Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 44/04
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 20. do 26. siječnja 2004. godine, donijelo je
O D L U K U
I
Grobljanska cjelina – Rimokatoličko groblje Hrast u Jajcu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. br. 628, k.o. Jajce I, općina Jajce, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
U cilju trajne zaštite dobra utvrđuje se sljedeće mjere zaštite, koje se odnose na prostor definiran u točki I stavak 2. ove odluke:
- nije dopušteno izvođenje bilo kakvih radova osim redovnog održavanja aktivnog groblja, te konzervatorsko-restauratorskih radova na starijim spomenicima, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine;
- nije dopušteno odlaganje otpada;
- dopuštena je isključivo sanitarna sječa stabala.
IV
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
V
Svatko, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine i općinskim organima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII
Prema članku V, stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Predsjedateljka Povjerenstva
Ljiljana Ševo
Broj: 07.2-2-506/03-1
21. siječnja 2004. godine
Sarajevo
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na temelju Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, članak 2, stavak 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8, Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», Broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Općina Jajce je dana 21. veljače 2003. godine podnijela peticiju / prijedlog za proglašenje Rimokatoličkog groblja Hrast sa kapelom, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Povjerenstvo je na sjednici održanoj od 01. do 02. srpnja 1999. godine donijelo odluku o stavljanju Katoličkog groblja u Jajcu na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 283.
U skladu sa odredbama zakona, a na temelju članka V, Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
II - PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- z.k. izvadak i podatke o vlasništvu,
- povijesnu, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Staro katoličko groblje se nalazi u naselju Hrast, nedaleko od jajačkog Franjevačkog samostana i ostataka Crkve Blažene Djevice Marije. Omeđeno je ulicama Nova cesta i Franje Peterkovića. Obuhvata k.č. br. 628. k.o. Jajce I, Federacija Bosne i Hercegovine.
Povijesni podaci
Na temelju pronađenih nadgrobnih spomenika, može se zaključiti da je gradsko katoličko groblje u Jajcu vrlo staro. Datumi na nadgrobnim spomenicima u njegovoj jugoistočnoj – donjoj strani, datiraju od 1719. godine, što ne znači da ovo groblje nije još starijeg datuma. Do 1961. godine u groblju se nalazilo nekoliko srednjovjekovnih nadgrobnika. U izvještaju koji je prethodio radu Povjerenstva za razmatranje programa adaptacije i konzervacije spomenika kulture i prirode Jajca i okoline, urađenom dana 19. rujna 1961. godine, a u čijem sastavljanju su učestvovala tada ugledna imena zaštite naslijeđa, navodi se podatak da je»pri dnu groblja prisutno nekoliko srednjevjekovnih stećaka». Također se u istom izvještaju navodi stablo lipe koje predstavlja dendrološku vrijednost flore tih krajeva.
Ovaj memorijal pruža neke elemente za proučavanje socioprofesionalne i nacionalne strukture stranih državljana koji su se nastanjivali u Jajcu poslije austrougarske okupacije.
2. Opis dobra
Katoličko groblje zauzima površinu od 1 hektara i 28 ari. Parcela groblja je položena u osnovnom pravcu sjeverozapad – jugoistok. Sa istočne strane graniči sa ulicom Franje Peterkovića. Groblje je smješteno na maloj uzvišici koja počinje na jugoistoku i postepeno se penje prema najvišoj koti koja se nalazi na sjeverozapadnoj strani kompleksa.
Otprilike na polovici groblja nalazi se centralna staza postavljena u pravcu sjeverozapad – jugoistok, sa grobnom kapelicom na sredini. Kapelica je nastala najvjerojatnije u doba austrougarske uprave i nema podataka da li je na tom mjestu nekada ranije bio objekt slične namjene.
Glavni ulaz u groblje se nalazi sa sjeverozapadne strane.
Kao i kod ostalih grobalja, i ovdje se nailazi na izmiješanost nadgrobnika što je prisutno kod grobalja koja su aktivna dugi niz godina. Veća koncentracija starijih nadgrobnika koji potječu iz prve polovice 18. stoljeća, vidljiva je u samom dnu parcele, odnosno na njegovoj jugoistočnoj strani.
Sjeverni dio groblja, naročito njegova druga polovica, isparcelisan je za nova grobna mjesta, a na njenom krajnjem rubu su grobnice podignute nekoliko decenija prije rata 1992-1995. godine.
Na groblju ima dosta i pojedinačnih obiteljskih grobnica, naročito iz vremena austorugarske vladavine.
Najstariji spomenici su u obliku stele, visoke oko 80 cm, koja je lučno završena. Ukrasi su izrađivani uglavnom u plitkom reljefu, nekad vješto, a nekad vrlo jednostavno urađeni. Prikaz križa je obavezan na svakoj steli, ali u raznim varijantama kao što su latinski križ, kalvarija-golgota. Na nekim stelama je donja polovica rezervirana za natpis, koji se javlja na ovakvim stelama krajem 19. stoljeća. Natpis može biti kratak i urezan je na dnu stele, a ponekad zauzima donju polovicu spomenika. Materijal za izradu nadgrobnika je najčešće kamen i to vapnenac, sedra i posebna vrsta lokalnog pješčara.
U groblju se nalaze i tri spomenika austrougarskim vojnicima koji su služili vojni rok u Jajcu, a koji su poginuli u borbama u Srbiji za vrijeme I svjetskog rata. Ovakvi spomenici se sreću na svim gradskim grobljima po Bosni i Hercegovini i većinom su u obliku stele.
Kontinuitet sahranjivanja u groblju u Jajcu se nastavlja i između dva svjetska rata i u vremenu iza II svjetskog rata, kada počinje uveliko podizanje mramornih i granitnih grobnica i koje se zadržalo sve do današnjih dana.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Katoličko groblje u Jajcu se nalazi na Privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 283.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Nisu vršeni.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta ustanovljeno je sljedeće:
- jugoistočni dio groblja, na kome se nalazi većina najstarijih nadgrobnika, je dosta zapušten,
- spomenici su utonuli u zemlju i dijelom su nakrivljeni,
- jedan dio najstarijih nadgrobnika je povađen i deponiran na sredinu donjeg dijela groblja.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:
A) Vremensko određenje
C) Umjetnička i estetska vrijednost
v. Vrijednost detalja
D) Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)
iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru
E) Simbolička vrijednost
iii. Tradicionalna vrijednost
iv. Vezanost za rituale i obrede
v. Značaj za identitet skupine ljudi
G) Izvornost
vi. Duh i osjećanja
I) Cjelovitost
iii. Zaokruženost (kompletnost)
Sastavni dio ove odluke su:
- fotodokumentacija,
- grafički prilozi.
Korištena literatura:
U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1904. Truhelka, Ćiro, Kraljevski grad Jajce, Sarajevo, 1904.
1916. L. Thalloczy, Povijest Jajca, Zagreb, 1916.
1952. Mazalić, Đoko, Stari grad Jajce, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n.s. sveska VII, Sarajevo, 1952, 59-100.
1953. Kreševljaković, Hamdija, Stari bosanski gradovi, Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-47.
1963. Anđelić, Pavao, Jedna etapa izgradnje Jajca, Zbornik krajiških muzeja II, Banja Luka, 1963/1964, 50-52.
1963. Basler, Đuro, Manji nalazi iz starije prošlosti Jajca, Zbornik krajiških muzeja II, Banja Luka, 1963/1964, 40-49.
1970. Jadrić, Radivoj , Revitalizacija istorijskog jezgra Jajca, Sarajevo, 1970.
Dokumentacija Arhiva BiH, Općine Jajce i Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH,
|
