Konferencija za štampu nakon završetka 13.Sjednice održana je 8.03. 2004. godine.

 Ljiljana Ševo, predsjedavajuća Komisije, informisala je novinare o zaključcima Komisije.

Doneseno je 10 odluka o proglašenju slijedećih dobara nacionalnim spomenikom:

·         Graditeljska cjelina – Džamija i medresa Mehmed-paše Kukavice u Foči, RS

·         Arheološko područje - Dabravine sa ostacima iz bronzanog doba i kasne antike, opština Vareš, FBiH

·         Historijsko područje – nekropola sa stećcima Rajkov kamen u Mijatovcima, opština Nevesinje, RS

·         Historijsko područje – nekropola sa stećcima Kalufi, opština Nevesinje, RS

·         Historijsko područje – Stari grad Visoki, opština Visoko, FBiH

·         Graditeljska cjelina - Saračeva kuća, zgrada Financija (Niža stručna škola) i Stara osnovna škola (Niža muzička škola) u Jajcu, FBiH

·         Historijska građevina – Kršlakova - Kapetanovića kuća u Jajcu, FBiH

·         Graditeljska cjelina – Crkva sv. Prokopija u Visokom, opština Visoko, FBiH

·         Graditeljska cjelina – Crkva brvnara posvećena sv. Nikoli u Romanovcima, opština Bosanska Gradiška/Gradiška, RS

·         Historijsko područje – Harem Kobaške ili Hudar efendije džamije u Bosanskom Kobašu/Kobašu,  opština Srbac, RS

Informisala je novinare o otvaranju izložbe «Kulturno pamćenje – blago koje nestaje», 18.02.2004. godine u Domu policije. Izložbu je otvorio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Sulejman Tihić. Prezentirano je 105 panoa sa nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine, sa posebnim akcentom na ugroženom kulturnom naslijeđu. Ova izložba je nastavak kampanje koju je Komisija započela u maju 2003. godine, nastojeći da se problematika zaštite naslijeđa približi svim segmentima društva. Izložba je rezultat dvogodišnjeg rada Komisije i saradnika u Sekretarijatu i pored Sarajeva prezentirana je na Siciliji i u sjedištvu Svjetske banke u Washingtonu. Ovom prilikom dopunjena je panoima vezanim za odluke donesene u periodu od maja 2003. i februara 2004. godine. Priprema novih panou urađena je u saradnji sa Međunarodnim centrom za mir, odnosno izložba je bila jedan od događaja u okviru međunarodnog festivala «Sarajevo – Sarajevska zima 2004».

U okviru 13. sjednice, u holu Doma policije, održan je okrugli sto sa istim nazivom. Na okruglom stolu učestvovali su i predstavnici vlasti, kao i univerziteta, institucija za zaštitu kulturnog naslijeđa, Zavoda, Muzeja, sa namjerom da se iznađu najbolja rješenja u provođenju Aneksa 8, odnosno zaštiti nacionalnih spomenika, kako u smislu zakonski regulisane obaveze nadležnih vlasti, tako i u smislu institucionalnog jačanja, definisanja problema i iznalaženja metoda za jnihovo rješavanje. Najznačajnija diskusija bila je usmjerena na povezivanje svih segmenata vlasti, ekspertnih timova, pa do potrebe educiranja na nivou starih zanata.

Na 37. sjednici Predsjedništva BiH, nakon razmatranja informacije Komisije o ugroženosti Manastira Vozuća, zaključeno je da se pruži podrška aktivnostima Komisije, da Komisija dostavi spisak prioritetnih ugroženih spomenika za koje bi Predsjedništvo dalo podršku za njihovu zaštitu, i da Predsjedništvo preporuči Vijeću ministara Bosne i Hercegovine da u budžetu institucija BIH za 2004. godinu planira sredstva za zaštitu kulturnog naslijeđa.

Na 38. sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine usvojen je Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Komisije u 2003. godini i Predsjedništvo će u saradnji sa Komisiom pronaći dodatna finansijska sredstva za zaštitu najugroženijih dobara u Bosni i Hercegovini prema prioritetima koje je utvrdila Komisija.

 Komisija je donijela zaključak o uspostavljanju saradnje sa Projektom Mostar 2004. Program će trajati tokom jula 2004. godine i prethodi zvaničnom otvaranju obnovljenog Starog mosta u Mostaru. 13.07.2004. godine planirano je održavanje okruglog stola «Autentična Bosna i Hercegovina», a Komisija će dati smjernice o značajnim centrima kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini koji će se obići da bi se na licu mjesta utvrdile najrelevantnije metode zaštite naslijeđa. Vlada Republike Italije i UNESCO u julu 2004. godine organizuju regionalnu konferenciju o naslijeđu i Komisija će učestvovati i u ovom segmentu.

14. sjednica Komisije biće održana u Banjoj Luci, a dužnost Predsjedavajućeg na kraju 13. sjednice preuzima Dubravko Lovrenović.

Dubravko Lovrenović je informisao da je Robert Pickard, ekspert Vijeća Evrope, održao sastanke u Sarajevu 17. i 18.02.2004. godine, na temu institucionalnog jačanja i izrade novog Zakona o zaštiti naslijeđa na državnoj razini. Tom prilikom razgovaralo se o metodologiji i samom pristupu izradi novog zakonskog okvira što je obaveza Bosne i Hercegovine nakon prijema u Vijeće Evrope i prioritetna aktivnost Komisije koja će biti i nosilac aktivnosti. Dogovoreno je da se formira ekspertna grupa sa dva predstavnika Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, jednim predstavnikom Brčko Distrikta, Ministarstva civilnih poslova i Komisije, i jednim ili dva predstavnika nevladinih organizacija. Konstituirajuća sjednica radne grupe planirana je krajem marta ove godine. Prijedlog teksta Zakona bi trebao biti završen oko septembra mjeseca, nakon čega bi Ministarstvo civilnih poslova zakon dalo u parlamentarnu proceduru. Novi Zakon će utvrditi obaveze svih institucija koje sudjeluju u procesu zaštite i revitalizacije kulturne baštine Bosne i Hercegovine, kao i obavezna izdvajanja za ovaj segment. U BiH postoji 156 općina koje predstavljaju značajan ekonomski potencijal, a mali broj namjenski izdvaja sredstva za zaštitu naslijeđa, mada njihovi budžeti to omogućuju.

Državna Komisija za saradnju sa UNESCO-om prihvatila je projekat mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu pa je Komisija kandidirala taj projekat na konkurs UNESCO-a, odnosno zatražila finansijska sredstva za izradu projektne dokumentacije za ovaj most.

Zeynep Ahunbay je informisala da općine Neum, Ljubuški i Čitluk, koje je Komisija posjetila u sklopu 13. sjednice, u ovom momentu nisu u mogućnosti da značajnije doprinesu očuvanju spomenika i područja, ali da se očeukuje da će se ta situacija popraviti. U Hutovu postoji nevladina organizacija koja se bavi zaštitom naslijeđa i prikupila je zbirku etnološkog materijala, koja je izložena u malom muzeju. Područje je bogato nekropolama sa stećcima, a tu se nalazi i tvrđava Hadžibega Rizvanbegovića na čijem raščišćavanju su radili članovi NGO. Potrebno je posvetiti veću pažnju ovom bogatom naslijeđu, i korisno bi bilo povezati kulturno naslijeđe i turizam, odnosno iznaći mogućnosti da turisti posjećuju ova područja. U Ljubuškom je Komisija posjetila tvrđavu i to je vrlo impresivno područje, ali takođe i vrlo opasno. Prijeti opasnost da dođe do rušenja velikih kula i potrebno je izvršiti arheološka istraživanja Starog grada. Povratnici u starom dijelu grada na neodgovarajući način vrše restauraciju džamija i potrebno im je osigurati stručnu pomoć jer je to važno za kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine. Područje vodopada Kravice je takođe veoma impresivan prirodni pejzaž, i vrlo je interesantan kontinuitet mlinica na ovom području pa bi se ono moglo uključiti na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Predloženo je općini da pokrene izdavanje publikacije o historiji ovog područja što bi animiralo javnost i pomoglo očuvanju područja.

Amra Hadžimuhamedović je informisala da je Komisija u toku svog dvogodišnjeg rada, u toku intenzivne saradnje sa vlastima Bosne i Hercegovine, međunarodnom zajednicom prisutnom u Bosni i Hercegovini, sa brojnim inicijativama na regionalnoj i međunarodnoj razini, učešćem u različitim međunarodnim projektima, utvrdila da je u ovoj fazi implementacije Aneksa 8 neophodno osigurati sredstva za hitne intervencije na zaštiti ugroženog naslijeđa na državnoj razini, a u skladu sa odlukama Komisije. Nakon konsultacija sa svim spomenutim subjektima takav prijedlog proslijeđen je u sklopu projekcije budžeta za 2004. godinu. Nažalost, trenutne informacije su da je Vijeće ministara, u toku usvajanja prijedloga budžeta, usvojilo budžet na približno istoj razini na kojoj je bio i prethodne godine, tako da ova budžetska stavka, vezana za implementaciju odluka Komisije i intervencije u hitnim slučajevima, nije dobila podršku od strane Vijeća ministara, i pored zaključka Predsjedništva Bosne i Hercegovine koje je podržalo takve aktivnosti i zahtjeve Komisije. S obzirom na tu činjenicu, izuzetno je značajna saradnja Komisije sa svim regionalnim inicijativama i kampanja koju Komisija vodi na međudržavnoj, regionalnoj odnosno međunarodnoj razini kako bi bila osigurana sredstva za zaštitu naslijeđa. Najznačajniji projekat takve vrste, koji se trenutno odvija, je u sklopu regionalnog programa za zaštitu kulturnog i prirodnog naslijeđa u jugoistočnoj Evropi. Program vodi Vijeće Evrope i njegova linija B: «Projekat rehabilitacije arhitektonskog i arheološkog naslijeđa u jugoistočnoj Evropi» je već na početku svoje treće faze. Na osnovi metodologije Vijeća Evrope i u saradnji sa stručnjacima Vijeća Evrope, saradnici u Komisiji su nakon višemjesečnog rada utvrdili listu prioriteta za djelovanje, koja predstavlja osnovu za traženje sredstava za zaštitu naslijeđa od Evropske unije. Uspostavljena je na osnovi intervencije predsjednika Romana Prodya na početku njegovog predsjedavanja Evropskom unijom. Sljedeća faza u razvoju ovog projekta je tehnička procjena stanja objekata koji se nalaze na prioritetnoj listi za intervenisanje (20 objekata). U prvoj fazi će biti razvijena metodologija i obrasci i za tu tehničku procjenu Bosni i Hercegovini će biti pružena tehnička pomoć. Tehnička procjena će biti neka vrsta pred-fizibiliti studije koju Banka za razvoj Vijeća Evrope i Banka za razvoj evropske unije prihvataju kao dokumentaciju pri traženje grantova i kredita za zaštitu naslijeđa. Za vrijeme nedavne posjete Vijeću Evrope, na sastanku sa novom direktoricom za kulturno i prirodno  naslijeđe, Gabrielom Battaini, i sastancima Mirele Mulalić Handan sa saradnicima iz Banke za razvoj Vijeća Evrope, nagoviješteno je da bi ova banka mogla osigurati grant za Vijećnicu u Sarajevo i za naslijeđe koje je u stupnju najviše ugroženosti prema prijedlogu Komisije. Da bi se to ostvarilo potrebno je uraditi brojne prethodne radnje koje podrazumijevaju i neku vrstu usaglašavanja na razini donositelja odluka. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, kao koordinator za izradu Zakona o zaštiti kulturnog naslijeđa na državnoj razini, trenutno se nalazi u najboljem vremenskom razdoblju za jedan takav poduhvat koji bi trebao značiti preokret u oblasti zaštite naslijeđa, s obzirom da se u sklopu Vijeća Evrope trenutno radi nova krovna konvencija o zaštiti evropskog naslijeđa kojom će biti utvrđene nove definicije naslijeđa i metoda kojima se to naslijeđe štiti. U toku izrade našeg zakona, i u toku izrade konvencije, ove definicije mogu biti anticipirane zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, čime bi Bosna i Hercegovina osigurala premoštavanje ogromnog jaza između nje i zemalja koje imaju sasvim razvijen i sistematičan pristup zaštiti naslijeđa.

Krajem marta, u Portorožu će biti održan drugi Okrugli sto u sklopu jadransko-jonske inicijative, prvenstveno vezan za zaštitu arheološkog naslijeđa. Jedan od ciljeva Okruglog stola je definiranje novih načina procjene utjecaja svih zbivanja i razvojnih tokova na kulturno naslijeđe. To je novi pristup zaštiti naslijeđa, jer se naslijeđe postavlja u žižu razmatranja razvojnih tokova i to će biti od izuzetnog značaja za izradu novog Zakona u Bosni i Hercegovini.

               Predstavnici Komisije su novinarima odgovorili na pitanja o budžetskim sredstvima predviđenim za implementaciju Aneksa 8 i zaštitu kulturnog naslijeđa (u Federaciji još nije usvojen prijedlog budžeta ali se očekuje iznos od oko 2,000.000 KM, a u Republici Srpskoj u budžetu je predviđeno je 500.000 KM, a u Brčko Distriktu 1,000.000 KM), da li će novi zakon predvidjeti formiranje Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa na državnom nivou, ili zajedničke baze podataka (takva baza podataka postoji u Komisiji i svakodnevno se ažurira. U ovom trenutku važno je definirati oblasti kojima će se budući Zakon baviti i novi pristup financiranja svih aktivnosti vezanih za zaštitu kulturne baštine. Novi zakon bi trebao obavezati izdvajanja za ovu aktivnost na svih 5 nivoa vlasti i na taj način bi se godišnje osigurali respektabilni iznosi), načinu donošenja odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima (svih 777 dobara sa Privremene liste uživa status nacionalnih spomenika i Komisija je bez vremenskog ograničenja, u skladu sa Zakonom, obavezna donijeti pojedinačnu odluku za svako dobro. Drugi metod je podnošenje peticije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom na osnovu kojeg Sekretarijat prikuplja potrebnu dokumentaciju i priprema prijedlog i valorizaciju predloženog dobra a Komisija donosi odluku na svojoj sjednici. Ukoliko je dobro prije rata bilo registrovano kao kulturno-istorijsko naslijeđe, u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturno-istorijskog naslijeđa SR BiH, i dalje uživa status zaštićenog spomenika i mjere zaštite koje su tim zakonom ustanovljene. Komisija je do sada primila preko 1000 peticija, a ograničena je budžetom i nije u mogućnosti ojačati profesionalnu strukturu Sekretarijata kako bi odgovorila na zahtjev u roku od godinu dana. Komisija očekuje podršku odgovarajućih nivoa vlasti da bi izvršila svoje zakonske obaveze. Od dana podnošenja peticije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom dobro uživa najviši režim zaštite u periodu od godine dana, odnosno do donošenja odluke Komisije, i za izdavanje odobrenja nadležno je entitetsko ministarstvo).