Sastanak sa federalnim ministrom prostornog uređenja i okoliša Ramizom Mehmedagićem,
tema-Ćejvan-Ćehajin hamam u Mostaru

            Sastanak u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša održan je 08. marta 2004. godine, u 09:30 sati. Pored članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (Ljiljana Ševo, Dubravko Lovrenović i Zeynep Ahunbay) i saradnika (Damir Bačvić) sastanku je prisustvovao Ramiz Mehmedagić, federalni ministar prostornog uređenja i okoliša.

            Dubravko Lovrenović je informisao ministra da je Komisija prilikom obilaska Ćejvan Ćehajinog hamama u Mostaru ustanovila nepravilnosti koje se dešavaju pri restauraciji objekta. Zeynep Ahunbay je o tome na posljednjoj konferenciji za novinare obavijestila javnost.

            Zeynep Ahunbay je obavijestila da je od 1997. godine uključena u istraživačke radove u Mostaru i da je jako dobro upoznata sa situacijom oko Ćejvan Ćehajinog hamama. Nakon posjete Mostaru krajem januara, obilaska objekta i informisanja janovsti na konferenciji za novinare, francuski ambasador je kontaktirao turskog ambasadora da bi saznao detaljnije informacije o restauraciji objekta. 07.03.2004. godine, održan je sastanak sa generalnim sekretarom UNESCO-a, francuskim ambasadorom, i francuskim arhitektom koji je bio nadzorni organ. Generalni sekretar UNESCO-a je informisao da projekt nije predvidio sredstva za arheološka istraživanja jer je namjera bila što prije završiti restauraciju i dovesti objekat u funkciju. Iznenađujuće je da je UNESCO radio na ovakav način, ali dali su čvrste garancije da će izvršiti potrebne izmjene. S obzirom da je Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša izdalo odobrenje na projektnu dokumentaciju, najpogodnije bi bilo da ovo Ministarstvo zatraži reviziju projektne dokumentacije. Ne mogu se dati informacije da li je pri restauraciji objekta došlo do odstupanja od projektne dokumentacije jer nisu izvršena arheološka istraživanja, a sada više nema mogućnosti za tako nešto. Glavni nedostatak restauratorskih radova je promjena luka u halvatu.

            Ljiljana Ševo je pojasnila da su arheološka istraživanja vršena bez prisustva arheologa i da nije urađen izvještaj. Čitav hipokaust je uništen i izvedena je cementna podloga. Vrlo vjerovatno je do odstupanja od projekta došlo još u toj fazi.

            Ramiz Mehmedagić je naveo da je odobrenje za restauraciju izdato u julu mjesecu 2003. godine. Investitor je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini kojoj je izdato odobrenje, a nije poznato i treba utvrditi ko je izvođač radova i ko vrši nadzor. Na izradi projektne dokumentacije bili su angažovani arhitekti Ališić, Ninković, Ferhad Mulabegović, Lamija Avdijević, a sve je odobrio Džihad Pašić. Potrebno je odmah obustaviti radove na 10-15 dana, da bi se spriječila daljnja šteta, i utvrditi da li je došlo do odstupanja od projekta, ili projekat nije predvidio arheološka istraživanja. Ako je problem u projektnoj dokumentaciji moraju se izvršiti izmjene i dopune, a ako je projektna dokumentacija korektna, onda se radi o nekorektnom izvođenju radova (krivci su izvođač ili nadzorni organ) što zahtjeva kvalitetniji nadzor nad izvođenjem.

            Zaključeno je da će Federalni ministar odmah izdati nalog inspektoru da izvrši uvid u stanje na terenu i donese zaključak o obustavi radova dok se ne utvrde činjenice, a nakon toga će se preduzeti potrebne mjere.

            Takođe su ponovljeni zaključci sa sastanka održanog 23.09.2003. godine u prostorijama Federalnog ministarstva kulture i sporta, da se prije pristupanja obnovi objekata, u skladu sa zakonskim propisima, mora pribaviti odobrenje za rehabilitaciju izdato od Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša, koje se izdaje na osnovu revidirane projektne dokumentacije. Takođe se mora znati ko izvodi radove i ko vrši nadzor nad izvođenjem.

            Na prijedlog Dubravka Lovrenovića zaključeno je da se u martu održi sastanak članova Komisije sa Federalnim ministrom prostornog uređenja i okoliša, Federalnim ministrom kulture i sporta, Ministrom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Ministrom prosvjete i kulture Republike Srpske, na kojem bi se dogovorio pristup obnovi objekata i uključivanje najboljih stručnjaka u obnovu, bez obzira da li se projekat odvija u Federaciji BiH ili Republici Srpskoj.

            Ramiz Mehmedagić je istakao da je to najbolji put da se svi zajednički uključe, svako u skladu sa svojim nadležnostima. Najveći problem je vršenje nadzora, s obzirom da zbog sukoba interesa, ista firma ne može vršiti izradu projektne dokumentacije i nadzor nad izvođenjem. Nadzor mora vršiti treća strana i tu postoji prostor za uključivanje stručnjaka iz Federacije ili Republike Srpske.

            Ljiljana Ševo je naglasila da Milijana Okilj iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske vrši nadzor na projektu rehabilitacije manastira Žitomislić koji je u Federaciji BiH, i da bi bilo jako korisno da se u projekat rehabilitacije džamije Mehmed-paše Kukavice u Srbinju (Foči) uključe i stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.