početna stranica    
 
VIJESTI

Sjednice Komisije

Posjete Komisije općinama

Saopćenja

Saradnja

Kampanja za zaštitu ugroženog naslijeđa

Projekti i konferencije

Priznanja i nagrade


Regionalni program kulturnog i prirodnog naslijeđa za Jugoistočnu Evropu


IZVJEŠTAJ O RADU KOMISIJE ZA OČUVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA U 2014. GODINI

Konferencija za štampu nakon završetka 16. sjednice

 

Ljiljana Ševo je informisala novinare o zaključcima Komisije:

Doneseno je 11 odluke o proglašenju slijedećih dobara nacionalnim spomenikom:

Ÿ          Pokretno dobro – Muzejska zbirka i bibliotečki fond franjevačkog samostana Duha svetoga u Fojnici, FBiH

Ÿ          Historijsko područje – Ostaci predromaničke crkve i srednjevjekovno groblje Crkvina kod sela Vrutci, FBiH

Ÿ          Arheološko područje – Rimske iskopine na Ilidži kod Sarajeva, FBiH

Ÿ          Historijsko područje – Stari grad Kreševo, FBiH

Ÿ          Arheološko područje – Praistorijsko naselje u Butmiru, FBiH

Ÿ          Grobljanska cjelina – Jevrejsko groblje u Mostaru, FBiH

Ÿ          Grobljanska cjelinae – Jevrejsko groblje u Sarajevu, FBiH

Ÿ          Historijski spomenik – Kozja ćuprija u Sarajevu, FBiH

Ÿ          Graditeljska cjelina – Rimokatolička crkva Sv. Josipa na Palama, RS

Ÿ          Historijska građevina – Cekovića kuća na Palama, RS

Ÿ          Historijska građevina – Latinska ćuprija u Sarajevu, FBiH

 

Spomenula je da je značajan dio sjednice bio posvećen usklađivanju postojećih i donošenju novih akata kojima se reguliše interni rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Komisija je nakon 15. sjednice dobila Izvještaj Ureda za reviziju finansijskog poslovanja institucija BiH gdje je zaključeno da revizija nije ustanovila nenamjensko i nezakonito trošenje javnih sredstava u radu Komisije. Primjedbe su se uglavnom odnosile na proceduralne stvari, odnosno na potrebu usklađivanja postojećih i donošenja novih internih akata Komisije koji regulišu potrošnju javnih sredstava a koji bi bili usklađeni sa postojećim zakonima.

Informisala da je od 11 odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima, 6 donijeto za dobra s područja Kantona Sarajevo. Naglasila je da su odluke o proglašenju nacionalnim spomenicima donijete za dva objekta koja su i u ranijem režimu zaštite uživala status kulturno-istorijskog naslijeđa. To su Latinska ćuprija u Sarajevu, na kojoj su nedavno vršeni restauratorski radovi u skladu sa najsavremenijim metodama, i Kozja ćuprija u Sarajevu. Nakon završenih restauratorskih radova na Kozjoj ćupriji zabranjen je saobraćaj motornih vozila preko mosta, ali se on i dalje odvija što dovodi u opasnost ovaj izuzetno značajan spomenik, pa je Komisija u svojoj odluci posebno naglasila važnost ispunjavanja ove zabrane i pooštravanja mjera sankcionisanja u slučaju njenog kršenja. Istakla je odluku o proglašenju pokretnog dobra – Muzejske zbirke i bibliotečkog fonda franjevačkog samostana Duha svetoga u Fojnici nacionalnim spomenikom. Radi se o vrlo vrijednoj zbirci koja je inventarisana, opisana, valorizovana i ustanovljene su mjere zaštite kojima Komisija daje doprinos u očuvanju i čitavoj kampanji spašavanja prije svega fojničkih starih štampanih i rukopisnih knjiga koje se nalaze u stepenu visoke ugroženosti u prvom redu vlagom.

Informisala je da je Komisija u okviru 16. sjednice održala sastanak sa novinarima. U razgovoru i razmjeni mišljenja se pokušalo doći do novih rješenja i poboljšane metodologije izvještavanja. Zaključeno je da je rad medija u velikom broju slučajeva doprinio i informisanju same Komisije o nekim aktuelnim problemima vezanim za nacionalne spomenike, kao i ispravljanju devijantnih postupaka i procesa koji su ugrožavali nacionalne spomenike preko stalnog informiranja javnosti. Na sastanku je usaglašeno da bi saradnja mogla biti šira i plodotvornija, i da malo oštrijim i kontinuiranim pristupom medija može poprimiti oblike aktivne zaštite nacionalnih spomenika. Potrebno je da mediji o aktivnostima na zaštiti kulturnih dobara izvještavaju ne samo neposredno nakon završetka sjednice Komisije, nego permanentno i preko posebnih emisija, nekom vrstom serijala ili feljtona kojima bi se šira javnost edukovala o značaju i potrebi zaštite kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini.

Na sjednici je izvršena primopredaja dužnosti predsjedavajućeg Komisije. Istekao je mandat Dubravku Lovrenoviću i u narednih 6 mjeseci dužnost predsjedavajuće će obavljati Amra Hadžimuhamedović. Dubravko Lovrenović nije mogao prisustvovati konferenciji za novinare zbog učešća na svečanosti otvaranja Dana evropskog naslijeđa u Barseloni koje je od izuzetno velikog značaja za šire predstavljanje bosanskohercegovačkog naslijeđa i institucije na nivou države koja se bavi zaštitom tog naslijeđa.

               Amra Hadžimuhamedović je naglasila da je, u razdoblju dok je predsjedavajući Komisije bio Dubravko Lovrenović, pokrenuto jedno od krucijalnih pitanja, odnosno izrada Zakonskog i institucionalnog okvira za zaštitu naslijeđa na razini države Bosne i Hercegovine. Taj projekat odvija u sklopu Regionalnog programa za kulturno i prirodno naslijeđe u jugoistočnoj Evropi, koji vodi Vijeće Evrope. Program koordinator za Bosnu i Hercegovinu je Amra Hadžimuhamedović, a projekt koordinator za liniju A (Institucionalno i zakonsko jačanje) je Dubravko Lovrenović. Nakon izrade Zakona slijedi izrada dokumentacionog centra za naslijeđe u Bosni i Hercegovini i uspostva Institucionalnog okvira, kao i jačanje znanja i sposobnosti pojedinaca u toj oblasti, odnosno obrazovnog okvira za zaštitu naslijeđa. Radni tekst Zakona za zaštitu naslijeđa na razini Bosne i Hercegovine je završen i nakon sjednice će biti proslijeđen Vijeću Evrope radi dostave mišljenja i sugestija njihovih stručnjaka. Usaglašavanje sa evropskim zakonodavstvom će biti iskazano na Regionalnom seminaru pod nazivom: «Reforma zakonodavstva u oblasti kulturnog naslijeđa u jugoistočnoj Evropi» koji će se održati u Sofiji, od 07. do 10.10.2004. godine. Predstavnici Bosne i Hercegovine na tom seminaru biće Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Branka Mekić. U sklopu istog programa, odnosno Regionalnog programa za jugoistočnu Evropu, upravo je završena prva faza Regionalnog projekta za integriranu rehabilitaciju kulturno-historijskog arheološkog i arhitektonskog naslijeđa.

Istakla je pitanje Aladža džamije koja se nalazi u središtu Foče, jednog od najznačajnijih kulturnih i privrednih središta u XVI stoljeću u Bosni i Hecegovini i na Balkanu. Po saznanju Komisije, Aladža džamiju je 1550. godine (završena 1551. godine) podigao Nezir-aga. Džamija je srušena 1992. godine i njeni ostaci su, sa prostora na kojem je bila, odvezeni na dosad nepoznate lokacije. 25.08.2004. godine stručnjaci iz Komisije su na lokalitetu, za koji se pretpostavlja da je jama u koju su bačena tijela ubijenih Fočaka 1992. godine, na dubini od 7 m pronašli fragmente za koje je uvrđeno da pripadaju Aladža (Šarenoj) džamiji u Foči. Fragmenti su dosad nađeni na dvije lokacije u Foči. Prva se nalazi 200 m južno od željeznog mosta preko rijeke Drine. Cijeli lokalitet je prekriven debelim nanosima zemlje, šuta i otpada i zauzima površinu od oko 800 m2. Sada je otkirvena samo jedna sonda iz koje je izvađen veliki broj fragmenata, među njima izuzetno vrijedni fragmenti koji pripadaju mihrabu. Pronađeni fragmenti predstavljaju dijelove trijema, među njima se nalaze profilisani vijenci i dijelovi stupova koji pripadaju objektu Aladža džamije (to je jedina džamija u Foči koja je imala kamene stupove u sofama). Ostali fragmenti se naziru ispod površine zemlje, na kosini prema rijeci Drini. Prema riječima predstavnika Komisije za traženje nestalih osoba, veliki dio fragmenata se nalazi zatrpan zemljom na potezu jug-jugoistok od mjesta na kome se nalaze pronađeni fragmenti. Druga lokacija se nalazi 300 metara sjeverno od željeznog mosta preko rijeke Drine, udaljena oko 500 metara od prve lokacije. Na toj lokaciji je pronađen veliki broj kamenih i drvenih elemenata koji pripadaju Aladža džamiji. Fragmenti se nalaze na dubini od oko 7 metara i zasada je otvoreno nekoliko sondi. Zatrpani su velikom količinom zemlje, medicinskog otpada (iz obližnje bolnice), plastičnih kesa i ostalih vrsta otpada. Na osnovi pronađenih fragmenata (dijelovi mihraba i ulaznog portala na kojima je još uvijek očuvana i boja i plastična dekoracija), stručnjaci Komisije su utvrdili da se radi o fragmentima koji su pripadali Aladža džamiji. Zapanjujuća je preciznost i finoća obrade koja je još uvijek vidljiva i sačuvana i na fragmentima džamije. I pored toga što je srušena nasilno, Aladža džamija kao da se rastavila u svoje sastavne dijelove. Pronađeni fragmenti nisu polomljeni i bit će ponovno ugrađeni u obnovljeni objekat. Dijelu fragmenata koji se trenutno nalaze u prostorijama Komisije, odakle će biti prebačen u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, skoro da nije potrebna nikakva dodatna konzervacija. Na drvenim ulomcima džamije su vidljivi tragovi gorenja i nijedan od nijh nije upotrebljiv za ponovnu ugradnju, ali predstavljaju značajan dokumentacioni materijal. Ogroman broj fragmenata munare, šerefe, svi ovi precizno obrađeni, nađen je na istoj lokaciji i to na površini koja iznosi oko 1000 m2. Zbog visokog vodostaja rijeke Drine nije bilo moguće izvršiti uviđaj u sve dijelove druge lokacije. Komisija je u ovom slučaju suočena sa nekoliko problema koji ukazuju na neophodnost proširenja nadležnosti Komisije. Komisija je identificirala ulomke srušenog spomenika, jednog od najvrijednijih spomenika tog stila i tipa u području Balkana i Mediterana, ali je neophodno poduzeti hitne mjere rekognosciranja svakog pojedinačnog ulomka i njihovo zbrinjavanje. Za to je potrebno osigurati potrebnu mehanizaciju, radnu snagu i mjesto gdje će svi ulomci biti pohranjeni do njihove ponovne ugradnje. Za reagiranje u hitnim slučajevima je potreban budžet koji će Komisija u narednoj godini zahtjevati u projekciji budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Nakon  konferencije je dogovoren sastanak članova Komisije sa predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predstavnicima iz kabineta ostalih članova Predsjedništva, na kojem će članovi Komisije zahtjevati podršku Komisiji za neodložno poduzimanje mjera za zaštitu fragmenata. Komisija očekuje da će Vijeće ministara i entitetske vlade poduzeti sve neophodne mjere kako bi Komisija stekla uvjete da ulomke, koji su nađeni u masovnoj grobnici, zaštiti i pohrani na odgovarajući način (Vlada RS je i zakonski obavezna). Komisija očekuje da će lokacija Aladža džamije biti ograđena odgovarajućom ogradom, da će na tom prostoru biti osigurana nadstrešnica za čuvanje selekcioniranog materijala, a da će policija RS osigurati odgovarajuće čuvanju ulomaka, od kojih svaki uživa režim zaštite kao nacionalni spomenik, do njihove ponovne ugradnje u Aladža džamiju. Najvrijedniji fragmenti će se pohraniti u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

             Projekt koordinator na fazi Regionalnog projekta za integriranu rehabilitaciju kulturno-historijskog arheološkog i arhitektonskog naslijeđa, Mirela Mulalić Handan, predstavila je rezultate projekta. Informisala je da je projekat započeo 2003. godine, a predviđen je završetak u 2005. godini. Cilj projekta je približavanje zaštite i konzervacije naslijeđa u zemljama jugoistočne Evrope normama i standardima koji se primjenjuju u Evropskoj uniji. Projekat se sastoji od 4 faze. Prve dvije faze su realizovane, i to: procjena stanja naslijeđa i prioritetna lista intervencija. Procjena stanja naslijeđa pruža kratak uvid u stanje naslijeđa u Bosni i Hercegovini sa aspekta fizičke zaštite, upravljanja naslijeđem i obrazovanja. Prioritetna lista intervencija uključuje 20 nacionalnih spomenika, među kojima su historijske građevine, graditeljske cjeline i područja ocjenjeni kao dobra od posebnog značaja za evropsko naslijeđe, a za koje je potrebno preduzimanje hitnih mjera zaštite od daljeg propadanja. Sljedeće dvije faze su tehnička procjena stanja i fizibiliti studije za svako dobro sa prioritetne liste intervencija i trebali bi omogućiti strana ulaganja, kao i razvoj partnerstva između javnog i privatnog sektora. Vijeće Evrope je do sada objavilo rezultate prve dvije faze projekta u publikaciji pod nazivom: Projekat integrisane rehabilitacije za naslijeđe u Bosni i Hercegovini. Naglasila je da se strategije lokalnog razvoja se moraju, u najvećoj mogućoj mjeri, oslanjati na vlastite resurse, a kulturno-historijsko naslijeđe predstavlja jedan od najvažnijih resursa i potencijala za razvoj. Stoga Vijeće Evrope očekuje od istitucija vlasti Bosne i Hercegovine da osiguraju integrisanost ovog projekta u programe i strategije održivog razvoja za sve nivoe u Bosni i Hercegovini.

              Tina Wik je skrenula pažnju na ugroženo naslijeđe, odnosno spomenike u opasnosti koji se nalaze na Listi ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine. Lista se uvećava svake godine, ali se sada može istaknuti da Komisija očekuje da će u narednoj godini, nakon završetka radova, tri spomenika biti brisana sa ove liste. Prvi od njih je most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, za koji je Vlada Republike Srpske izdvojila 4000 KM za podvodno snimanje stubova mosta od strane članova ronilačkog kluba i očekuse se izdvajanje sredstava za daljnju sanaciju mosta i u budućnosti. Drugi objekat je Handanija džamija u Pruscu, za koji je završena izrada projektne dokumentacije i očekuje se početak radova na restauraciji i sanaciji džamije u septembru 2004. godine. Kompletna sredstva za obnovu je osiguralo Kulturno naslijeđe bez granica, a izvođač radova je firma iz Fojnice. Treći objekat je Uzinovićka džamija u Stocu. Amra Hadžimuhamedović je informisala da se slučaj ova džamije može na određen način povezati sa slučajem obnove Saborne crkve u Mostaru, koji je dosta dobro prezentiran u medijima. Tender za rehabilitaciju Uzinovićke džamije (jedina džamija u Stocu koja nije potpuno razorena u toku 1993. godine, zidovi su sačuvani) raspisan je na isti način kao i za Sabornu crkvu, bez učešća vlasnika objekta u u pripremi tendera, odnosno u odlučivanju o ugovorima koji će biti sklopljeni sa projektantima i izvođačima radova. Tender je raspisan na osnovu projekta rađenog 1991. godine koji nije odgovarao stanju srušene džamije. Nakon ugovorenih poslova, Izvođač radova je započeo sa uklanjanjem dijelova preostalih zidova, na što su vlasnici reagirali i obustavili radove, a od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine su zahtjevali da provede odgovarajuću proceduru i da sredstva od 50000 KM koja su osigurana u budžetu implementiraju na način sukladan zakonu i pozitivnoj praksi. Kako Vlada FBiH i institucije Vlade FBiH nisu odgovorii na zahtjev povratničke zajednice u Stolac, da taj objekat bude zaštićen od propadanja, kako nisu odgovorili na zahtjev Komisije da interventno reagiraju u ovom slučaju, na odgovarajući način, sama povratnička zajednica je iz svojih sredstava pokrenula postupak zaštite ovog izuzetno vrijednog objekta od daljeg propadanja. Objekat je sada pokriven i u toku je rekonstrukcija munare. Komisija želi da izrazi svoju duboku zahvalnost građanima Stoca koji u obnovi svog naslijeđa vide puteve uspostave mira i povjerenja u tom značajnom bh gradu, koji sami ulažu svoju energiju i svoja sredstva u obnovu javnih objekata, koji su značajni za cijelu Bosni u Hercegovinu i region, i želi da pozove Vladu Federacije Bosne i Hercegovine da i u slučaju Saborne crkve u Mostaru i Uzinovićke džamije u Stocu, sredstva koja još uvijek stoje u budžetu Vlada FBiH neizostavno implementira na način kako je to sukladno zakonu i pozitivnoj praksi.

            Predstavnici Komisije su novinarima odgovorili na pitanja o radovima na arheološkom području – Rimske iskopine na Ilidži (Komisija je donijela odluku o proglašenju ovog dobra nacionalnim spomenikom koja još nije objavljena. U članu III dispozitiva propisane su sve mjere zaštite, zabranjeni su svi radovi koji bi na bilo koji način mogli da ugroze ili oštete lokalitet, a dozvoljeni su samo radovi na daljem istraživanju lokaliteta, njegovoj konzervaciji, prezentaciji i uklapanju u postojeći ambijent. Planirana je izgradnja banjsko rekreativnog kompleksa i sportskog kompleksa. Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog  prirodnog naslijeđa Sarajeva je tražio da prilikom iskopa temelja moraju buti prisutni arheolozi. Komisija smatra da je takav zahtjev nedovoljan, s obzirom da se radi o lokalitetu od izuzetnog značaja i prije otpočinjanja bilo kakvih radova neophodno je izvršiti preliminarna arheološka istraživanja na prostoru koji će biti pokriveni objektima bilo koje vrste i ukoliko se utvrdi u toku preliminarnih istraživanja potrebno je provesti i sistematska arheološka istraživanja. Tek nakon toga može se pristupiti izvođenju radova, a ukoliko arheološka istraživanja pokažu da je potrebno, Komisija će zahtjevati i izmjenu projekta na način da je moguće prezentirati nalaze koji se tamo utvrde za vrijeme izvođenja radova), povratku spomenika Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi na rekonstruisanu Latinsku ćupriju u Sarajevu (Latinska ćuprija se nalazila na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i na osnovu toga je Komisija donijela odluku o proglašenju ovog dobra. Za spomenik Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi nije primljena peticija, niti je ovaj spomenik na bilo koji način zaštićen, tako da Komisija nema osnovu da donese odluku. Trenutno je za zaštitu tog spomenika nadležan Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog  prirodnog naslijeđa Sarajeva. U slučaju da peticija bude predata, spomenik će biti stavljen pod privremenu zaštitu do donošenja konačne odluke i Komisija je obavezna da otpočne proceduru za donošenje odluke. Dislokacija spomenika s Latinske ćuprije je izvršena 1918. godine, trenutno se nalaze u Umjetničkog galeriji Bosne i Hercegovine i uvedene su u inventarske knjige, pa samim tim uživaju režim zaštite, jedino je upitna njihova lokacija), 20 nacionalnih spomenika sa Prioritetne liste intervencija (odgovaraju Listi ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine koju vodi Komisija), izgrađenoj munari u sklopu Starog grada Vinac (Komisija je na 14. sjednici donijela odluku o proglašenju historijskog područja – Stari grad Vinac nacionalnim spomenikom. Članom III dispozitiva odluke utvrđene su mjere zaštite koje podrazumijevaju i urgentne mjere zaštite kao što su čišćenje ostataka Starog grada od samoniklog rastinja, zaštitu obrušenih dijelova zidova i slično. U Starom gradu Vinac nalazila se džamija koja je srušena i koja u posljednjem stoljeću nije bila u upotrebi. U središtu prostora gdje se nekad nalazila džamija podignuta je munara koja nema funkciju munare i nije podignuta u funkciji rekonstrukcije sruešnog spomenika. Podignuta je bez odobrenja i u potpunosti je u suprotnosti sa režimom zaštite spomenika. Komisija je, u sklopu svoje odluke, utvrdila da je neophodno ukloniti nezakonito podignutu konstrukciju munare koja je napravljena u obliku i na mjestu na kojem nikad nije bila. Uklanjane munare je izravna nadležnog Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša).

 



ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: