početna stranica    
 
VIJESTI

Sjednice Komisije

Posjete Komisije općinama

Saopćenja

Saradnja

Kampanja za zaštitu ugroženog naslijeđa

Projekti i konferencije

Priznanja i nagrade


Regionalni program kulturnog i prirodnog naslijeđa za Jugoistočnu Evropu


IZVJEŠTAJ O RADU KOMISIJE ZA OČUVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA U 2014. GODINI

 

Ljiljana Ševo, predsjedavajuća Komisije, informisala je novinare o zaključcima Komisije.

Doneseno je 20 odluka o proglašenju slijedećih dobara nacionalnim spomenikom:

·         Arheološko područje - Kasnoantička dvojna bazilika i nekropola sa stećcima u Žitomislićima kod Mostara, opština Mostar-Jug, FBiH  

·         Arheološko područje - Kasnoantička bazilika u Cimu, opština Mostar-Jugozapad, FBiH

·         Historijsko područje - Nekropola sa stećcima Dugo polje na Blidinju, opština Jablanica, FBiH

·         Arheološko područje - Kasnoantička bazilika u Oborcima,  opština Donji Vakuf, FBiH

·         Mjesto historijske građevine - Musafirhana u Jajcu, FBiH

·         Mjesto i ostaci historijske građevine - Kršlakova stara kuća u Jajcu, FBiH

·         Graditeljska cjelina - Manastir Vozuća u Vozući, opština Zavidovići, FBiH

·         Graditeljska cjelina - Koski Mehmed-pašina džamija i medresa u Mostaru, opština Mostar -Stari Grad, FBiH

·         Historijsko područje – Bedemi i tabije starog grada Jajca, FBiH

·         Historijsko područje - Stari grad Prusac, opština Donji Vakuf, FBiH

·         Historijsko područje - Nekropola sa stećcima na groblju pod Dubom u Uboskom (Ubosko I), opština Ljubinje, RS

·         Historijsko područje - Nekropola sa stećcima Ubosko II, opština Ljubinje, RS

·         Mjesto i ostaci historijske građevine - Burića kuća u Jajcu, FBiH

·         Historijska građevina - Šarenica – Saračeva kuća u Jajcu, FBiH

·         Grobljanska cjelina – Rimokatoličko groblje Hrast u Jajcu, FBiH

·         Mjesto i ostaci historijske građevine - Crkva presvete Bogorodice u Jajcu, FBiH

·         Graditeljska cjelina - Franjevački samostan i crkva sv. Ive Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, opština Kakanj, FBiH

·         Graditeljska cjelina - Careva džamija ili Sultan Sulejmanova džamija u Blagaju, opština Mostar-Jugoistok, FBiH

·         Mjesto i ostaci historijske građevine - Saborna crkva – Crkva svete trojice u Mostaru, opština Mostar - Stari Grad, FBiH

·         Mjesto i ostaci graditeljske cjeline - Kolakovića kuća u Blagaju, opština Mostar-Jugoistok, FBiH

Komisija je zaključila da se na listu ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine uvrste ostaci graditeljske cjeline džamije Mehmed-paše Kukavice u Foči, Stari grad Prusac u Donjem Vakufu, zgrada Banske uprave u Banjoj Luci, Ćejvan-ćehajin hamam u Mostaru i zgrada Finansija u Jajcu. S obzirom da su započeli restauratorski radovi na Handaniji džamiji u Pruscu, Komisija je zaključila da se ovaj objekat briše sa liste ugroženih spomenika. Zgrada Banske uprave u Banjoj Luci se nalazi na Privremenoj listi i uživa status nacionalnog spomenika sa najvišim stepenom zaštite. Uprkos vrlo jasnom stavu nadležne službe zaštite u Republici Srpskoj i nadležnog ministarstva prostornog uređenja u Republici Srpskoj Gradska uprava je vršila nezakonitu dogradnju i ugrozila nacionalni spomenik. Komisija u potpunosti daje podršku naporima nadležnog ministarstva prostornog uređenja i nadležne službe zaštite naslijeđa u rješavanju ovog problema na legalan način.

Zeynep Ahunbay je informisala novinare o ugroženosti Ćejvan-ćahajinog hamama u Mostaru. Projekat Otomanskog hamama u Mostaru je izvršen pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Obično UNESCO angažuje pogodne stručnjake i zalaže se za ispravne postupke konzervacije. U ovom slučaju, projekat nije bio u potpunosti u skladu sa međunarodnim kriterijima propisanim Venecijanskom poveljom. Glavni cilj konzervacije je očuvanje autentičnosti i cjelovitosti kulturnog naslijeđa. Konzervacija bi trebala otkriti kulturne vrijednosti spomenika poboljšanjem čitljivosti njegove statičke cjelovitosti, njegovog prethodnog stanja i projekta u granicama postojećih historijskih dokaza. Postoji samo jedan hamam iz 16. stoljeća u Mostaru i očekivalo se da projekat restauracije veoma pažljivo obradi ostatke originalnog objekta. Nažalost, intervencije su prilično šokantne i potrebno je preduzeti hitne mjere za sprječavanje daljnjih oštećenja.

Komisija je usvojila Izvještaj o radu i poslovanju za 2003. godinu i prezentiraće ga Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u skladu sa Pravilnikom, kao i Vijeću ministara da bi ih upoznala sa svojim radom i problemima sa kojima se susreće.

U periodu od 11. do 12. sjednice članovi Uredništva godišnjaka (Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo, Mensur Šehagić i Gavrilo Grahovac) definisali su strukturu godišnjaka, konsultovali određene autore i konkurisali za sredstva koja bi pomogla objavljivanje.

Izložba ugroženog naslijeđa će biti postavljena u Sarajevu oko 18.02.2004. godine, najvjerovatnije u prostoru Bezistana, a oko 05.03.2004. godine biće organiziran okrugli sto na temu: «Nacionalni spomenici u Bosni i Hercegovini i ugroženo naslijeđe», da bi se javnosti približili problemi zaštite naslijeđa i da bi se podstakla edukativna grana na kojoj Komisija takođe insistira. Izložba panoa i ugroženog naslijeđa BiH povodom godišnjice rada Komisije, uz odgovarajuću video prezentaciju, bila je organizirana u rezidenciji Konak u maju 2003. godine. Ova izložba u saradnji sa Međunarodnim centrom za mir će biti proširena eksponatima koji se odnose na dobra za koja su donijete odluke o proglašenju nacionalnim spomenicima i dobrima koja su dodata na listu ugroženog naslijeđa BiH, tako da će se izraditi oko 50 novih panoa.

Na prethodnoj sjednici Komisija je zaključila da se na listu ugroženih spomenika uvrsti manastir Vozuća, a na 12. sjednici je donijela odluku o proglašenju ovog dobra nacionalnim spomenikom. U toku pripreme odluke Komisija je ustanovila da se ovaj objekat nalazi u izuzetno teškom stanju. Objekat je već 6-7 godina bez krova pa usljed vanjskih uticaja i oštećenja za vrijeme rata postoji mogućnost urušavanja nekih dijelova, prije svega narteksa, odnosno priprate crkve. Zbog toga je Komisija uputila zahtjev Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da bi se pristupilo urgentnoj sanaciji ovog izuzetno važnog objekta iz XVI vijeka.

Amra Hadžimuhamedović je informisala novinare o ugroženosti džamije Mehmed-paše Kukavice u Foči. Ova džamija predstavlja jedini objekat islamskog sakralnog graditeljskog naslijeđa koji je preživio posljednji rat u podrinjskoj regiji. To je jedna od 17 fočanskih džamija koje su i prije rata bile registrirane kao graditeljsko naslijeđe. Uz džamiju su se nalazili ostaci mekteba, medrese i drugih objekata koji su činili ovaj kompleks, koji je bio neposredno vezan za fočansku čaršiju (Sahat kulu i dućane u sklopu čaršije). Ostaci džamije nakon rušenja (razaranja krova) nisu uklonjeni sa prostora na kojem su bili, i zato ova džamija predstavlja jedinstven primjerak objekta kod koga je moguće poduzeti mjere restaruacije, rekonstrukcije ili rehabilitacije u smislu Aneksa 8. Komisija je ovo dobro dodala na listu ugroženih spomenika BiH i Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Vladi Republike Srpske i nadležnim ministarstvima, proslijedila dopis u kojem je upozorila na značaj ostataka ovog objekta i obavezu Vlade Republike Srpske da preduzme mjere zaštite od daljeg propadanja i mjere na izradi dokumentacije i provedbi dokumentacije u smislu rehabilitacije dobra. S obzirom da je za 2004. godinu Vlada Republike Srpske u budžetu predvidjela 500.000 KM za provedbu aneksa 8 i zaštitu graditeljskog naslijeđa, Komisija očekuje da će se ovo dobro naći na listi prioriteta Vlade Republike Srpske i da će dio sredstava biti utrošen na ovo dobro (pored Šeranića kuće u Banjoj Luci, mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i ostalih objekata koji se nalaze na listi ugroženih objekata utvrđenoj od Komisije).

Komisija je u sklopu 12. sjednice održala sastanak sa nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom naslijeđa na lokalnom nivou. Predstavnici nevladinih organizacija prezentovali su Komisiji probleme sa kojima se susreću u svom radu, a predstavnici Komisije su pojasnili proces i zakonske obaveze vezano za proglašenje nacionalnih spomenika. Zaključeno je da će Nevladine organizacije zajedno sa Komisijom pokušati iznaći mogućnost da se na svim nivoima vlasti, od lokalnih do entitetskih i državnog, ustanove fondovi u kojima bi bila obezbjeđena sredstva za registrovanje, evidenciju i intervencije na zaštiti naslijeđa. Ustanovljeno je da je rad Nevladinih organizacija dragocjen u procesu edukacije stanovništva kada je naslijeđe u pitanju, kao i medijske prezentacije, odnosno širenja i podizanja svijesti o značaju kulturno-istorijskog naslijeđa. Takođe je, kao jedna od veoma važnih aktivnosti, naglašena uloga Nevladinih organizacija u procesu revitalizacije naslijeđa koje može biti iskorišteno u turističke svrhe.

Dubravko Lovrenović je informisao da će se izraditi informacione table za Tvrđavu u Jajcu, Tvrđavu u Stocu i most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu. Komisija je pokrenula međunarodnu kampanju za prikupljanje sredstava za zaštitu ovih ugroženih dobara i u pripremi je izrada informacionih tabli sa osnovnim podacima o ovim dobrima, koje će biti postavljene na odgovarajuće mjesto. Na taj način će se istaći značaj ovih spomenika, upozoriti na njihovu važnost i pospješiti proces njihove zaštite i obnove.

Komisija je zaključila da lokalitet Mile u Visokom nije prikladan za postavljanje ploče za obilježavanje 800 godina vladavine Kulina Bana u Visokom.  Crkva u Milama je bila krunidbena i grobna crkva Stjepana II Kotromanića, a kasnije Tvrtka I Kotromanića, kao prvog bosanskog kralja. Zbog toga je Komisija predložila da se ploča postavi u Biskupićima koji su udaljeni par kilometara od Mila, a taj lokalitet je tradicionalno vezan za Kulina Bana.

Komisija je posjetila općine Berkovići, Jablanica i Konjic i pored sastanaka sa predstavnicima općina, obišla određene lokalitete i snimila stanje pojedinih objekata. Istaknut je primjer općine Konjic koja unutar svojih struktura ima odjeljenje koje se bavi zaštitom kulturnog naslijeđa i za tu namjenu su osigurana i određena sredstva u budžetu. Općinske strukture su povele akciju za obnovu Starog mosta u Konjicu, obavili kontakte sa turskom i njemačkom ambasadom u Sarajevu od kojih su dobili obećanja da će im ptužiti finansijsku pomoć. Obavljeni su pripremni radovi i potrebno je da i Vlada Federacije BiH osigura sredstva za ovaj projekat u svom budžetu.

Amra Hadžimuhamedović je istakla da regionalni program za rehabilitaciju graditeljskog i arheološkog naslijeđa za jugoistočnu Evropu predstavlja jedan od najznačajnih programa Vijeća Evrope koji se provodi u ovom regionu. BiH je od samog početka provedbe programa uzela aktivno učešće preko svojih predstavnika u Upravnom odboru za kulturno naslijeđe Vijeća Evrope, a potom imenovanjem program koordinatora. Najprije je krenula implementacija linije B programa, koja se odnosi na rehabilitaciju graditeljskog i arheološkog naslijeđa i utvrđivanje prioritetne liste za djelovanje u oblasti zaštite ugroženog naslijeđa. U sklopu provedbe te linije programa, BiH je posjetio projekt lider, Daniel Drocourt, i prva faza projekta je već završena. Komisija je odigrala vrlo aktivnu i značajnu ulogu u definiranju prioriteta i u sklopu Vijeća Evrope već su na određeni način objektivizirani prioriteti, prije svega most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Tvrđava u Stocu i Tvrđava u Jajcu. Ova tri prioriteta predstavljaće neku vrstu poziva Evropskoj uniji, koja ima vrlo aktivan odnos prema naslijeđu u Jugoistočnoj Evropi kao instrumentu integriranja Jugoistočne Evrope u Evropsku uniju, za ulaganje finansijskih sredstava i provođenje konkretnih projekata na ovim objektima i na ostalim objektima sa liste prioriteta Komisije. Druga linija unutar programa je jačanje institucija i njeihovih sposobnosti u oblasti zaštite naslijeđa. BiH je pristupila tom projektu sa zahtjevom za saradnju sa ekspertima Vijeća Evrope za izmjene u toku izrade Zakona o zaštiti naslijeđa na državnoj razini. Komisija je preuzela vodeću ulogu u izradi ovog zakona koji bi trebao biti donesen do kraja 2004. godine, uspostavljen je ekspertni tim koji sačinjavaju stručnjaci iz nadležnih entitetskih ministarstava i taj tim vodi stručnjak za pravne poslove unutar Komisije. U sklopu ovog projekta ekspert Vijeća Evrope, Robert Pickard, posjetiće Sarajevo 16.02.2004. godine i na taj način započeti realizaciju tog projekta.

Komisija je sa velikim odobravanjem prihvatila vijest da je Distrikt Brčko usvojio budžet koji predviđa 500.000 KM za provedbu Aneksa 8. Sredstva će se implementirati prema prioritetima koje utvrdi Komisija. Republika Srpska je takođe, prvi put nakon potpisivanja dejtonskog sporazuma, u budžetu za 2004. godinu predvidjela budžetsku liniju od 500.000 KM za zaštitu naslijeđa i implementaciju Aneksa 8. Ministar prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske, Mensur Šehagić, izrazio je spremnost Republike Srpske da ta sredstva realizira na osnovi prioriteta koje utvrdi Komisija. Komisija je u projekciji svog budžeta za narednu godinu, predvidjela i sredstva za interveniranje u slučajevima ugroženosti dobara od izuzetnog značaja za BiH. Očekujemo da će budžet koji Parlament Bosne i Hercegovine odobri Komisije, biti minimalno dostatan za provođenje uloge Komisije, između ostalog i implementatora dijela mirovnog sporazuma. Posebno naglašavamo zabrinutost Komisije s obzirom na vijesti o smanjenju budžeta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine predviđenog za implementaciju Aneksa 8 i zaštitu kulturnog naslijeđa. Napomenula je da je u prehodnoj godini Federacija Bosne i Hercegovine izdvojila 2,000,000 KM, realizirana kroz Federalno ministarstvo kulture i sporta, za 20 dobara koja su bila na listi ubroženih nacionalnih spomenika, i 1,000,000 KM koji je realiziran za provedbu trajnog programa zaštite historijske jezgre Počitelja. Na osnovu sugestija predstavnika međunarodne zajednice, čak i u oblasti vezanoj za implementaciju Aneksa 8, u ovoj godini postoji mogućnost da budžet Federalnog ministarstva kulture i sporta bude smanjen na 1,000,000 KM. Sredstva koja su dosada izdvajana, predstavljaju vrlo mala sredstva u odnosu na stanje naslijeđa i potrebe povratničkih zajednica da u razorenim sredinama u koje se vraćaju uspostave sredstva identifikacije sa prostorima sa kojih su protjerani i iz kojih su otišli za vrijeme rata, i ta sredstva su obećavala proces u kome će se strategija činitelja političkog djelovanja u BiH na određen način usmjeriti prema povećanju tih sredstava i prema implementaciji Aneksa 8 kao jednog od ključnih segmenata provedbe mirovnog sporazuma. Komisija očekuje da će sredstva koja će u ovoj godini biti konačno odobrena za zaštitu kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini biti veća od prošlogodišnjeg iznosa i poduzeće sve da one koji su dogovorni za provedbu civilnog dijela mirovnog sporazuma u BiH, podsjeti na značaj ulaganja u provedbu Aneksa 8 koji predstavlja jedno od ključnih sredstava za provedbu mira. Način provođenja, strategija rada i djelovanja Komisije u implementaciji Aneksa 8 nailaze na stalnu podršku i odobravanja od strane svih predstavnika vlasti u BiH i međunarodne zajednice, kao i brojnih međunarodnih institucija (Svjetska banka, Vijeće Evrope, UNESCO, ICCROM i druge institucije), tako da Komisija očekuje da njen stav vezan za potrebu osiguranja budžeta na svim razinama u Bosni i Hercegovini za provedbu Aneksa 8 bude usvojen kao ozbiljan i značajan stav.

Predstavnici Komisije su novinarima odgovorili na pitanja o obnovljenim spomenicima (završena konstruktivna sanacija, kao i sanacija fresko slikarstva u crkvi manastira Zavale, Ravno, sredstvima Cultural Heritage without Borders; veliki broj objekata u Počitelju sredstvima Vlade Federacije BiH; sanacija i rehabilitacija Dizdareve džamije i tri stambena objekta u Jajcu, sredstvima Cultural Heritage without Borders; rehabilitacija crkve i konaka manastira Žitomislić, sredstvima Vlade Federacije BiH i privatnih investitora Srpske pravoslavne crkve; sanacija crkve brvnare u Romanovcima, Gradiška, sredstvima Srpske pravoslavne crkve; crkva sv. Ive u Podmilačju, Jajce, sredstvima Vlade Republike Hrvatske; rehabilitacija Starog mosta i kula u Mostaru, sredstvima brojnih investitora; rekonstrukcija razorene džamije u Donjoj Mahali, Mostar, značajan projekat na kome je radila Zeynep Ahunbay; rekonstrukcija oštećene Nezir-agine džamije u Mostaru; rekonstrukcija i restauracija oštećene Krive ćuprije u Mostaru, sredstvima UNESCO-a; rekonstrukcija Tabačke džamije u Mostaru, sredstvima UNESCO-a; rekonstrukcija Čaršijske džamije u Stocu, sredstvima povratnika i Vlade FBiH; rekonstrukcija crkve u Polju u Stocu, sredstvima Srpske pravoslavne crkve; dvije kuće u Varešu, sredstvima Vlade Republike Hrvatske; Havra u Stocu, sredstvima Vlade FBiH; rekonstrukcija Handanija džamije u Pruscu; rekonstrukcija Osman-pašine džamije u Trebinju), rehabilitaciji Ferhadija džamije u Banjoj Luci (donijeta je odluka o proglašenju mjesta i ostataka Ferhadija džamije nacionalnim spomenikom, urađen je projekat rehabilitacije i izdato odobrenje od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i očekuje se početak radova).

 



ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: