Drugi sastanak Radne grupe za izradu radnog teksta Zakona o zaštiti naslijeđa na nivou Bosne i Hercegovine održan je 8. aprila 2004. godine u prostorijama Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, sa početkom u 11,30. Sastanku su prisustvovali Dubravko Lovrenović, Maida Ibrišagić, Zoran Mačkić, Gordana Lukić, Gordana Vilušić,  Enes Milak i Branka Mekić.

            Na sastanku je razmatran prijedlog sadržaja Zakona o zaštiti kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, na osnovu pismenih prijedloga koje su dostavili članovi Radne grupe. Diskusija se pretežno odnosila na sljedeća pitanja:

-          model finansiranja zaštite naslijeđa, odnosno implementacije odluka Komisije

-          institucionalni okvir, odnos među institucijama zaštite, osnivanje novih institucija

-          status Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u novom zakonu.

-          kategorizacija kulturnih dobara.

Zaključci sastanka:

Ÿ          Zakonom se treba utvrditi takav model finansiranja koji će osigurati da se na svim nivoima vlasti (opštine, kantoni, entiteti i država) izdvajaju sredstva za implementaciju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, odnosno za zaštitu kulturnog naslijeđa BiH. Prije utvrđivanja modela finansiranja obaviti potrebne konsultacije o mogućim opcijama (fondacija, formiranje posebnog računa u budžetu institucija BiH, povećanje sredstava Komisije ili  dr.).

Ÿ          U situaciji u kojoj nije realno očekivati osnivanje Ministarstva kulture na državnom nivou, sudionici sastanka složili su se u ocjeni da treba proširiti djelokrug nadležnosti Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, uz ostalo u smislu obavljanja funkcije dokumentacijskog centra o kulturnim dobrima BiH, kao i osiguranja sredstava za implementaciju njenih odluka.

Ÿ          Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika će dostaviti članovima Radne grupe prijedlog koji se odnosi na proširenje  nadležnosti Komisije, koji će biti razmatran na narednom sastanku Radne grupe .

Ÿ          U postojećim okolnostima nije realno predlagati osnivanje novih institucija (npr. državni zavod za zaštitu spomenika, restauratorske i konzervatorske ustanove i sl.), ali je potrebno stvoriti zakonske preduslove za jačanje postojećih stručnih institucija zaštite. Razmotriti propisivanje principa obaveznosti obavljanja poslova zaštite kulturnog naslijeđa na svim nivoima vlasti (po uzoru na arhivsku djelatnost).

Ÿ          Potrebno je zakonom precizirati kategorije kulturnih dobara i kriterije za određivanje tih kategorija. Prihvata se model kategorizacije kulturnih dobara sadržan u pismenom prijedlogu Sabire Husedžinović, člana RG.

Ÿ          Na osnovu sadržaja koji usvoji Komisija na 14. sjednici, Sekretarijat Komisije pripremit će prvi radni tekst Zakona i dostaviti članovima Radne grupe, do kraja maja 2004. godine.