Status spomenika -> Nacionalni spomenik

"Službeni glasnik BiH", broj 85/05.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 3. do 9. svibnja 2005. godine, donijelo je

O D L U K U

I

Povijesno područje – Nekropola sa stećcima u Olovcima kod Kladnja proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

            Nacionalni spomenik čini nekropola sa18 stećaka.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. broj 393/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak broj 61, k.o. Mladovo - Olovci, općina Kladanj, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02 i 6/04).

II

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

            U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuje se sljedeće:

I. zona zaštite obuhvata prostor definiran u točki I stavak 3. ove odluke. U toj zoni provode se sljedeće mjere zaštite:

-     dopušteni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-     prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

-     nije dopušteno odlaganje otpada.

Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provedbu  sljedećih mjera:

-     vraćanje pomjerenih i utonulih spomenika u prvobitni položaj, gdje god je to moguće;

-     sanacija prelomljenog spomenika uz upotrebu postojećeg fragmenta koji je identificiran na lokalitetu nekropole;

-     izrada i provedba programa prezentacije nacionalnog spomenika.

II. zona zaštite obuhvata zaštini pojas u širini od 100 m od granica I. zone zaštite.

U toj zoni zaštite provode se sljedeće mjere:

-     nije dopuštena izgradnja, niti izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i promjenu krajolika;

-     nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

-     nije dopušteno odlaganje otpada.

III. zona zaštite obuhvata zaštitni pojas u širini od 2 km od granica površine koju zauzimaju I. i II. zona zaštite. U toj zoni nije dopuštena izgradnja industrijskih objekata, kamenoloma, niti lociranje potencijalnih zagađivača okoliša.

IV

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno - planski spisi koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

V

Svatko, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8Komisija.com.ba).

VIII

Danom donošenja ove odluke, sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02, «Službeni glasnik Republike Srpske», broj 79/02, «Službene novine Federacije BiH», broj 59/02 i «Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH», broj 4/03) briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim 296 i 298.

IX

Prema članku V, stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

X

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom  glasniku BiH».

           Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Broj: 05.1-02-103/05-4

3. svibnja 2005. godine

Sarajevo

Predsjedateljka Povjerenstva

                                                                        Ljiljana Ševo

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na temelju Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, članka 2., stavka 1., “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8., Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika donijelo je odluku o stavljanju povijesnog područja Kladanj - Srednjovjekovna nekropola Olovci na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim 296 i 298.

            U skladu sa odredbama Zakona, a na temelju članka V, stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

II - PRETHODNI POSTUPAK

            U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:

• dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),
• podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
• povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.

            Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

            Sliv rijeke Drinjače predstavlja posebnu zemljopisnu cjelinu. Po današnjoj upravnoj podjeli na ovome prostoru funkcioniraju općine Vlasenica, Srebrenica i najvećim dijelom Kladanj.

Na području općine Kladanj evidentirane su 52 nekropole sa ukupno 430 stećaka, u naseljima: Kladanj, Kovačići, Konjevići, Starić, Gojsalić, Dopasci, Gojakovići, Prijanovići, Noćajevići, Brgule, Crijevčići, Tarevo, Stupari, Olovci, Suljići, Tuholj i Vranovići.

            Olovci su selo koje se nalazi oko 10 km sjeverozapadno od Kladnja. U njegovoj blizini se nalaze stećci na četiri mjesta. Najznačajnija nekropola je situirana uz put Olovci – Tuholj, na lokalitetu Donji

Olovci.          

Povijesni podaci

U ranom feudalizmu, u vrijeme funkcioniranja cjelovitog župskog sustava, porječje Drinjače, čijem je izvornom području pripadao Kladanj, sačinjavalo je jedinstvenu župu pod nazivom Birač. Sudeći po nazivu Kladanj(1) ovo je područje vrlo rano postalo vlastelinstvo, čemu je pogodovala i njegova relativna izdvojenost iz ostale cjeline (P. Anđelić, 1977., 265).  U pisanim izvorima iz kasnijeg srednjeg vijeka o Kladnju nema bližih podataka. Zna se da je Kladanj bio karavanska stanica u brdima i da je na granicama (in metis) Usore(2).  

Kladanjski stećci pripadaju jednoj od četiri klesarske radionice koje su djelovale u istočnoj Bosni, a koja se, sudeći po nekim zajedničkim karakteristikama stećaka, može locirati između Kladnja, Olova i Ilijaša (Š. Bešlagić, 1982., 468). Dekorativni motivi, natpis i pojava uspravnih stećaka (stupova) omogućava okvirno datiranje od 14. do 16. stoljeća.

2. Opis dobra 

Od ukupno 430 evidentiranih stećaka na području Kladnja, čak 211 (49%) su sljemenjaci, koji se inače u drugim krajevima pojavljuju u manjem broju u poređenju sa drugim oblicima. Po brojnosti na drugom mjestu su sanduci, kojih ima 114 (27%), iza toga su stupovi sa 79 primjeraka (18%), a onda ploče kojih ima ukupno 15 primjeraka (3%). U ovom kraju se u prilično velikom broju pojavljuju uspravni stećci, dok krstača uopće nema. Nekropole su situirane na istaknutim mjestima, brežuljcima i glavicama, pored putova, naselja i kamenoloma. U nekim slučajevima su uz nekropole situirana suvremena groblja obližnjih sela, pravoslavna ili muslimanska. Ukrašeno je ukupno 60 primjeraka (14%). Kao dekorativni motivi preovladavaju: tordirana i obična vrpca, plastično rebro i niz plastičnih trokutova. Kao simbolični motiv u najvećem broju pojavljuju se spirala i stilizirano stablo kao originalan motiv  ovog kraja. Na nekoliko stećaka je uočen polumjesec, zvijezda, križ, krug, motivi oružja i oruđa, te motiv štapa. Natpisi se pojavljuju na dva mjesta.

Nekropola u Olovcima leži na kosom terenu koji se blago spušta prema putu. Zauzima površinu od 24,5 x 14 m. Nekropolu čini osamnaest stećaka, od toga je dvanaest sljemenjaka, pet sanduka i jedan stupac. Svi stećci su dobro obrađeni. Orijentirani su u smjeru zapad - istok, u nizovima. Izuzetak čine jedan sljemenjak i dva sanduka, orijentirana u smjeru sjever - jug. Neki primjerci su nešto utonuli. Tri sljemenjaka su ukrašena, a jedan ima natpis.

Sljemenjak, koji se nalazi u sredini nekropole, na čeonim stranama je ukrašen dvostrukom spiralom. Istočni dio stećka je oštećen i fragment sa dijelom dekoracije je pomjeren nekoliko metara od stećka.

Drugi sljemenjak, koji se nalazi na sjevernom dijelu nekropole, ukrašen je debelom tordiranom vrpcom ispod "krova". Ovakvom vrpcom su naglašene vertikalne ivice sljemenjaka i zabat istočne čeone strane. Na ovoj strani je prikazan križ sa okruglim završecima krakova, motivom koji je karakterističan za područje Olova i Kladnja.

Treći sljemenjak na zapadnoj čeonoj strani ima motiv sličan štapu, kod kojeg je drška izvijena i na krajevima povijena prema zemlji i unutar. Na bočnim stranama je prikazan po jedan "T" križ.

Četvrti sljemenjak leži na sjevernom dijelu nekropole, blago izdvojen od ostalih stećaka. Na istočnoj čeonoj strani ima urezan natpis(3), ispisan u šest redova:

V' IME OCA I SINA I SVETAGO D(u)HA A SE LEŽI RADOMIR JURISALIĆ' NA SVOEI ZEMLJI ...PLEMETNO (plemenitoj). (Š. Bešlagić, 1959., 246)

Transkripcija u cjelosti:

U ime oca i sina i svetoga duha ovdje počiva Radomir Jurisalić na svojoj plemenitoj zemlji. (M. Vego, 1970., 49)

Slova natpisa su relativno velika, lijepa i ujednačena. Pismo je bosanska ćirilica.

O feudalcu Radomiru Jurisaliću, koji se u natpisu spominje, nema nikakvih podataka. Sigurno je da je pripadao feudalnoj obitelji Jurisalića, čija je baština bila u ovom kraju. Po obliku slova natpis bi se mogao datirati u 14. i 15. stoljeće (Š. Bešlagić, 1959., 246).

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Povijesno područje – Nekropola sa stećcima u Olovcima, nalazi se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika pod imenom Kladanj – Srednjovjekovna nekropola Olovci, pod rednim brojem 296.

U Prostornom planu BiH do 2000. godine uvršten je kao spomenik III kategorije.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi   

U svibnju 1958. godine, izvršeno je evidentiranje natpisa na stećku u Olovcima. Evidentiranje je obavio stručnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Sarajevu, Zdravko Kajmaković.

Od 1963. do 1965. godine izvršeno je sustavno evidentiranje stećaka kladanjskog područja, pod rukovodstvom Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH.  Učestvovali su Šefik Bešlagić, konzervator Zdravko Kajmaković i fotograf Ranko Rosić.

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, travnja 2005. godine, ustanovljeno je da je nekropola u dobrom stanju. U neposrednoj blizini nema nikakve gradnje, izuzev manjeg privremenog objekta od drveta.

Stećci su u relativno dobrom stanju. Izuzetak je sljemenjak ukrašen spiralama koji je oštećen i njegov fragment leži 5 m istočno, uz susjedni stećak. Tri stećka su blago zakošena, a dva su utonula.

6. Specifični rizici kojima je dobro izloženo

Nema specifičnih rizika.

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A)Vremensko određenje

B)Povijesna vrijednost

C)Umjetnička i estetska vrijednost

                        iv. Kompozicija 

v. vrijednost detalja

vi. vrijednost konstrukcije

D)Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

i.Svjedočanstvo o povijesnim mijenama

G) Izvornost

i. Oblik i dizajn

ii. Materijal i sadržaj

v. Položaj i smještaj u prostoru

H) Jedinstvenost i reprezentativnost

i. Jedinstven i rijedak primjerak određenog tipa

Sastavni dio ove odluke su:

-     kopija katastarskog plana,

-     fotodokumentacija,

-     grafički prilozi.

Korištena literatura

            U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH,  korištena je sljedeća literatura:

1959.    Bešlagić, Šefik, Nekoliko novopronađenih natpisa na stećcima, Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1959., 245-246

1969.    Bešlagić, Šefik, Stećci okoline Kladnja, Naše starine XII, Sarajevo, 1969., 155-176

1970.    Vego, Marko, Olovci kod Stupara, Zbornik srednjevjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine IV, Sarajevo, 1970., 48 i 49

1971.    Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971., 142-143

1977.    Anđelić, dr Pavao, Ubikacija oblasti Trebotića i teritorijalno-politička organizacija bosanskog podrinja u srednjem vijeku,  Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977.,  243-268

1982.    Bešlagić, Šefik, Stećci-kultura i umjetnost, Sarajevo, 1982., 49-50,116

(1)  Riječ ima arhaični pridjevski oblik za muški rod (P. Anđelić, 1977., 259).

(2)  N. Jorga, Notes et extraits pour servir à l histoire des Croisades I, Paris, 1899., 308, bilj 4.

(3)  Stećak je bio zatrpan zemljom, pa ga je trebalo otkopati, da bi se natpis vidio (Š. Bešlagić, 1959., 245.).