početna stranica    
 
VIJESTI

Sjednice Komisije

Posjete Komisije općinama

Saopćenja

Saradnja

Kampanja za zaštitu ugroženog naslijeđa

Projekti i konferencije

Priznanja i nagrade


Regionalni program kulturnog i prirodnog naslijeđa za Jugoistočnu Evropu


IZVJEŠTAJ O RADU KOMISIJE ZA OČUVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA U 2014. GODINI

Sastanak sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine

vezan za zaštitu fragmenata Aladža džamije u Foči/Srbinju

 

Sastanak je održan 02.09.2004. godine u 12.00 sati u radnom salonu Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Sulejman Tihić, predsjedavajući; Stjepan Kljujić, savjetnik za vanjsku politiku iz kabineta člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda; Dragomir Vuković, savjetnik za politički sistem, analizu i informisanje iz kabineta člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda; Sabira Husedžinović, stručni savjetnik u Federalnom ministarstvu kulture i sporta. Dubravko Lovrenović, predsjedavajući Komisije, nije mogao prisustvovati sastanku zbog učešća na svečanosti otvaranja Dana evropskog naslijeđa u Barseloni.

Amra Hadžimuhamedović je informisala da je Aladža džamija (Šarena džamija, džamija Hasana Nezira) sagrađena 1550/51 godine u središtu Foče i predstavljala je jedno od najznačajnijih graditeljskih ostvarenja u svijetu. Bila je jedan od najbolje proporcioniranih objekata, objekat koji je imao izvorno sačuvane unutarnje dekoracije, kojem se od početka pripisivala izuzetno velika simbolička vrijednost. Cjelina je bila izuzetno vrijedna, bili su sačuvani šadrvan, dio ogradnog zida i kasnije sagrađena česma u avlijskom zidu. Srušena je 1992. godine i dosada nije bilo informacija o tome gdje se nalaze njeni ostaci. 25.08.2004. godine na osnovu obavijesti Federalne komisije za traženje nestalih osoba, stručnjaci Komisije su posjetili Foču i na prostoru za koji se pretpostavlja da se pod zemljom nalaze tijela ubijenih građana Foče koji su bili zatočeni u KP domu Foča, rekognoscirali su ostatke Aladža džamije. Na osnovi dosadašnjih istraživanja Komisije, ostaci Aladža džamije su nađeni na dvije lokacije. Jedna se nalazi 200 m južno od željeznog mosta preko rijeke Drine. Prekrivena je debelim nanosima zemlje, šuta i otpada i zauzima površinu od oko 800 m2. Na tom prostoru, ispod šuta, otpada i ostataka nacionalnog spomenika, nađena su tijela ubijenih Fočaka. Na tom prostoru su nađeni profilirani ulomci za koje je utvrđeno da se radi o dijelovima trijema i dijelovima kamenih stubova koji su pripadali sofama Aladža džamije. Ostali fragmenti se naziru ispod površine zemlje, na kosini prema rijeci Drini i trenutno ih nije moguće  u potpunosti istražiti. Druga lokacija se nalazi 300 metara sjeverno od željeznog mosta preko rijeke Drine, udaljena oko 500 metara od prve lokacije, i prema procjenama Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i Federalne komisije za traženje nestalih, njena površina je oko 1000 m2. U nekoliko sondi koje su otvorene nađen je veliki broj fragmenata za koje je utvrđeno da pripadaju munari i mihrabu Aladža džamije. Svaki od ovih ulomaka predstavlja nacionalni spomenik prema odluci Komisije, odnosno spomenik od najvišeg značaja za Bosnu i Hercegovinu. Zapanjujuća je ljepota i preciznost ulomaka i stiče se dojam da se Aladža džamija samo dekomponirala, da se rastavila u one fragmente od kojih je i zidana. Radi se o materijalu izuzetne čvrstoće i izuzetno obrađenog koji je, i pored toga što je srušen ekslozivom i što je teškim mašinama prevežen na lokaciju, još uvijek sačuvao preciznost, ljepotu i izuzetnu vrijednost.  Na drvenim fragmenti koji se mogu uočiti na toj lokaciji vidljivi su tragovi gorenja i oni nisu upotrebljivi, ali predstavljaju dragocjen dokumentacioni materijal. Aladža džamija predstavlja jednu od najbolje istraženih džamija u Bosni i Hercegovini. Još uvijek su sačuvani snimci dekoracija koje su takođe činile izuzetnu vrijednost ovog objekta, izuzetnu vrijednost kaligrafskih ispisa koji su se u trijemu pojavljivali kroz cijelu trajnost njenog postojanja. Oni su sačuvani u zapisima, u mjeri 1:1. Andrej Andrejević, stručnjak iz Beograda, profesor historije umjetnosti, napisao je knjigu u kojoj su sačuvani svi podaci i snimci Aladža džamije, uključujući i detaljne crteže svakog od detalja. Ovo je jedan od objekata za koji rekonstrukcija, ni na koji način, nije dovedena u pitanje. Radi se o objektu izuzetne vrijednosti prema svim međunarodnim poveljama, objektu koji je potpuno dokumentiran i koji je u fragmentima pronađen. Problem s kojim je Komisija sad suočena, ilustrira na određen način stanje koje zahtjeva poduzimanje narednog koraka, u davanju dodatnih ovlasti Komisiji da bi mogla implementirati Aneks 8 kao dio Civilnog dijela mirovnog sporazuma. Ove fragmente je prvo potrebno izvaditi, i za to je potrebna radna snaga, mehanizacija i prisutnost stručnjaka koji će izvršiti rekognosciranje, obilježavanje i evidentiranje. Nakon toga ih je potrebno odložiti na mjesto na kome će biti čuvani, na kome neće biti izloženi bilo kakvim utjecajima koji će proizvesti njihovo daljnje uništavanje do ponovne ugradnje u dobro koje će biti rekonstruirano. Komisija ne raspolaže sredstvima za djelovanje u ovakvim slučajevima, ni mehanizacijom, ni radnom snagom, jedino raspolaže stručnjacima. Federalna komisija za traženje nestalih je u ovom času spriječena da nastavi svoj rad i očekuju da ostaci džamije budu uklonjeni na odgovarajući način sa tijela kako bi oni nastavili dalje svoje istraživanje. Andreas Riedlemeier, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka teorije kulturnog pamćenja i njegovog razaranja je sličan ritual razaranja zabilježio u Brčkom i prezentirao ga u sklopu svog ekspertnog izvještaja Sudu u Hagu, u sklopu svoje knjige «Pepeo kulturnog pamćenja», navodi kako su tijela ubijenih ljudi prekrivana fragmentima njihovih srušenih svetinja. U Brčkom su u masovnoj grobnici na smetljištu, blizu kafilerije, tijela ubijenih Bosnjaka prekrivana fragmentima srušene Savske džamije. Komisija je uputila zahtjeve i Vijeću ministara, Predsjedništvu, OHR-u i entitetskim vladama za preduzimanje mjera zaštite fragmenata. Vlada Republike Srpske je izravno odgovorna za poduzimanje finansijskih, tehničkih, znanstvenih i svih drugih mjera za zaštitu ovog nacionalnog spomenika. S obzirom na nedostatak sredstava za zaštitu naslijeđa u budžetu Vlade Republike Srpske, Komisija smatra da je neophodno da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara i entitetske vlade osiguraju potrebne finansijske i tehničke uvjete da se ovi fragmenti smjeste na odgovarajuće mjesto. Komisija predlaže da se širi prostor Aladža džamije ogradi metalnom ogradom koja će spriječiti ulazak neovlaštenih lica na taj prostor, da taj prostor bude pod policijskim nadzorom i da se podignu odgovarajuće nadstrešnice gdje bi se složili fragmenti munare zidova. Najvrijedniji fragmenti mihraba, trijema, portala i mimbera se trebaju prebaciti u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Nakon toga treba osigurati mjere da se svaki pojedinačni fragment snimi, da se identificira njegovo mjesto, da se izvrši prebrojavanje i numerisanje fragmenata i da se oni zaštite od bilo kakve vrste uništenja ili otuđenja.

Sulejman Tihić je istakao da Predsjedništvo podržava aktivnosti Komisije na zaštiti Aladža džamije. Potrebno je i da Vijeće ministara i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daju svoj doprinos, bez obzira što je to formalno nadležnost Vlade Republike Srpske. Potrebno je hitno djelovati na iskopavanju fragmenata džamije da bi se mogli nastaviti i radovi na iskopavanju masovne grobnice. Pitanje zaštite fragmenata razmatraće se ili na narednoj sjednici Predsjedništva koja će se održati 08.09.2004. godine (na sjednicu bi bili pozvani predstavnici Vijeća ministara, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Srpske i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika) ili na posebnom radnom sastanku (na sastanak bi bili pozvani i resorni ministri na nivou entiteta i države) da bi se pokušalo naći rješenje.

Amra Hadžimuhamedović je istakla da će se najveći dio fragmenata moći iskoristiti. Nekoliko takvih projekata je već napravljeno i neki su realizirani. Takvi su projekat Čaršijske džamije u Stocu gdje je 80 % očuvanih fragmenata ugrađenu u munaru i mihrab džamije, i projekat crkve manastira Žitomislići. Jedan od izuzetno kompleksnih projekata u čijoj izradi je učestvovala Sabira Husedžinović i u kojem aktivnu ulogu imaju Tina Wik i Zeynep Ahunbay je projekat Ferhadija džamije u Banjoj Luci.

Sabira Husedžinović je istakla značaj sakupljanja i očuvanja fragmenata džamije, koji nose duh džamije, sve njene korijene i vrijednosti. Vrlo je značajno odabrati pravo mjesto gdje će se ostaci čuvati. Navela je negativne primjere Turhan Emin-begove džamije u Ustikolini, najstarije džamije u Bosni i Hercegovini, izgrađene 1448. godine, kada su vlasnici dozvolili SFOR-u da ostatke ugradi u put i Starog mosta u Mostaru gdje su ugrađena samo dva autentična kamena na korkarluku mosta. Napomenula je da je Aladža džamija prva džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Gradio ju je bliski saradnik Mimar Sinana i njena najveća vrijednost je što su sve kasnije džamije građene oslanjajući se na ideju Aladža džamije.

Stjepan Kljujić je istakao da je potrebno pripremiti predračun troškova po fazama, odnosno finansijsku konstrukciju. Nakon toga bi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Srpske, Vlada Brčko Distrikta, Vijeće ministara, i Predsjedništva Bosne i Hercegovine mogli planirati sredstva za zaštitu u budžetu za narednu godinu.

Sulejman Tihić je predložio zaključak koji je i usvojen, da Komisija pripremi okvirni predračun troškova zaštite fragmenata po fazama, koji će se razmatrati na narednoj sjednici Predsjedništva. Na sjednicu će biti pozvani predstavnici Vijeća ministara, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Srpske, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i Federalne Komisije za traženje nestalih osoba i dogovoriće se daljnji koraci koji se trebaju preduzeti.

 



ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: