Konferencija za štampu nakon završetka 11. sjednice 

Konferencija za novinare održana je  10.12.2003.

Ljiljana Ševo, predsjedavajuća Komisije, informisala je novinare o zaključcima Komisije,

1.   Doneseno je 12 odluka o proglašenju slijedećih dobara nacionalnim spomenikom:
•  Historijsko područje – Stari grad Blagaj u Blagaju na Buni, opština Mostar – Jugoistok, FBiH

•  Historijska građevina – Karađoz-begov hamam u Blagaju na Buni, opština Mostar – Jugoistok, FBiH

•  Historijska građevina – Karađoz-begov most u Blagaju na Buni, opština Mostar – Jugoistok, FBiH

•  Historijska građevina – Medresa (Derviš Hanume medresa) u (Bosanskoj) Gradišci, RS

•  Prirodno - graditeljska cjelina – Tekija u Blagaju na Buni, opština Mostar – Jugoistok, FBiH

•  Historijsko područje – harem Potočke (Hadži Perviz) džamije u Banjoj Luci, RS

•  Historijsko područje – harem Stupničke (Hadži Salihija) džamije sa mezarjem u Banjoj Luci,  RS

•  Historijsko područje – harem Hadži Kurd džamije u Lijevoj Novoseliji  u Banjoj Luci, RS

•  Historijsko područje – harem Grabske (Hadži Begzade) džamije, mezaristan i česme na Grabu u Gornjem Šeheru u Banjoj Luci, RS

•  Historijsko područje – harem Jama (Sofi Mehmed-pašine) džamije u Gornjem Šeheru u Banjoj Luci, RS

•  Historijsko područje – harem Hiseta (Mehdibegove) džamije u Banjoj Luci, RS

•  Historijsko područje – harem Pećinske (Seferbegove) džamije u Banjoj Luci, RS

2.       Zaključeno je da se, putem godišnjaka, objavljuju aktivnosti Komisije, donijete odluke, lista ugroženih spomenika, podaci o kulturnom naslijeđu kao i izvještaji o istraživačkim radovima, rehabilitaciji i slično.

 Naglasila je da je Komisija u prethodna dva mjeseca bila izuzetno aktivna na polju međunarodne saradnje, budući da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine svojom odlukom prenijelo ovlaštenja u oblasti međunarodne saradnje na Komisiju. Učešće predstavnika Komisije doprinijelo je jednom širem upoznavanju u okvirima svjetske javnosti, kako u UNESCO-u, tako i u Savjetu Evrope i drugim specijalizovanim institucijama na međunarodnom nivou koje se bave zaštitom kulturnog naslijeđa, sa novim organizacionim pristupom i novom metodologijom na polju zaštite kulturnog naslijeđa u BiH.

               U skladu sa odredbama Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Komisija je dužna da na svaki zahtjev podnesen za proglašenje određenog pokretnog ili nepokretnog dobra nacionalnim spomenikom odgovori u roku od godinu dana. S obzirom da je Komisija primila preko 900 peticija, od kojih mnoge ne sadrže podatke potrebne u postupku proglašenja, i s obzirom da je Komisiji potrebna daleko veća institucionalna podrška, Komisija je bila primorana da produži režim zaštite do donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, a najduže za period od godinu dana, počev od dana isteka roka od jedne godine od dana podnošenja peticije.

Komisija je u stalnim kontaktima sa vlasnicima dobara koja se nalaze na listi ugroženih spomenika BiH, kao i sa nadležnim lokalnim i entitetskim vlastima, nastojala da iznađe načine zaštite i sredstva za najugroženije spomenike i one na kojima su neophodni interventni zahvati.

Komisija je na 11. sjednici razmatrala Prijedloge za proglašenje historijskog gradskog područja – Stari grad Mostar i Historijskog gradskog područja Jajca nacionalnim spomenicima. Radi se o veoma kompleksnim i obimnim elaboratima i Komisija smatra da se oni moraju dalje razvijati i mora se usavršiti njihova struktura, tako da će rad na proglašenju ovih dobara nacionalnim spomenicima biti nastavljen i na narednim sjednicama Komisije.

Komisija je u toku 11. sjednice održala sastanak sa predstavnicima vjerskih zajednica, kome su prisustvovali visoki predstavnici Islamske zajednice, Katoličke crkve, Pravoslavne crkve i Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini. Pokušali su se iznaći najbolji načini da Vjerske zajednice ne budu ometane u svojim osnovnim potrebama, a da pritom u potpunosti poštuju mjere zaštite propisane odlukama o proglašenju ovih dobara nacionalnim spomenicima. Predstavnici Vjerskih zajednica su Komisiju obavjestili čak i o nekim neregularnostima kada je u pitanju implementacija nekih donacija od strane Vlade FBiH. Zaključeno je da će se tijesna saradnja Komisije i Vjerskih zajednica nastaviti i u budućnosti, i to i na bilateralnom nivou.

Općina Vareš je uspostavila Komisiju za očuvanje kulturnog naslijeđa na općinskom nivou i u toku je formiranje šireg odbora za zaštitu naslijeđa. Ova općina ima izuzetno bogat i pretežno dobro očuvan spomenički fond. Na području općine Visoko Komisija je obišla čitav niz lokaliteta (Krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva Mile u Arnautovićima, Tabačku džamiju, Srednjevjekovni grad Visoki, kompleks gradske arhitekture iz XIX vijeka, džamije u samom gradu koje su pretrpjele izmjene koje nisu u skladu sa njihovim statusom kulturnog naslijeđa, Pravoslavnu crkvu sv. Prokopja koja je u vrlo lošem stanju i neizvjesna je sudbina izuzetno vrijednih pokretnih dobara, naročito zbirke ikona i Franjevački samostan u Visokom koji posjeduje izuzetno vrijedne zbirke knjiga, savremenog slikarstva i etnološke zbirke, a postoji problem zgrade koja je nekad pripadala samostanu a sada je u toku proces povrata imovine).

Dubravko Lovrenović je spomenuo da je u Varešu u toku osnivanje Društva za zaštitu kulturnih vrijednosti Vareša po principu kako je to urađeno u Jajcu prije nekoliko godina. Ovo Društvo će biti od pomoći ne samo na lokalnoj razini, nego i samoj Komisiji. Postoji prijedlog za osnivanje mreže ovakvih društava u nekoliko općina kao što su Vareš, Zenica, Visoko i Kakanj, što će doprinijeti podizanju svijesti na lokalnoj razini. U Zenici postoji Odbor za obilježavanje godišnjice Kulin Bana koji bi mogao prerasti u ovakvo društvo, a slično bi se moglo uraditi i u drugim općinama.

Zeynep Ahunbay je istakla da je za vrijeme posjete Varešu Komisija mogla da se uvjeri u dobru saradnju i koordinaciju između lokalnog stanovništva, Nevladinih organizacija i Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Lokalno stanovništvo je iskazalo spremnost da uradi nešto na zaštiti kulturnog naslijeđa i to je veoma važan korak.

Za vrijeme posjete Tabačkoj džamiji u Visokom Komisija je ustanovila da je lokalno stanovništvo izvršilo neke radove na džamiji (mahfil i mimber) bez dokumentacije i bez odobrenja Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša. To je veoma važan spomenik i nikakve intervencije se nisu smjele odvijati bez prehodno kompletirane validne projektne dokumentacije i bez nadzora Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta. Drugi problem koji je Komisija ustanovila su bili novi grobovi na groblju uz stari spomenik. Haremi džamija predstavljaju muzeje na otvorenom tako da ovi novi grobovi narušavaju historijsku vrijednost starih nadbrobnih spomenika.

Za vrijeme sastanka sa poglavarima Vjerskih zajednica Komisija je informisana da je restauracija objekta tri puta skuplja od ponovne izgradnje modernog objekta. Finasijska srestva su važan faktor, ali za očuvanje historijskog ambijenta i historijskog identiteta nacionalnog spomenika mora postojati način da se osiguraju sredstva zbog njihove vrijednosti.

Amra Hadžimuhamedović je istakla da se dvije godine od imenovanja Komisije i godinu i pol od njenog intenzivnog rada jasno mogu vidjeti rezultati implementacije Aneksa 8. Uspostavljen je potpuni okvir za zaštitu naslijeđa na državnoj razini, a naslijeđe je identificirano kao jedno od pitanja značajno za BiH, međunarodnu saradnju i evropske integracije. U tom smislu posebno je važna saradnja sa Vijećem Evrope uz čiju pomoć se trenutno odvija Regionalni program za kulturno i prirodno naslijeđe u Jugoistočnoj Evropi. Program bi trebao rezultirati listom prioriteta za interveniranje u oblasti naslijeđa, koja bi potom bila osnova za djelovanje evropske Komisije u sklopu programa integracije zemalja koje nisu članice evropske unije.

Pored toga, Komisija je obavila razgovore sa nadležnim ministrima u Republici Srpskoj, u Federaciji BiH i u Distriktu Brčko i dobila čvrsta uvjeravanja da će u budžetima Vlade FBiH i Distrikta Brčko biti izdvojena značajna sredstva za implementaciju Aneksa 8. Sa Ministrom prostornog uređenja i Ministrom prosvjete i kulture u Republici Srpskoj dogovoreno je da pokrenu inicijativu i zahtjevaju za svoja ministarstva uspostavu budžetske linije u budžetu Republike Srpske za implementaciju Aneksa 8, što je i obaveza Vlade Republike Srpske.

Obavijestila je novinare o slučaju Fethija džamije u Bihaću koja datira još iz srednjeg vijeka. Korisnici tog objekta su betonirali stubove, uništili podnu strukturu i potpuno promijenili unutrašnjost objekta. Komisija je pokrenula sve zakonske mehanizme da se objekat vrati u stanje prije njegovog oštećenja takvim intervencijama i obavješteni smo prije 11. sjednice da su betonski stubovi uklonjeni. Prostor je oštećen usljed tih intervencija i Komisija očekuje da će Vlada FBiH Fethija džamiju staviti na listu prioriteta za osiguranje sredstava i restauraciju.

Informisala je novinare da je švedska organizacija Kulturno naslijeđe bez granica započela radove na zaštiti jednog od ugroženih spomenika odnosno Handaniji džamiji u Pruscu koja je teško oštećena za vrijeme rata. Švedska vlada je osigurala sredstva koja će ova organizacija implementirati tako da će kroz restauraciju objekta biti izvršena i edukacija mladih restauratora i arhitekata koji su trenutno svojim aktivnostima vezani za Komisiju, a studenti su postdiplomskog studija na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Ova restauracija počela je nakon završetka radova na Crkvi u Zavali, koja je zahvaljujući njima sačuvana sa raskošnim unutrašnjim živopisom. Kroz kampanju zaštite naslijeđa u opasnosti Komisija je uspjela da animira inostrane donatore da započnu radove na obnovi ovih spomenika.

 Predstavnici Komisije su novinarima odgovorili na pitanja o zaštiti mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu (na sastanku članova Komisije sa Ministrom prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS i Predstavnikom ministarstva prosvjete i kulture RS u Banjoj Luci dogovoreno je da se održi sastanak ovih ministarstva i Vlade RS vezan za osiguranje sredstava za zaštitu mosta. Pored toga Vlada FBiH je pokazala namjeru da namjeni sredstva za spašavanje ovog objekta. Komisija je odlučila da most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu predloži za upis na listu svjetske baštine UNESCO-a, što će podići nivo svijesti u međunarodnoj zajednici i svjetskoj javnosti o značaju i ulozi ovog mosta. Općina Višegrad je zabranila saobraćaj motornih vozila preko mosta. Nažalost, tokom ljeta uklonjeni su metalni štitnici stubova mosta.), izradi projekata sanacije ugroženih spomenika (U skladu sa Aneksom 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i Zakonom o provođenju odluka Komisije, Komisija obavezuje nadležnu Entitetsku vladu da obezbjedi sve pravne, tehničke, naučne i finansijske mjere za provođenje mjera zaštite iz Odluke. Odobrenja projektne dokumentacije su u nadležnosti Entitetskih ministarstava prostornog uređenja, a radove i nadzor izvode stručne institucije.), radovima izvođenim na groblju «Lav» u Sarajevu (radove je izvodio tim stručnjaka iz BiH zajedno sa specijalistima iz Slovenije. Ovo dobro nije zaštićeno kao nacionalni spomenik, ali svugdje u svijetu je normalno da se razmjenjuju znanja između stručnjaka, specijalista za određene oblasti. Mali je broj stručnjaka u BiH i otežani su ulovi za njihov rad zbog nedostatka tehničkih sredstava, pa je izuzetno važna saradnja sa međunarodnim ekspertima. Pored toga, domaći stručnjaci su uglavnom poodmakle dobi i potrebno je da što prije educiraju mlađe kadrove.), vraćanju povelje Kulina Bana u BiH (ideja je pozitivna i trebalo bi formirati mali stručni tim koji bi uspostavio kontakte sa drugom stranom da bi se rasvijetlio ovaj slučaj i osigurale mogućnosti za povrat ovog dokumenta u BiH. Sličan slučaj je sa slikama iz Samostana Kraljeva Sutjeska, koje su odnijete krajem XIX vijeka u Zagreb, ali postoji kompletna dokumentacija i zapisnik o primopredaji i potrebno je da se državne institucije uključe u ovaj problem. Komisija je na ovoj sjednici razgovarala o načinu zaštite naslijeđa vezanog za BiH ili u vlasništvu BiH, a koje se ne nalazi unutar BiH. Za grob Kraljice Katarine koji se nalazi u crkvi Sv. Marie Araceli u Rimu a nije ga moguće prepoznati kad se uđe u crkvu ili znati da je tu, dogovoreno je da Komisija uputi dopis Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Ambasadi Republike Italije u BiH sa prijedlogom da se na ulazu u crkvu postavi natpis sa informacijom da je u toj crkvi sahranjena kraljica Katarina, uključujući detalje o razdoblju u kome je bila i u kome je napustila BiH.)