Konferencija za štampu nakon završetka 14. sjednice           

Dubravko Lovrenović, predsjedavajući Komisije, informisao je novinare o zaključcima Komisije.

            Doneseno je 17  odluka o proglašenju slijedećih dobara nacionalnim spomenikom:

Ÿ         Historijsko područje – nekropola sa stećcima Grčka glavica i ostaci crkve u selu Biskup, opština Konjic, FBiH

Ÿ         Arheološko područje – ostaci rimskog naselja i srednevjekovna nekropola sa stećcima u Vranjevom selu kod Neuma, opština Neum, FBiH

Ÿ         Historijsko područje – Hutovski grad (Hadžibegova tvrđava), opština Neum, FBiH

Ÿ         Historijsko područje – Stari grad Koštun (Koštur) u Dabrici, opština Berkovići, RS

Ÿ         Historijsko područje – Stari grad Vinac, opština Jajce, FBiH

Ÿ         Historijska građevina – crkva samostana Trapista «Marija Zvijezda» (Uznesenje Blažene Djevice Marije) sa pokretnom imovinom u Banja Luci, RS

Ÿ         Grobljanska cjelina – groblje na Presjeci kod Ustikoline, opština Foča

Ÿ         Graditeljska cjelina – Mitropolija (Vladikin dvor ili Episkopska palata ) u Mostaru, FBiH

Ÿ         Historijska građevina – Sahat kula u Mostaru, FBiH

Ÿ         Graditeljska cjelina – Karađoz-begova džamija u Mostaru, FBiH

Ÿ         Graditeljska cjelina – Roznamedži Ibrahim-efendije džamija u Mostaru, FBiH

Ÿ         Graditeljska cjelina – Nezir-agina džamija u Mostaru, FBiH

Ÿ         Graditeljska cjelina – Nesuh-age Vučijakovića džamija u Mostaru, FBiH

Ÿ         Graditeljska cjelina – Sevri-hadži Hasanova džamija u Mostaru, FBiH

Ÿ         Mjesto i ostaci historijske građevine – Selimija (Sultan Selima II) džamija u Knežini kod Sokoca, RS

Ÿ         Historijska građevina – katolička crkva sv. Ane u Neumskom Gradcu, opština Neum, FBiH

Ÿ         Graditeljska cjelina – stambeni kompleks Biščevića-Lakšića u Mostaru, FBiH

Na listu ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine dodana su dva spomenika – Stari grad Koštur u Dabrici i groblje na Presjeci u Ustikolini).

Istakao je da će izložba «Kulturno pamćenje – blago koje nestaje» početkom juna biti predstavljena u Jajcu, u vrijeme pozorišnih igara, a u julu mjesecu u Mostaru u sklopu ceremonije otvaranja Starog mosta.

Informisao je novinare da je nakon posjete Roberta Pickarda, eksperta Vijeća Evrope, ustanovljena radna grupa sastavljena od predstavnika ministarstava prostornog uređenja Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine, Distrikta Brčko, ministarstva civilnih poslova i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika koja je imala zadatak da do ove sjednice izradi sadržaj Zakona za zaštitu kulturnog naslijeđa BiH. Održana su dva sastanka i usaglašen je prijedlog sadržaja, koji će poslužiti kao osnova da se do naredne sjednice Komisije, 06.07.2004. godine, izradi prvi nact zakona. Istakao je dvije važne stvari u zakonu a to su proširenje sadašneg mandata Komisije i uspostavljanje budžeta Komisije za implementaciju njenih odluka.

Komisija je pokrenula inicijativu za otvaranje računa za zaštitu ugroženog naslijeđa u regionu nakon nesreće koja je zadesila drevni manastir Hilandar na Svetoj gori, 04.03.2004. godine. Nakon toga došlo je do sistematskog uništavanja spomenika na Kosovu i u Srbiji i Crnoj Gori. Federalno ministarstvo kulutre i sporta je prihvatilo inicijativu Komisije i uspostavljen je račun na koji se mogu uplatiti sredstva za rehabilitaciju spomenika.

Amra Hadžimuhamedović je istakla da je Ćejvan-ćehajin hamam u Mostaru spomenik iz XVI stoljeća, jedinstvene prostorne organizacije. To je jedan od rijetkih spomenika tog tipa i namjene u Bosni i Hercegovini čiji su ostaci predstavljali dobru osnovu za prezentaciju tog tipološkog korpusa u Bosni i Hercegovini. S obzirom da se nalazi u najužoj historijskoj jezgri grada Mostara istakla je značaj kvalitetnog odnosa prema adaptaciji i rehabilitaciji tog spomenika, jer je u toku razmatranje prijedloga za upis Mostara na listu svjetske baštine. U Komitetu za svjetsku baštinu postoje dva stava oko kandidature za upis Mostara. Jedan je da može biti upisan samo most sa kulama, a drugi da treba upisati historijsku jezgru. Pristalice prvog stava, koji ni na koji način ne odgovara subjektima društvenog života u Bosni i Hercegovini, smatraju da je u historijskoj jezgri Mostara došlo do promjena koje nisu odgovarajuće zaštiti kulturnog naslijeđa. Stav Komisije je da projekat koji se trenutno odvija na Ćejvan-ćehajinom hamamu pripada onoj skupini objekata na kojim nisu primjenjeni standardi koje je obavezno primjenjivati u historijskim jezgrama koje su kandidirane za upis na listu svjetske baštine. Istakla je da je sredstva za provedbu projekta osigurala francuska vlada na čemu Komisija izražava punu zahvalnost. S obzirom na činjenicu da projekat dobija međunarodne razmjere, da iza njega stoji UNESCO, odgovornost Bosne i Hercegovine na osnovi stava Komisije je i veća da projekat bude urađen u skladu sa najvišim standardima. Nažalost, u ovom slučaju odgovorni za taj projekat nisu pokazali znanje, niti su primjenili svjetske standarde i spomenik je izložen razaranju kroz provedbu tog projekta. Članovi Komisije su u toku donošenja odluke za hamam pokušali osigurati uvjete za popravku pogrešnog pristupa. Na posljednjoj sjednici su pozvani svi subjekti u ovom projektu, da bi se kroz raspravu o svim činjenicama dogovorilo da se popravi sve ono što je moguće popraviti u projektu. Nažalost, na poziv Komisije odazvali su se samo prof. dr. Muhamed Hamidović, dekan arhitektonskog fakulteta i potpisnik izvještaja o reviziji projekta; dr. Sabira Husedžinović, docent na arhitektonskom fakultetu koja je takođe potpisala izvještaj o reviziji; predstavnica Federalnog ministarstva prostornog uređanja i okoliša; prof. dr. Sead Avdić, predsjedavajući Državne komisije za saradnju sa UNESCO-om. Projektanti, izvođači i nadzorni organ se nisu odazvali pozivu. Svi učesnici sastanka složili su se da je projekat koji se odvija na neadekvatan način usmjeren na razaranje spomenika. Revidenti su rekli da osjećaju nelagodu zbog uključenosti u takav projekat i da u potpunosti podržavaju stav Komisije. Svi učesnici su se složili da je neophodno obustaviti daljnje radove na razaranju spomenika koji se provode kroz projekat njegove rehabilitacije. Istakla je veliko žaljenje Komisije što će time biti na određen način doveden u pitanje odnos Bosne i Hercegovine sa prijateljskom namjerom francuske vlade da pomogne obnovu naslijeđa u Bosni i Hercegovini. Komisija je zaključila da je u interesu prijatelja koji žele pomoći obnovu naslijeđa u BiH da projekti koji se odvijaju budu u skladu sa standardima koji se primjenjuju u njihovim zemljama. Komisija očekuje da će to francuska vlada i stručnjaci UNESCO-a razumjeti. Istakla je da su nadležni organ, projektanti i izvođač, pokazali potpuno nerazumijevanje za nadležnosti Komisije, za svoje obaveze prema organima vlasti u Bosni i Hercegovini, i prije svega za svoje obaveze prema spomeniku visoke vrijednosti, da su proizveli odluku da se obustave radovi na tom objektu. Osim toga, navedeni subjekti pokušavaju izložiti pritisku Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika i pri tome koriste sva raspoloživa sredstva koja nisu primjerena ovakvoj komunikaciji sa najvišim organima vlasti kao što je Komisija, pokušavajući derogirati stručnost članova Komisije. Komisija ni ovaj put, kao i u svim prethodnim slučajevima, neće pristati ni na kakve pritiske. Komisija svoj posao nastoji obavljati profesionalno, u skladu sa znanjem članova Komisije i ovaj put će ustrajati na profesionalnom odnosu i svojoj odgovornosti prema zaštiti nasliljeđa. Naglasila je da kriteriji Komisije nisu politički kriteriji i donošenje političkih odluka Komisija prepušta onima koji su nositelji vlasti u Bosni i Hercegovini sa aspekta predstavljanja političkih volja. Cilj i zadatak Komisije, kao i odgovornost je zaštititi spomenik od njegovog razaranja.

U sklopu regionalnog programa za zaštitu kulturnog i prirodnog naslijeđa, Komisija je pokazala možda i najsnažniju ambiciju i zaninteresiranost za ovaj projekat iza koga stoje Vijeće Evrope i Evropska unija. U toku je završna faza na izradi tehničke procjene potreba za 20 objekata koje je Komisija kandidirala na listu prioriteta u sklopu ovog projekta. Nakon toga, očekuje se da će ti prioriteti biti prezentirani banci za razvoj Vijeća Evrope i Evropskoj uniji i da će na taj način biti osigurana sredstva za njihovo spašavanje.

Okrugli sto «Kultura» na jadransko-jonskoj inicijativi odvijao se u Portorožu, Slovenija. Predstavnici Komisije bili su magistar Lidija Fekeža i Mirela Mulalić Handan, izvršni dužnosnik. U sklopu ove inicijative, naslijeđe Bosne i Hercegovine je dobilo punu pažnju, a poseban značaj predstavlja doprinos predstavnika Komisije za definiranje procjene utjecaja na naslijeđe.

Tina Wik je informisala novinare o Starom gradu Koštur koji je dodat na Listu ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine. Ostaci srednjevjekovnih tvrđava su dio bogatog pejzaža Bosne i Hercegovine i to je vrlo važan dio sjećanja koji podsjeća na prošlost koja nije jasno evidentirana u BiH i zaslužuje bolji tretman. Ostaci tvrđava naglašavaju prekrasan i dramatski aspekt srednjevjekovne historije bosanskohercegovačkog pejzaža. Svi ostaci srednjevjekovnih tvrđava su ugroženi, najviše zbog neodržavanja i nedostatka finansijskih sredstava. Komisija želi da podigne nivo javne svijesti o značaju ostataka srednjevjekovnih tvrđava. Održavanje je skupo, ali može se vršiti čišćenje lokacija od otpada i rastinja, i zbog toga je važno podići javnu svijest. Srednjevjekovne tvrđave su različite veličine i u različitom stanju, ali svi trebaju konstanto održavanje i pažnju. Papaz kula u Jajcu se obrušava, kao i dijelovi tvrđave u Travniku, a postoje i mnoge druge tvrđave o kojima nema podataka.

Zeynep Ahunbay je informisala novinare o posjeti općinama Kupres, Tomislavgrad i Livno. U Tomislavgradu je nedavno završena restauracija Džudža Džaferove džamije i nažalost džamija je oštećena neadekvatnim intervencijama. Promjenjena je sofa i dodata je nova prostorija iznad ulaza. Općina Livno ima bogato i dobro očuvano kulturno naslijeđe, ali je važno osigurati bolju stručnu pomoć da bi se poboljšalo stanje prigradskih kuća, mosta, mlinica i kuća u Staroj jezgri grada. Uključenje javnosti i stručnjaka će sigurno poboljšati situaciju na ovim interesantnim spomenicima. Komisija je posjetila i samostan na Gorici, u kojem se nalazi zbirka bogatih arheoloških nalaza i umjetničkih slika. Važno je objaviti podatke o ovom bogatom naslijeđu da bi javnost imala bolje razumjevanje i da bi se naslijeđe očuvalo.

Dubravko Lovrenović je dodao da u Kupresu postoji i djeluje nevladina organizacija za zaštitu spomenika «Kupreška visoravan», koju vodi Blanka Magaš. Općina Livno je za kulturu i zaštitu spomenika predvidjela 150.000 KM u budžetu, a pri kraju je izgradnja Zavičajnog muzeja. Izgradnja je najvećim dijelom finansirana dobrovoljnim prilozima građana Livna i investicija već sada premašuje 1,000,000 KM. Društvo za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca je informisalo Komisiju o radovima na izgradnji temelja kuće, koji se izvode teškim građevinskim mašinama u neposrednoj blizini Papaz kule u Jajcu. Dolazi do protresanja zidina i posebno Papaz kule, koja je ugrožena, dolazi do urušavanja i moglo bi doći čak i do ljudskih žrtava, jer se neposredno ispod nje nalaze stambeni i trgovački objekti.

Predstavnici Komisije su novinarima odgovorili na pitanja o smislu i obimu proširenja mandata Komisije koje će biti predviđeno novim zakonom o zaštiti kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine (sadašnji mandat Komisije je da donosi odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima i utvrđivanja neophodnih mjera zaštite. Obzirom da nije izgledno osnivanje Ministarstva kulture na državnoj razini u skoroj budućnosti Komisija je zaključila da treba proširiti njen mandat, u smislu uspostave registra kulturnih dobara u Bosni i Hercegovini i osiguranja sredstava za implementaciju odluka Komisije. Postoje sredstva koja se koriste za zaštitu, rehabilitaciju i obnovu spomenika ali je procedura aktiviranja tih sredstava veoma spora. Komisija je često prinuđena da se obraća različitim institucijama od općinske do državne razine zahtjevajući urgentno sredstva za određene spomenike, ali dosada to nije bilo uspješno. Osiguranje sredstava za implementaciju odluka Komisije bi osiguralo efikasnije preduzimanje mjera zaštite spomenika.), sredstvima za zaštitu naslijeđa (budžet još uvijek ne postoji i trebao bi biti predmet novog zakona. Postoji mogućnost da se sredstva za budžet osiguraju kroz poreznu politiku, kroz općinske, kantonalne, entitetske i državne budžete, pitanje koncesija i slično).