Status spomenika -> Nacionalni spomenik
„Službeni glasnik BiH“ br. 43./08.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 10. srpnja 2004. godine je donijelo
O D L U K U
I.
Povijesno područje – nekropola sa stećcima Kaursko groblje u Prečanima, općina Trnovo, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola sa 184 stećka, stari muslimanski nišani i ostaci zidova.
Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. 1276 upisana u zk. uložak broj 135, k.o. Dejčići, općina Trnovo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenoga prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH«, br. 2/02, 27/02 i 6/04).
II.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III.
U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika na prostoru definiranom u točki I. stavak 3. ove odluke primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- zona je potencijalno arheološko nalazište, te stoga nije dopušteno izvođenje radova koji bi na bilo koji način utjecali na izmjenu područja i oštećenje spomenika;
- prostor spomenika bit će očišćen, otvoren i dostupan javnosti i može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- nije dopušteno odlaganje otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provođenje sljedećih mjera zaštite:
- izradu programa sistematskog, arheološkog istraživanja i konzervacije nekropole, koji treba da sadrži i geodetsku snimku postojećeg stanja;
- izradu i provedbu programa prezentacije nacionalnog spomenika;
- zabranu bespravne eksploatacije građevinskog materijala;
- sanaciju i rekultivaciju terena oštećenog eksploatacijom kamena.
U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se zaštitni pojas širine 500 m od granica prostora definiranog u točki I. stavak 3. ove odluke. U tom pojasu primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- nije dopuštena izgradnja, niti izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i promjenu krajolika;
- nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi osim uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- nije dopušteno odlaganje otpada.
IV.
Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi koji su oprečni odredbama ove odluke.
V.
Svatko, a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VI.
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II. – V. ove odluke i nadležnom općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.
VII.
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web-stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII.
Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.
IX.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u »Službenom glasniku BiH«.
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Predsjedatelj Povjerenstva
Dubravko Lovrenović
Broj: 05.1-02-111/04-4
7. srpnja 2004. godine
Jajce
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na temelju članka 2, stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, »nacionalni spomenik« je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH«, broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Margita Gavrilović, arheolog iz Sarajeva, poslala je dana 27. 5. 2004. godine prijedlog/peticiju za proglašenje povijesnog područja nekropola sa stećcima Kaursko groblje, mezarje i ostaci zidova nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U skladu sa odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
II - PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:
• dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),
• podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
• povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Selo Prečani se nalazi u podnožju planine Treskavice. Oko 15 km je udaljeno od Trnova.
Povijesno područje je situirano na istaknutom mjestu pored puta, oko 1 km jugozapadno od sela.
Povijesni podaci
Planina Treskavica se prvi put spominje u pisanim izvorima Dubrovačkog arhiva u kolovozu 1373. godine, u povodu prenosa 100 tovara soli iz Dubrovnika. Tada se spominje kiridžija, katunar, Vlah Brajan Pribojević (M. Vego, 1981. 39).
O naseljavanju ovih krajeva u srednjem vijeku svjedoče brojne nekropole sa stećcima. Nalaze se uz naselja: Trebečaj, Lediće, Šabance, Donju Presjenicu, Šišiće, Delijaš i Gukavac.
Stećci nekropole u Prečanima se okvirno mogu datirati u XIV. st. (M. Vego, 1981. 39) i XV. st. (Š. Bešlagić, 1978. 135).
2. Opis dobra
Povijesno područje čini srednjovjekovna nekropola sa stećcima, stari nišani i ostaci zidova nepoznatih objekata. Na udaljenosti od 140 m zapadno od nekropole, na samom rubu područja je jedna usamljena krstača, orijentirana u pravcu istok–zapad i djelomično utonula.
Nekropola sa stećcima. Ukupne dimenzije nekropole su približno 47 x 64 m. Stećci su klesani u obližnjem kamenolomu, na lokalitetu Gradina.
Nekropola se sastoji od 184 stećka, od toga 9 sljemenjaka i 175 sanduka. Orijentirani su u pravcu zapad–istok sa malim otklonom i svrstani u nizove. Desetak stećaka na perifernim dijelovima nekropole orijentirano je u pravcu sjever–jug. Ukrašeno je dvadeset primjeraka.
Stećak br. 1 je visoki sljemenjak sa postoljem. Na bočnim stranama je ukrašen običnom širokom vrpcom.
Stećak br. 2 je sanduk koji na gornjoj plohi ima urezanu uzdužnu liniju.
Stećak br. 3 je dugi sanduk. Na gornjoj vodoravnoj plohi je pravokutni štit i mač kod kojeg je donji dio korica tordiran, što je vrlo rijetka pojava na stećcima. Poprečni krakovi križa u štitu završavaju se kružićima. Štit je ukrašen sa dvije polujabučice. Do ovog motiva je kvadratni okvir sa četiri polujabučice.
Stećak br. 4 je manji sljemenjak sa postoljem. Na jednoj krovnoj plohi je štit sa mačem.
Stećak br. 5 je veliki sljemenjak sa postoljem sa istaknutim hrbatom od kojeg se nastavljaju dva simetrična pravokutnika.
Stećak br. 6 je nagnuti sljemenjak koji na bočnim stranama ima plastičnu vrpcu kao friz.
Stećak br. 7 je sanduk koji na gornjoj plohi ima neobično stiliziran križ. Jedan uspravni krak se završava kao krug, dok se drugi račva i blago povija. Križ ima dva poprečna kraka koji se povijaju, a jedan od njih je dvostruk.
Stećak br. 8 je sanduk koji na gornjoj plohi ima rozetu u dva tordirana kružna vijenca.
Stećak br. 9 je utonuli sanduk. Na gornjoj plohi, u pravokutnom okviru su prikazani motivi koji podsjećaju na stilizirane ljudske figure. Na jednoj polovici su dvije figure koje imaju glavu, ruke i trup i u donjem dijelu se proširuju u pravokutnik. Na suprotnom kraju su dvije figure koje imaju samo glavu i uzdignuta ramena. Iznad njih su druge dvije figure, prikazane jednostavnije, urezanom linijom. Glava je elipsasta, ruke povijene i drže neki okrugli predmet. Na sredini, okomito na sve ostale figure, urezana je još jedna figura, prikazana na isti način kao i prethodne dvije. Između figura je urezan natpis na neuobičajen način, odozdo prema gore, gledajući sa južne strane. U natpisu se kaže da tu leži Ivan na svojoj zemlji. Na sjevernoj, bočnoj strani stećka urezane su tri figure i drugi dio natpisa koji govori o pisaru Radiču. Prevod u cijelosti glasi: "Ovdje leži Ivan na svojoj zemlji. Bratja i družino, žalite me! Ja sam bio k'o vi, a vi ćete biti k'o i ja. Napisao Radič." (Vego, Marko, 1985, 39). Oblik slova u tekstu i ligature u pojedinim riječima ukazuju da se radi o pisaru iz XIV. st. ili XV. stoljeća.
Stećak br. 10 je sanduk sa tordiranom vrpcom na horizontalnim rubovima stećka.
Stećak br. 11 je veći sanduk. U pravokutnoj borduri, na vodoravnoj strani stećka je jednostavan prikaz čovjeka i mača.
Stećak br. 12 je sanduk, na čijoj je gornjoj strani urezana linija.
Stećak br. 13 je sanduk koji na gornjoj plohi ima predstavu krsta sa elipsastom glavom.
Stećak br. 14 je sanduk koji na gornjoj strani ima rozetu.
Stećak br. 15 je sanduk ukrašen pravokutnom bordurom i motivima koji se danas ne raspoznaju.
Stećak br. 16 je sanduk koji na gornjoj plohi ima plastičan križ. Uspravni krak se na gornjoj strani završava krugom.
Stećak br. 17 je veći sanduk. Na gornjoj plohi je pravokutna vrpca koja se proteže i po sredini plohe i dijeli je na dvije polovine. U svakoj od njih je po jedna urezana ljudska figura okrugle glave, uzdignutih ruku i sa nogama koje se u donjem dijelu račvaju.
Stećak br. 18 je sanduk koji na gornjoj plohi ima pravokutnu borduru i unutar nje križ.
Stećak br. 19 je sanduk koji na gornjoj plohi ima borduru i unutar nje antropomorfni križ.
Stećak br. 20 je oštećeni sanduk koji je ukrašen plastičnim kružnim vijencem na gornjoj plohi.
Na području Trnova, kao i u većini drugih krajeva Bosne i Hercegovine, za nekropole stećaka su vezana kasnija kršćanska ili muslimanska sahranjivanja. U Prečanima, 50 m zapadno od nekropole sa stećcima nalazi se veoma staro muslimansko groblje sa nišanima na kojima su uklesani motivi sablje, luka sa strijelom, jabuke i buzdovana.
Opis nišana:
1. Grobno mjesto bez nišana s ostacima kamenog santrača dimenzija 240 x 118 cm.
2. Kameni nišan, oboren na zemlju, pravokutne ili kvadratne osnove, čije dimenzije nisu ustanovljene s obzirom na to da je djelomično potonuo u zemlju. Na vidljivoj strani nišana koja je u osnovici široka 40 cm i koja se širi prema vrhu, gdje doseže širinu od 50 cm, s visinom od 218 cm, isklesani su luk i strijela, iznad kojih je jabuka. Vrh nišana je oštećen.
3. Veliki kameni nišan, oboren na zemlju; širina u osnovi mu je 40 cm, a pri vrhu 50 cm, s visinom od 170 cm. Na vidljivim stranicama nema nikakvih oznaka. Po mjestu gdje se nalazi bi mogao biti nožni nišan nišanu broj 1.
4. Grobno mjesto s ostacima kamenog santrača, dimenzija 255 x 130 cm.
5. Kameni nišan oboren na zemlju, širine 40 cm i visine 130 cm, bez vidljivih oznaka.
6. Kameni nišan pravokutne osnove 38 x 30 m cm, slomljenog vrha, s visinom od 100 cm. Sa prednje strane nišana je isklesan luk sa strijelom, na desnoj strani isklesan je mač, a na lijevoj je uklesan najvjerojantije mač.
7. Kameni nišan u obliku stele, dimenzije osnove 35 x 25 cm i visine 86 cm. Nišan je bez oznaka. Mogao bi biti nožni nišan nišanu broj 6.
8. Nišan u obliku stele, pravokutne osnove 40 x 25 cm i visine 95 cm. Nišan je bez vidljivih oznaka.
9. Nišan u obliku stele, pravokutne osnove 22 x 15 cm i visine 43 cm, bez oznaka. Nožni nišan je dimenzija 25 x 20 cm i visine 50 cm.
10. Nišan u obliku stele pravokutne osnove 27 x 20 cm i visine 50 cm, bez oznaka.
11. Ostaci kamenog santrača čija je dužina 210 cm. Širina se nije mogla ustanoviti.
12. Prelomljen nišan s ostacima kamenog santrača.
13. Ostaci kamenog santrača.
Na lokalitetu je vidljivo još grobnih mjesta s ostacima kamenih santrača.
Južno i zapadno od nišana na površini od oko 300 m² su ostaci zidova nepoznatih građevina. Većina zidova je orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok. Na jedom mjestu se razaznaje polukrug prečnika 2,20 m koji podsjeća na apsidu crkve, okrenut prema istoku. Buduća istraživanja će dati jasniju sliku o prostornoj koncepciji, vremenskoj i stilskoj pripadnosti ovih objekata.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta ne raspolaže dokumentacijom o zakonskoj zaštiti dobra.
Povijesno područje se ne nalazi se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika, nego se odluka donosi na temelju gore navedene peticije.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Do danas na području nije bilo nikakvih konzervatorsko-restauratorskih radova.
Od 1958. do 1961. godine, a zatim u toku 1965. Š. Bešlagić je prikupio podatke o osamnaest nekropola na području Trnova i Kalinovika, uključujući i nekropolu sa stećcima u Prečanima.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta, aprila 2004. godine, ustanovljeno je sljedeće:
Dobro je ugroženo eksploatacijom građevinskog materijala, tzv. pozajmištem, koje je iskopano između nekropole sa stećcima i starih nišana. Ovim je ne samo narušen izgled područja u cjelini, nego su direktno ugroženi spomenici koji stoje na samo nekoliko metara udaljenosti od granica pozajmišta.
Stećci su dobro klesani, ali su zbog vremenskih prilika, obilnih padavina i vjetra, ispucali. Dekoracije su isprane i usljed oštećenja se teško razaznaju. Nekoliko primjeraka je utonulo. Na mnogim nadgrobnicima, kako na stećcima tako i na nišanima, prisutni su biljni organizmi.
Stari nišani su oboreni. Primjećuju se tragovi raskopavanja grobova.
Temelji zidova nepoznatih objekata uglavnom se jasno razaznaju i predstavljaju potencijalno arheološko nalazište.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (»Službeni glasnik BiH«, br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A) Vremensko određenje
B) Povijesna vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
iv. Kompozicija
v. Vrijednost detalja
D) Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)
i. Svjedočanstvo o povijesnim mijenama
iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili maniri
E) Simbolička vrijednost
i. Ontološka vrijednost
ii. Sakralna vrijednost
G) Izvornost
i. Oblik i dizajn
v. Položaj i smještaj u prostoru
H) Jedinstvenost i reprezentativnost
i. Jedinstven i rijedak primjerak određenog tipa ili stila
Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana,
- fotodokumentacija,
- grafički prilozi.
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1894. Truhelka, Ćiro, Prečani ispod Treskavice, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1894. 189-191.
1967. Bešlagić, Šefik, Trnovo, srednjovjekovni nadgrobni spomenici, Naše starine XI, Sarajevo, 1967. 101-135.
1978. Bešlagić, Šefik, Nišani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1978. Sarajevo, 1978.
1981. Vego, Marko, Novi i revidirani srednjovjekovni natpisi iz Bosne, Naše starine XIV, Sarajevo 1981. 39.
|
