Konferencija za štampu nakon završetka 9. sjednice

Konferencija za štampu održana je 07.07.2003. u Sali za konferencije za štampu u zgradi Predsjedništva BiH u Sarajevu, sa početkom u 11:00 sati.

Amra Hadžimuhamedović, predsjedavajuća Komisije, informisala je novinare o zaključcima Komisije

Doneseno je 25 odluka o proglašenju slijedećih dobara nacionalnim spomenikom:

·         Arheološko područje – Crkvina u Zavali, opština Ravno, FBiH

·         Arheološko područje Mile - Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva u Arnautovićima, opština Visoko, FBiH

·         Graditeljska cjelina – Stari grad Tešanj u Tešnju, FBiH

·         Graditeljska cjelina – Stari grad Bužim u Bužimu, FBiH

·         Graditeljska cjelina – Stari grad Jezerski u Jezerskom, opština Bosanska Krupa, FBiH

·         Historijska građevina – Zgrada općine (Beledija ili Mala Vijećnica) u Odžaku, FBiH

·         Graditeljska cjelina – Turbe Šejh-Gaibije i harem Tekijske džamije u (Bosanskoj) Gradiški, RS

·         Graditeljska cjelina – Stara drvena džamija u Bužimu, FBiH

·         Harem Gradske džamije u Bosanskoj / Kozarskoj Dubici, RS

·         Mjesto Husein-begove džamije sa haremom u (Bosanskom) Brodu, RS

·         Harem Gradske džamije u Prnjavoru, RS

·         Historijska građevina – ostaci Starog kamenog mosta u Konjicu, FBiH

·         Graditeljska cjelina – Franjevački samostan sa pokretnom imovinom u Kreševu, FBiH

·         Historijsko gradsko područje Kreševo u Kreševu, FBiH

·         Graditeljska cjelina – Musalla sa grebljem u Kamengradu, opština Sanski Most, FBiH

·         Graditeljska cjelina – Fethija džamija sa haremom, devet grobnih ploča i natpisima u Bihaću, FBiH

·         Historijska građevina – Sinagoga u Mostaru, FBiH

·         Graditeljska cjelina – Memorijalni kompleks Šušnjar, Sanski Most, FBiH

·         Graditeljska cjelina – Nekropola sa stećcima Trzan i turbeta u Večićima, opština Kotor-Varoš, RS

·         Graditeljska cjelina – Omerbegova kuća u Jajcu, FBiH

·         Mjesto i ostaci graditeljske cjeline – Hadži  Zulfikareva ili Tulekova džamija u Banjoj Luci, RS

·         Mjesto i ostaci graditeljske cjeline – Hadži Osmanija ili Talina džamija u Banjoj Luci, RS

·         Graditeljska cjelina – Behram-begova ili Behram-efendijina džamija u Banjoj Luci, RS

·         Mjesto i ostaci graditeljske cjeline – Hadži Omerova ili Dolačka džamija u Banjoj Luci, RS

·         Mjesto i ostaci graditeljske cjeline – Arnaudija džamija u Banjoj Luci, RS 

                 Naglasila je da je u prethodnom razdoblju veliki broj donatora iskazao želju da donira sredstva državnoj instituciji, koja će ih iskoristiti za zaštitu kulturnih dobara. Donator iz Republike Turske je prebacio sredstva u iznosu od 25.000 USD na račun Komisije, namjenjena za obnovu enterijera Ferhadije džamije u Banjoj Luci. Informisala je predstavnike medija o prezentaciji rada Komisije u sjedištu Svjetske banke u Washingtonu i kampanji čime je pokrenuta pokrenuta međunarodna kampanja za zaštitu najugroženijih dobara u Bosni i Hercegovini. Prezentacija u sjedištu Svjetske banke će skrenuti pažnju na ugroženost naslijeđa u BiH i pomoći njegovoj zaštiti na međunarodnoj razini.

Predsjedavajuća je informisala novinare da je Komisija održala prvi sastanak sa Državnom komisijom za saradnju sa UNESCO-m, te najvažnijim zaključcima sastanka.

Za vrijeme posjete općinama Zvornik i Bijeljina izvršen je obilazak i utvrđeno stanje kulturnih dobara. Primjetna je zapuštenost i ogromne razmjere razaranja koje su se desile za vrijeme rata u BiH. Predsjedavajuća je istakla da je u toku rekonstrukcija Atik džamije u Bijeljini, najveći dio ostataka nadgrobnika je trenutno zaštićen i nalazi se u prostorima Muzeja Semberije u Bijeljini. Nakon završetka istražnih radova dokumetacija i ostaci će biti prezentirani na odgovarajući način, kako bi se predstavila cjelovitost i slojevitost prostora Atik džamije. Istakla je slučaj Evangelističke crkve u Novom Selu. Crkva je napuštena i pretvorena u skladište, ali zajedno sa pripadajućim objektima može predstavljati prostor koji može biti na adekvatan način prezentirani, uključujući i činjenice o tom dijelu historije, i revitaliziran.

 Dubravko Lovrenović je istakao potrebu donošenja Državnog zakona za zaštitu kulturnih dobara u BiH. Komisija je u svom djelovanju limitirana zakonima i postoji potreba donošenja krovnog zakona koji bi rad Komisije učinio efikasnijim, i pomogao u revitalizaciji i zaštiti kulturnih dobara u BiH i drugim institucijama na drugim razinama vlasti u BiH.

Ljiljana Ševo je objasnila uvrštavanje nekih dobara na listu ugroženih spomenika BiH. Umjetnička kolekcija Draginje i Voje Terzić u Banjoj Luci uključuje vrlo vrijedna djela likovne umjetnosti autora iz bivše Jugoslavije, nastala tokom XX vijeka. Porodica Terzić je dio ove zbirke zavještala Gradu Banja Luci. Nakon smrti Draginje Terzić, u martu ove godine, pojavili su se nasljednici koji nisu državljani BiH i predstoji imovinska rasprava. Zbirka je sada ugrožena mogućnošću odliva vrlo vrijednih djela van granica države. Zanimljiv je i slučaj Behram Efendijine džamije u Banjoj Luci, koja je oštećena za vrijeme rata, ali su zidovi sačuvani do visine krovišta. Vlasnici su uklonili te ostatke i pristupili gradnji novog objekta, pa postoji opasnost da se destrukcija nastavi i u poslijeratnom periodu. Tvrđava u Zvorniku je oštećena u najvećoj mjeri neodržavanjem i lošim uticajem vremenskih prilika, ali i zbog neodgovarajućih restauratorskih zahvata, obavljenih prije rata. Ova cjelina je jedna od najvećih i veoma značajnih srednjevjekovnih utvrđenih gradova i potrebno je pristupiti uređenju koje bi obezbjedilo i pješački pristup. Pred kraj prošlog vijeka, u tangentnoj zoni spomenika, neposredno ispred ulaza u Stari Grad, podignuta je nova pravoslavna crkva bez konsultovanja nadležne službe zaštite Republike Srpske.

  Predstavnici Komisije su novinarima odgovorili na pitanja o sredstvima namjenjenim rekonstrukciji spomenika (za sada postoji debalans između entiteta u BiH jer Vlada RS do sada nije uvela budžetsku stavku za zaštitu kulturnih dobara), ugroženim spomenicima u BiH (u velikom broju slučajeva ugroženost je izazvana namjernim ljudskim djelovanjem i takav je slučaj Tvrđave u Stocu, arheološkog nalazišta u Zavali, Resulbegovića kuće u Trebinju, Turhan Emin-begove džamije u Ustikolini, Fethija džamije u Bihaću. U ovim slučajevima Komisija je pokrenula krivične prijave protiv počinitelja. U ostalim slučajevima, Komisija je informisala nadležnu entitetsku vladu i entitetska ministarstva za prostorno uređenje i kulturu i zahtjevala preduzimanje hitnih mjera zaštite.

Vlada Federacije je prebacila Ministarstvu kulture sredstva za zaštitu dobara koja su na listi ugroženih spomenika. Izdavanjem brošura i letaka sa podacima o ugroženim spomenicima, informiranjem javnosti i međunarodne zajednice, Komisija nastoji da osigura sredstva za zaštitu ovih dobara. Navela je primjer Tvrđave u Jajcu za koju su sredstva za urgentnu zaštitu osigurana od švedske Vlade), zapuštenosti dobara i uticaja prirodnih uvjeta na njihovo stanje (to je bio konstantan rizik za najveći broj spomenika u BiH u svim razdobljima otkada je utvrđena strategija zaštite kulturnih dobara). Daleko je značajniji i opasniji rizik od planiranih i sustavnih aktivnosti uništavanja kulturnih dobara, naročito različitom prostorno-planskom dokumentacijom u poslijeratnom razdoblju, kao i aktivnostima donatora. Donatori svojim sredstvima rješavaju pitanja smještaja stanovništva, a ponekad obnavljaju na potpuno neadekvatan način dobra koja su zaštićena i tako uništavaju kulturnu memoriju BiH.

Naglašeno je da su posebno značajne poteškoće u djelovanju Komisije  vezane za saradnju sa imateljima dobara, odnosno Vjerskim zajednicama, koje su u velikom broju slučajeva počinitelji uništavanja kulturnih dobara, koja su u njihovom vlasništvu ili u vlasništvu drugih Vjerskih zajednica. Da bi se izbjegle nesuglasice u saradnji Komisije sa Vjerskim zajednicama, Komisija je pismenim putem tražila sastanak sa poglavarima Vjerskih zajednica, sa Papskim nuncijem u BiH, reis-ul-ulemom Mustafom Cerićem, kardinalom Vinkom Puljićem i predstavnicima Pravoslavne crkve, međutim predstavnici Vjerskih zajednica nisu odgovorili na ovaj poziv.

               Postoji i problem djelovanja međunarodnih snaga. Ostaci Turhan Emin-begove džamije u Ustikolini ugrađeni su od strane pripadnikafrancuskog bataljona SFOR-a u lokalni put i novi most uz odobrenje Islamske zajednice. To je potpuno nezakonit postupak i Komisija je tražila sastanak sa Ambasadorom Francuske i komandantom francuskog bataljona SFOR-a, međutim oni nisu odgovorili na poziv.

Tina Wik je naglasila problem neodržavanja kulturnih dobara, naročito u kombinaciji sa djelovanjem klimatskih uslova. Postoji mnogo slučajeva pogrešnih intervencija na objektima, odnosno radova na restauraciji, kao i prirodnog uništavanja usljed klimatskih uslova i to je razlog zašto postoji toliko ugroženih spomenika u Bosni i Hercegovini.