presvođena bačvastim svodom, visine oko 4,20 m. Namjena kapaluka u zimsko doba je bila za svlačenje, a inače se koristila za odmaranje poslije kupanja i izlaganja pari (banjanja). Temperatura ove prostorije je bila viša u odnosu na temperaturu u šadrvanu. Na jugoistočnom zidu prostorije nalazio se prozor. Prozor širine 60 cm je bio završen lukom. Na sjeverozapadnoj strani prostorije, i sa vanjske i sa unutrašnje strane, bile su izvedene dvije niše. Niše, širine 62 cm, su bile izvedene kao slijepa vrata, sa uvlačenjem od 20 cm u odnosu na ravan zida. Bile su završene prelomljenim lukom;
3. halvata (prostor za kupanje - caldarium). Iz prostora kapaluka se pristupalo u dva halvata, odijeljena zidom debljine 40 cm. Osnov halvata je bio kvadrat, dimenzija 2,40 x 2,50 m, sa zidovima debljine 70 odnosno 75 cm. Halvati su bili natkriveni kupolama, koja su na sredini imale otvor za prirodno osvjetljavanje. Visina prostorija halvata do tjemena kupole je iznosila oko 4,20 m. Halvat na jugoistočnoj strani objekta je preko pravougaonog otvora dimenzija 44 x 65 cm, smještenog na visini od 120 cm imao vezu sa prostorom hazne;
4. hazne (rezervoar za vodu). Iza halvata nalazila se zasvođena, kapaluku slična prostorija – hazna, dimenzija 5,45 x 1,47 m, visine oko 1,70 m. U hazni se grijala voda i kroz cijevi, položene u zidove, razvodila po prostorijama za kupanje, dok je hladna voda tekla ravno iz vodova cijevima položenim u zidove. Pod hazne je bio viši za oko 120 cm u odnosu na pod ostatka hamama. U haznu pristupalo preko otvora smještenog na sjeveroistočnom zidu;
5. ćulhana (mjesto gdje se ložilo). Ovaj dio hamama, dimenzija 5,45 x 2,35 m, je bio natkriven jednovodnim krovom pokrivenim kamenim pločama. Razina poda ćulhana bila je jednaka razini poda hazne, odnosno za oko 120 cm viši u odnosu na pod ostatka hamama. Ulaz u prostor ćulhana je najvjerojatnije bio sa sjeveroistočne strane. 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti broj 19 od 30. travnja 1947. godine objekat hamama u Stocu je stavljen pod zaštitu države. 

Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture NRBiH broj 910/51 iz 1951. godine, objekat hamama u Stocu je upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture.

Prostornim planom Bosne i Hercegovine do 2002. godine, hamam u Stocu je evidentiran i valoriziran kao spomenik II. kategorije.

Hamam na Ćupriji u Stocu uvršten je na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 588.

4.  Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Nema podataka da su vršeni bilo kakvi konzervatorsko-restauratorski radovi na objektu.

5. Sadašnje stanje dobra

Objekat hamama u Stocu je napušten sredinom XIX. stoljeća. Nakon II. svjetskog rata Hamdija Kreševljaković je stanje objekta opisao kao dobro očuvano. Na tehničkom snimku hamama naznačeno je da se neki dijelovi objekta trebaju prezidati, ali je objekat u cijelosti imao očuvanu strukturu.         

Objekat je u cijelosti srušen tijekom rata 1993. godine.

Uvidom na licu mjesta, lipnja 2006. godine, ustanovljeno je da je od hamama na Ćupriji u Stocu ostao očuvan samo dio jugoistočnog zida prostorije ćulhana.

Prostor hamama je zarastao samoniklom vegetacijom i trenutno se koristi dijelom kao parking prostor dijelom kao stovarište građevinskog materijala za objekt Ćuprijske džamije čija je rehabilitacija u tijeku.

6. Specifični rizici

-          Propadanje ostataka objekta, uključujući i fragmente izvan lokacije, usljed neodgovarajuće zaštite;

-          Nezakonita uzurpacija prostora hamama i pretvaranje u prometnicu.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom (»Službeni glasnik BiH« br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje

B.         Povijesna vrijednost

(veza građevine sa povijesnom ličnošću)

D.                 Čitljivost

(dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

E.         Simbolička vrijednost

v.          Značaj za identitet skupine ljudi

F.         Ambijentalna vrijednost

ii.         Značenje u strukturi i slici grada

iii.         Objekat ili skupina objekata je dio cjeline ili područja

Sastavni dio ove odluke su:

-          Tehnička dokumentacija – arhitektonski snimci objekta urađeni od strane Zavoda za zaštitu spomenika (osnova, presjek, fasade, aksonometrijski detalj prostora šadrvana i halvata);

-          Fotodokumentacija (fotografije stanja objekata u trenutku donošenja konačne odluke Povjerenstva o dobru, lipanj 2006. godine).

Korištena literatura

Tijekom vođenja postupka proglašenja mjesta i ostataka povijesne građevine hamama na Ćupriji u Stocu nacionalnim spomenikom, korištena je sljedeća literatura:

1991.    Kreševljaković, Hamdija, Izabrana djela III – banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji, »Veselin Masleša«, Sarajevo, 1991.

1996.    Čelebi, Evlija, Putopis, Izdavačko preduzeće »Sarajevo Publishing«, Sarajevo

Dokumentacija Zavoda za zaštitu spomenika, Sarajevo

(1) Detaljniji opisi prostorija hamama dat je u odluci o proglašenju historijske građevine – Karađoz-begov hamam u Blagaju kraj Mostara, broj 08.1-6-1029/03-6 od 31. XII. 2003. godine

(2) Hamam je, prilikom prolaska kroz Stolac, zatekao turski putopisac Evlija Čelebi. (Evlija Čelebi – Putopis, Odlomci o jugoslovenskim zemljama, str. 414.)