Konferencija za štampu povodom završetka 7. sjednice Komisije, održane 04-08. marta 2003. godine, održana je u Međunarodnom press centru, u Banjaluci, sa početkom u 12,00.

Dubravko Lovrenović, predsjedavajući Komisije, informisao je novinare o zaključcima Komisije donesenim na protekloj sjednici:

-    donošenje odluka o proglašenju 11 dobara nacionalnim spomenicima

·         Graditeljska cjelina - manastir Ozren u Petrovu, Republika Srpska

·         Graditeljska cjelina - Manastir sa crkvom u Zavali, opština Ravno, Federacija BiH

·         Historijski spomenik - crkva Sv. Klimenta u Mostaćima, opština Trebinje, Republika Srpska

·         Graditeljska cjelina – crkva Sv. Arhanđela sa nekropolom u Veličanima, opština Trebinje, Republika Srpska

·         Arheološko područje – srednjovjekovna tvrđava Mičevac, opština Trebinje, Republika Srpska

·         Arheološko područje - ostaci graditeljske cjeline manastira sa crkvama Sv. Petra i Pavla u Čičevu, opština Trebinje, Republika Srpska

·         Područje i ostaci graditeljske cjeline - Čaršijska džamija u Prijedoru, Republika Srpska

·         Područje i ostaci graditeljske cjeline – Potočka (Hamidija) džamija u Mrkonjić- Gradu, Republika Srpska

·         Područje i ostaci historijskog spomenika - crkva Sv. Georgija u Gomiljanima, opština Trebinje, Republika Srpska

·         Graditeljska cjelina - Đulhanumina kuća u Stocu, Federacija BiH

·         Historijski spomenik – Hafizadića česma u Jajcu, Federacija BiH.

-    razmatranje stanja ugroženih spomenika sa Privremene liste nacionalnih spomenika i predlaganje interventnih mjera zaštite;

-    problem velikog broja peticija koji je podnešen Komisiji u proteklom periodu;

-    rebalans budžeta i problem ograničenosti sredstava za rad Komisije;

-    zaključci Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom razmatranja Izvještaja o radu i poslovanju Komisije u 2002. godini;

-    međunarodna kampanja za zaštitu tri nacionalna spomenika pokrenutu od SIDE;

-    projekat Omerbegovića kuće u Jajcu;

-    stav Komisije o Atik džamiji u Bijeljini;

-    posjeta Kantonalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo;

-    posjeta općinama Tešanj i Banja Luka;

-    primopredaja dužnosti predsjedavajućeg Komisije.

            Predsjedavajući je, također, istakao da je Komisija na prošloj sjednici predložila tri spomenika za međunarodne donacije (most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Stari grad u Stocu i tvrđava u Jajcu). Za most Mehmed-paše Sokolovića tražena su incijalna sredstva od entitetskih vlada, kao i od Vijeća ministara BiH. Vlada Federacije BiH će najvjerovatnije pozitivno odgovoriti na ovaj zahtjev Komisije, jer je stvorena klima o nužnosti izdvajanja materijalnih sredstava za zaštitu spomenika i u ovogodišnjem budžetu Federacije BiH odobrena su sredstva od preko 3.000.000,00 KM.

Naglasio je da je Komisija primila veliki broj peticija, zbog čega je dovedeno u pitanje njihovo rješavanje u zakonskom roku od godinu dana. Taj problem Komisija će pokušati razriješiti na svojoj sljedećoj sjednici.

Informisao je novinare o problemu nedostatka sredstava za rad Komisije predviđenih u Budžetu institucija BiH za 2003. godinu, jer je predviđen isti iznos kao u 2002. godini još nije imala formiran Sekretarijat.  Komisija je podnijela zahtjev za rebalans budžeta, koji treba da odobri Vijeće ministara BiH.

Naglasio je da je Predsjedništvo BiH je podržalo rad Komisije, prihvatilo Izvještaj o radu Komisije u 2002. godine, zatražilo intenziviranje njenih aktivnosti na zaštiti nacionalnih spomenika, te preporučilo entitetskim i kantonalnim organima i institucijama saradnju sa Komisijom.

Ljiljana Ševo informisala je medije o arheološkim istraživanjima na lokalitetu Atik džamije u Bijeljini, koja vrši tim od 7 eminentnih arheologa. Po završetku arheoloških istraživanja nalazi će biti prezentirani na adekvatan način. Međutim, u skladu sa Zakonom o implementaciji odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, rehabilitacija spomenika srušenog u ratu ne može biti dovedena u pitanje arheološkim nalazima.

Amra Hadžimuhamedović je naglasila da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika državna institucija najviše razine odgovorna za očuvanje naslijeđa u Bosni i Hercegovini. Dobri rezultati na zaštiti naslijeđa mogu se ostvariti samo u punoj koordinaciji i saradnji sa svim organima vlasti i institucijama odgovornim za provedbu odluka Komisije i drugim institucijama nadležnim za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa, te institucijama u čijoj nadležnosti je provedba krivičnog zakona.

Predstavnici medija informisani su o rezultatima sastanaka Komisije sa Kantonalnim zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, kao i sa predstavnicima općina Tešanj i Banja Luka. Posebno su naglašene dvije informacije sa ovih sastanaka, koje se odnose na zbirku ikona iz Tešnja i samostan Sestara milosrdnica u Banjaluci.

Amra Hadžimuhamedović obavijestila je prisutne da će se za vrijeme 8. sjednice Komisije koja će se održati 05-12. maja obilježiti godišnjica rada Komisije i da će se tom prilikom rezimirati i prezentirati rezultati njenog dosadašnjeg rada.

Članovi Komisije su odgovorili na pitanja novinara vezana za Privremenu listu i njeno proširenje, sredstva donirana Komisiji od nadležnih vlasti u njenom dosadašnjem radu, sredstvima potrebnim za rad Komisije u ovoj godini, planiranim obilascima spomenika, dosadašnjem radu na zaštiti spomenika kulture, rekonstrukciji Atik džamije na mjestu groblja, poštovanju nacionalnih odnosa pri donošenju odluka, arheološkim istraživanjima na prostoru Ferhadija džamije i prioritetnim spomenicima.

Predsjedavajući je istakao da Komisija ne raspolaže finansijskim sredstvima koje bi usmjeravala za određene projekte, mada bi njen rad sigurno bio znatno efikasniji kada bi raspolagala odgovarajućim sredstvima za rekonstrukciju, revitalizaciju, rehabilitaciju i konzervaciju određenih pokretnih i nepokretnih dobara.

Amra Hadžimuhamedović je novinare upoznala sa dosadašnjim obilasima Komisije u ovom sazivu (općine Mostar Jug, Stolac, Čapljina, Ljubinje, Trebinje, Jajce, Ravno, Tešanja i Banju Luku) i planiranim posjetama do kraja godine, te aktivnostima koje obavlja Sekretarijat Komisije u procesu pripremanja odluka (izvrši detaljan uvid u svu rapoloživu dokumentaciju, stanje svakog dobra, prostorno-plansku dokumentaciju. Svaka odluka sadrži cijeli elaborat o dobru i zasnovana je i na uvidu u stanje dobra).

Ljiljana Ševo je informisala da je BiH imala potpunu ustanovljenu službu zaštite spomenika do 1992. godine sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika u Sarajevu, Regionalnim zavodom u Mostaru, Opštinskim zavodom u Tuzli, Gradskim zavodom u Sarajevu i Regionalnim zavodom u Banjoj Luci. Za vrijeme rata dio dokumentacije je uništen, a dio je sačuvan. Postoje predratni registri pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara koji su važeće odluke ako nije došlo do izmjena. Osim toga, na nivou svake opštine u okviru regulacionih, urbanističkih i prostornih planova postoji valorizacija kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Upoznala je novinare da je nakon potpisivanja Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, 1995. godine došlo do promjene zakonodavstva u oblasti zaštite kulturno-historijskog naslijeđa, te je na osnovu Aneksa 8. Komisija ovlaštena za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa na državnom nivou.

Također, predstavnici medija upoznati su sa radom Komisije u prethodnom sazivu koja je djelovala pod pokroviteljstvom UNESCO-a u periodu od 1996. do 2000. godine, posebno u vezi sa Privremenom listom nacionalnih spomenika koja je ustanovljena na osnovu predratne dokumentacije, uz izmjene i dopune nakon uvida u stanje. Naglasila je da izrada Privremene liste nije bila metodološki u skladu sa odredbama Aneksa 8, prema kojima je ispravno samo donošenje odluka na osnovu peticija.

Amra Hadžimuhamedović je dodala da je pitanje kontinuiteta najznačajnije pitanje i osnova zaštite kulturno-historijskog naslijeđa. Postoje dva bitna razloga zašto je Aneksom 8. Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini utvrđena obaveza proglašavanja nacionalnih spomenika, odnosno spomenika najviše vrijednosti u BiH. Prvi razlog je da je BiH imala stogodišnju historiju zaštite kulturno-historijskog naslijeđa, ali nikada nije provedena kategorizacija dobara. Rad Komisije je, na određen način, utvrđivanje spomenika prve kategorije, odnosno spomenika najvećeg značaja za BiH. Drugi razlog je da je u toku rata u BiH došlo do sistematskog uništavanja kulturnog naslijeđa, pa čak i brisanja tragova spomenika koji su od izuzetnog značaja za kulturnu memoriju BiH, što je uslovilo potrebu za redefiniranjem naslijeđa, ne samo u BiH nego i na međunarodnoj razini, kao i za redefiniranje pristupa zaštiti naslijeđa. Ovo je na neki način doprinos teriji naslijeđa i teoriji zaštite naslijeđa u svijetu i Komisija svojim odlukama utvrđuje da su spomenici i fragmenti nestalih spomenika, da su spomenici i mjesta na kojima su oni bili prije rušenja, te da su oni sastavni dio kulturne memorije BiH koji je značajan za očuvanje kulturne memorije kao sistema. Cijela situacija sa sistematičnim rušenjem spomenika je novoprepoznata u historiji civilizacije pa je tako i doprinos Komisije na neki način doprinos toj teoriji.

Ljiljana Ševo je ponovila da arheološka istraživanja na prostoru Atik džamije još nisu završena i nije poznato da li su fragmenti nadgrobnih spomenika koji su se nalazili u temeljima Atik džamije fragmenti groblja s tog mjesta. Najvjerovatnije je taj materijal donesen sa neke bliske lokacije. Zakon o implementaciji odluka Komisije jasno kaže da je rehabilitacija vraćanje srušenog spomenika u stanje u kojem je bio prije njegovog razaranja u ratu od 1992. do 1996. godine u istom obliku, na istom mjestu, primjenom istih materijala i istih metoda u najvećoj mogućoj mjeri i ne može biti dovedena u pitanje.

Amra Hadžimuhamedović je naglasila da je Ferhadija džamija bila jedan od najvažnijih spomenika graditeljskog naslijeđa na Balkanu i srušena je u bliskoj prošlosti. Njen oblik i mjesto i oni koji se identificiraju sa tim oblikom su još uvijek tu. Po važećem zakonu, arheološka istraživanja nisu preduvjet rehabilitaciji spomenika. Ako se za vrijeme rehabilitacije srušenih spomenika nađu neki ostaci iz starijeg razdoblja, ostaci će biti snimljeni i prezentirani na najbolji mogući način, u onoj mjeri u kojoj neće ugroziti obnovu srušenog spomenika. Ne postoji nijedan objekat visokog sakralnog značaja na svijetu koji nije sagrađen na mjestu duboke sakralne istrajnosti te lokacije, što svjedoči o kontinuitetu historije.