Status spomenika -> Nacionalni spomenik

           Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 12/04.

           Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 11. listopada 2003. godine, donijelo je

O D L U K U

I

            Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

            Nacionalni spomenik se nalazi na k.č. II/26, k.o. Stolac,  općina Stolac,  Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

            Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog  prema Aneksu 8. Općeg  okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).

II

            Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije)  dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika. 

            Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

            Potrebno je osigurati provedbu sljedećih mjera:

            - na nacionalnom spomeniku dopušteni su samo radovi  konzervacije, konstruktivne  sanacije, restauracije i rekonstrukcije s ciljem vraćanja izvorne namjene nacionalnom spomeniku, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine.

            U cilju zaštite i osiguranja uvjeta za rehabilitaciju utvrđuju se dvije etape izvođenja radova:

I etapa – hitna zaštita od daljnjeg propadanja:

1. čišćenje objekta od otpadaka i šuta;
2. ispitivanje i statička analiza nosive konstrukcije stropova i zidova;
3. sanacija i statička konsolidacija stropova i zidova;
4. zaštita objekta od vremenskih utjecaja (zatvaranje krova i otvora);

II etapa – rehabilitacija građevine - podrazumijeva sljedeće zahvate:

1. na temelju rezultata prethodnih ispitivanja i statičke analize, uraditi   projekt rekonstrukcije i restauracije, kao i restauracije fasada, a prema raspoloživim fotografijama i arhitektonskom snimku stanja objekta prije devastacije; 
2. sve dijelove za koje ne postoji pouzdana dokumentacija riješiti u sklopu projekta na način kojim će se osigurati čitljivost njihovog interpoliranja;
3. zabranjuje se odlaganja svih vrsta otpada.

IV

            Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

V

            Svatko, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

VI

             Ova odluka dostavit će će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine  i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u toč.  II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

            Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva   (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII

            Prema članku V, stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

IX

            Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» .

            Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Broj: 07-6-492/03-1                

7. listopada 2003. godine                                                                 

Sarajevo                                                                                      

Predsjedateljka Povjerenstva 

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

            Na temelju članka 2. stavka 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

            Povjerenstvo je primilo peticiju od strane Medžlisa Islamske zajednice iz Stoca, 21. listopada 2002. godine, za proglašenje zgrade Mekteba ibtidaija nacionalnim spomenikom. Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V, Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

-         podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima tijekom rata,

-         dokumentaciju o lokaciji imovine ( Općina Stolac nije dostavila kopiju katastarskog plana za objekat Mekteba ibtidaija, te je položaj objekta ubiciran na temelju očevida na terenu i kopije katastarskog plana za objekt Čaršijske džamije u Stocu koja se nalazi u prilogu),

-         dokumentaciju o sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (Općina Stolac nije dostavila kopiju zemljišnoknjižnog izvatka za objekt Mekteba ibtidaija, te su navedeni podaci o br. k.č. i br. zk. uloška, preuzeti iz peticije ),

-         povijesnu, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

            Na temelju uvida u  prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

            Zgrada Mekteba ibtidaija se nalazi u samom centru Stoca neposredno uz graditeljsku cjelinu Čaršijske džamije i Čaršije u Stocu i zgrade osnovne škole u Stocu.         

Povijesni podaci

            «Podaci o školstvu u Stocu u 19. vijeku, posebno u doba turske vladavine, veoma su oskudni i fragmentarni. Osvajanjem ovih prostora, širenjem islama kod dijela stanovništva, Turska država je donosila i jedan novi duhovni utjecaj, čiji je temelj počivao na islamskom učenju. Preduslov za širenje i učvršćenje nove religije ležao je u poznavanju osnovnih elemenata pismenosti, što znači nametala se potreba podizanja i širenja školskog sistema. Istovremeno, s obzirom na sastav stanovništva i postojanje drugih konfesija, otvarale su se i druge škole konfesionalnog karaktera.» (Jaganjac, 1984., str.60)

Početni stupanj kod širenja školske mreže, kod muslimana u to doba, predstavljao je sibjan-mekteb (1). Do kraja 19. stoljeća u Stocu je bilo sedam sibjan-mekteba, mekteb ibtidadija, ruždija (medresa) i muslimanska čitaonica (kiraethana). Sibjan mektebi su se uglavnom nalazili uz džamije: Čaršijsku džamiju (Sultan-Selimovu), Ćuprijsku džamiju (džamiju hadži Alije Hadžisalihovića), Uzinovićku džamiju (džamiju Ismail-kapetana Šarića), a tri su mekteba bila u privatnim kućama: Rizvanbegovića u Begovini, Jusufa Dervoza u Zagrad-mahali  i Ibrahim-age Šarića u Čaršiji (Poljarević, 1991., str. 193; Jaganjac, 1984., str.60). Veći stupanj škole, nakon sibjan-mekteba predstavljali su medrese(2)  i ruždije(3). Austrougarska vlast zatiče postojeći školski sustav u lošem stanju i već 1879. godine donosi odredbe o organizaciji osnovnih škola, a 1880. godine se otvara mreža osnovnih škola, uz koje, u isto vrijeme, djeluju i privatne i konfesionalne škole (Jaganjac, 1984., str.62).

            Kao posljedica reformi školskog sustava koje provodi Zemaljska vlada, utemeljuje se 1894. godine, u dogovoru sa Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu, reformirani mekteb, takozvani mekteb ibtidaija(4).

            Za prvi mekteb ibtidaiju u Stocu, Mehmed ef. Šarić je dao svoj konak i obavezao se da će predavati krasnopis (Jaganjac, 1984., str.63). Prema navodima objavljenim u članku Potreba vodovoda.-Rasvjeta.-Škole(5)., može  se nedvojbeno zaključiti da je prvi mekteb ibtidaija u Stocu utemeljen 1894. godine.

            «List Bošnjak donosi dopis sa održanih ispita u stolačkom mekteb ibtidaiji iz 1898. godine. Uspjeh učenika zadovoljio je komisiju, a velika zasluga pripisuje se mualimu evelu Salih ef. Čeliću. 1899. godine održani su isti ispiti u prisustvu šerijatskog sudije Vehni ef. Sikirića i gradonačelnika Muhameda ef. Šehića. Ispiti i znanje učenika zadovoljili su sve prisutne.» (Jaganjac, 1984., str.63)

            U Arhivu Hercegovine u Mostaru pronađena su četiri različita projekta(6) za mekteb u Stocu. Upoređujući stanje objekta Mekteba ibtidaija u Stocu in situ, sa dispozicionim rješenjima tlocrta, presjeka i fasada prikazanim u gore navedenim projektima, te kontrolirajući, mjerenjem na licu mjesta, stvarne dimenzije Mekteba, nedvojbeno se zaključuje da je objekt Mekteba ibtidaija u Stocu izveden u potpunosti sukladno projektu Project fűr ein Reform-Mekteb in Stolac, urađenom u travnju 1900. godine u Mostaru, a kojeg je potpisao inženjer Max (Maksimilijan) David(7).

            Prilikom očevida na terenu, uočen je i fotografiran natpis sa nadnevkom 10. ožujka 1905. godine koji je urezan na drvenoj gredi vezača krovne konstrukcije.

            Prema kazivanju gosp. Amera Medara (predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Stolac), Mekteb ibtidaija je bio u funkciji vjersko-školske ustanove do 1959. godine. U periodu od 1959. – do 1960. godine bio je izuzet za potrebe Saveza socijalističkog narodnog odbora (SSNO) i u tom periodu postaje Narodni univerzitet. Godine 1974., objekt se ponovno vraća u posjed Islamske zajednice, koja ga, zbog nedostatka školskog prostora, ustupa na korištenje Osnovnoj školi, a potom Auto-moto društvu. 1989/90. godine Islamska zajednica ponovno dolazi u posjed dobra, a privremeni korisnici ga napuštaju. Islamska zajednica u prostorijama Mekteba smješta biblioteku, čitaonicu i čajnu kuhinju, a jednu prostoriju daje u zakup Stranki demokratske akcije, koju ova koristi kao uredski prostor. Tijekom rata 1992.-1995. godine, objekt je znatno oštećen.     

2. Opis dobra

            Austrougarski period karakterizira intezivna izgradnja, čime nova uprava nastoji zadovoljiti  potrebe vlasti i potrebe stanovništva. Kulturni razvoj Bosne i Hercegovine u to doba nije zaostajao u odnosu na druge pokrajine Austro-Ugarske monarhije. Arhitektura eklektike, odnosno arhitektura historicizma, u Bosni i Hercegovini je dala brojna i kvalitetna ostvarenja u smislu interpretacije europskih stilova. Eklektička metoda formiranja arhitektonskog izraza u Bosni stvorio je interpretaciju potpuno nove teme, tzv. orijentalni slog sa pseudoorijentalnim izrazom.

            Tijekom posljednje decenije 19. stoljeća, pseudomaurski izraz zauzima drugo mjesto po rasprostranjenosti i značaju realiziranih projekata (Krzović, 1987., str.26).   U Stocu se ovaj izraz, u svojoj skromnoj, provincijalnoj formi, pojavio na zgradi Mekteba ibtidaija, fragmentalno u detaljima dekoracije natprozornika koji su «identični sa detaljima na Arsa tekiji(8)  u Sarajevu» (Poljarević, 1991., str. 143, 215). Elementi dekorativno-plastične ornamentike prisutni su i u tretmanu površina prozorskih parapeta katne etaže na uličnoj fasadi. Na uličnoj fasadi objekt je vertikalno raščlanjen primjenom profiliranog kordon vijenca, podužno postavljenog u razini međukatne konstrukcije, na dva dijela, prizemlje i kat, a zidne ravni ove fasade dodatno su naglašene horizontalnim vrpcama veoma plitke profilacije što je karakteristično za gotovo sve objekte tog eklektičkog manira. Karakteristika manira  očitava se i u primjeni profilacija oko prozora, ulaznog portala i gornjeg ruba parapeta prizemne etaže u vidu meandar vijenca.

            Prozorski otvori prizemlja i kata (dimenzija cca 100 x 200 cm), na uličnoj fasadi objekta, postavljeni su u 5 vertikalnih osovina, a u središnjoj osi, u razini prizemne etaže, je postavljen ulazni portal dimenzija cca 1,40 x 3,10 m.      

            Osnova objekta zgrade Mekteba ibtidaija je pravokutnik dimenzija 10,80 x 15 m (istak na istočnoj, dvorišnoj fasadi je dimenzija 1,30 x 5 m).  Objekt ima prizemnu i katnu etažu.

            Kod dispozicionog rješenja prizemlja objekta, u središnjem dijelu, po njegovoj dubini, smješten je komunikacijski trakt sa ulaznom partijom koja ima vjetrobran i manjim holom sa trokrakim drvenim stubištem. Lijevo od komunikacijskog trakta smještena je prostrana učionica gabarita 5,50 x 9,80 m, a desno uredski prostor i sanitarni blok. Na katu su, oko stubišta smještene dvije veće učionice dimenzija 5,50 x 9,80 m i 5 x 8 m i jedna manja prostorija dimenzija 3,50 x 4,30 m. Visina poda prizemlja je cca 60 cm viša u odnosu na kotu terena, a svijetle visine prostorija prizemlja i kata su cca 350 cm.  

            Osnovni vertikalni konstruktivni elementi su zidovi i lukovi, a kao građevinski materijali korišteni su kamen (za zidove), opeka (za zidanje dimnjaka) i drvo (za stubišnu i međukatnu konstrukciju). Korištene su tektonske konstrukcije u vidu zidova i ravnih drvenih tavanica i stereotomske u vidu plitkih kamenih lukova (sa radijalnim kamenim segmentima lukova) iznad prozora i u hodnicima. Međukatne drvene konstrukcije rađene su od drvenog grednika (grede poprečnih presjeka 18 x 24 cm, postavljene na međuosovinskom razmaku od cca 100 cm; grede su odozgo bile pokovane nehoblanim daskama pokovanim jedna do druge-konstrukcija tzv. «slijepog poda», a sa donje strane grede su bile pokovane daskama sa malim međurazmacima od cca 2-3 cm, sa postavljenom plafonskom konstrukcijom žbuke na trščanoj podlozi  ) iznad koje je superponirana konstrukcija slijepog drvenog poda (drvena podna obloga tipa  brodskog poda postavljenog na drvene potpatosnice koje leže u podlozi od šuta - što u biti predstavlja prvobitnu konstrukciju tzv. «plivajućeg poda»). Ovakva međukatna konstrukcija, sa velikom sopstvenom težinom, izraženu u kg/m2, i primjenom konstrukcije «plivajućeg poda», namjera je projektanta da što bolje zvučno izolira učionice, s obzirom da je objekt namjenski projektiran za potrebe škole-mekteba.   

            Krov je bio četverovodni sa klasničom drvenom konstrukcijom vezača tipa dvostruke stolice (ukupno postavljena 2 vezača) i jednostrukih stolica poluvezača (ukupno su postavljena 4 poluvezača, koji se, u dispozicionom pogledu, nalaze ispod grebenih greda), a pokrov je od falcovanog crijepa. Zidovi su rađeni od pritesanog kamena, dok je završna obrada zidova enterijera ožbukana i obijeljena vapnom (obojena). Fasade objekta su ožbukane i obojene.

Prema projektu, iza objekta, na njegovoj jugoistočnoj strani, izgrađena je septička jama.  

3.  Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

              Nema podataka da su vršeni bilo kakvi konzervatorsko-restauratorski radovi.

4. Sadašnje stanje dobra

            Objekt je u lošem stanju. Krovni pokrivač je veoma uništen, što ubrzava daljnje progresivno propadanje objekta. Krovna konstrukcija je u dosta dobrom stanju, iako bi se neki dijelovi trebali zamijeniti novim.   Međukatne konstrukcije su gotovo potpuno uništene, kao i podovi. Primjetna je prisutnost vlage na zidovima u objektu što je sigurno rezultat dugotrajnog prokišnjavanja objekta. Sva stolarija je uništena, a stubište se također nalazi u lošem stanju. Jedan od vanjskih zidova se potpuno srušio usljed vremenskih nepogoda (zid na sjevernoj strani). Kasnije je ponovno sagrađen. Nije moguć pristup prostorima suterena zbog urušavanja zidova. Donja zona pokrova objekta, okrenuta uličnoj fasadi, je veoma oštećena, na ovoj strani objekta horizontalnog oluka nikako nema, velika su oštećenja i strehe, što je rezultiralo znatnim oštećenjima ulazne fasade usljed stalnog djelovanja oborinskih voda.

III -   ZAKLJUČAK

            Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijela odluku kao u dispozitivu.

Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

            A. Vremensko određenje

            B. Povijesna vrijednost

                (veza građevine, cjeline ili područja sa povijesnom ličnošću ili značajnim događajem u povijesti)

            D. Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

                        ii. Svjedočanstvo o povijesnim mijenama

                        iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

            E. Simbolička vrijednost

                        iv Tradicionalna vrijednost

                        vi Značaj za identitet skupine ljudi

            F. Ambijentalna vrijednost

                        ii. Značenje u strukturi i slici grada

                        ii. Objekt ili skupina objekata je dio cjeline ili područja

            G. Izvornost

                        i. Oblik i dizajn

                        ii. Materijal i sadržaj

                        v. Položaj i smještaj u prostoru

Sastavni dio ove odluke su:

- kopija katastarskog plana,

- fotodokumentacija,

- grafički prilozi.

Korištena literatura:

            Tijekom vođenja postupka proglašenja povijesnog spomenika zgrade Mekteba ibtidaija u Stocu nacionalnim spomenikom, korištena je sljedeća literatura:

             Projekti Mekteba u Stocu, Arhiv Hercegovine u Mostaru, K/2, br.14:

-          Project fur ein Mekteb in Stolac , veljača 1900. godine, Stolac; u potpisu M. David

-          Project fűr ein Reform-Mekteb in Stolac, travanj 1900. godine, Mostar; u potpisu M. David;

-          ... fur ein Mekteb in Stolac, 21.lipanj 1900. godine, Sarajevo;

-          Project fur ein Mektebgehaude in Stolac fur 200 kinder, 1894. godine, Mostar

1896.    Potreba vodovoda.-Rasvjeta.-Škole, Bošnjak, 19. ožujak 1896. godine, broj 12, godina VI, str.2, Sarajevo

1984.   Jaganjac, Selam,  Pregled školstva u Stocu u 19. vijeku, str.60-63, Slovo Gorčina '84, Stolac

1987.   Krzović, Ibrahim,   Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878. - 1918., Umjetnička  galerija  Bosne i Hercegovine, Sarajevo

1991.   Poljarević, Ale,  Stolac, grad i arhitektura, neobjavljena doktorska disertacija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Katedra za povijest umjetnosti; Stolac

1990.  Hangi, Antun, Život i običaji Muslimana u Bosni i Hercegovini   / Antun Hangi ; [priređivač Radmila Kajmaković]. - 3.izd. - Sarajevo , Svjetlost, 1990.