|
Peti godišnji sastanak Evropskog arheološkog konsilijuma
Strasbourg, Francuska, 4 i 5. 03. 2004. godine
Dana 4 i 5. 03. 2004. u Strasbourgu je održan 5. godišnji sastank Evropskog arheološkog konsilijuma (European Archaeological Consilium). Evropski arheološki konsilijum spada u međunarodne neprofitabilne organizacije (prema belgijskom zakonu) sa sjedištem u Briselu. Glavna tema sastanka je bila upravljanje evropskim arheološkim nasljeđem (Managing Europe’s Archaeological Heritage). Sastanak je održan u zgradi Vijeće Evrope u Strasbourgu.
Bosnu i Hercegovinu su na Petom godišnjem sastanku Evropskog Arheološkog konsilijuma predstavljali saradnici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Lidija Fekeža, koordinator za arheologiju i pokretno naslijeđe i Orjana Mujkić, saradnik za cjeline graditeljskog naslijeđa i kulturne krajolike
Prvog dana rada, 04.03. na dnevnom redu je bila analiza upitnika Konvencije iz Valette, saradnja sa mrežom upravljača različitim arheološkim nasljedstvom na pr. podvodna arheologija, i izvještaji i problematika raznih radnig grupa unutar EAC-a koje tretiraju problem arheologije pri intenzivnoj obradi zemljišta, ostatke hladnog rata iz druge polovine XX stoljeća, zračna arheologija tj. prednost i širenje mreže avio snimanja lokaliteta.
Predstavnici Komisije su predali upitnik koji se odnosio na Konvenciju iz Valette. Gospodin A. Olivije je naglasio da je 18 zemalja dostavilo izvještaj, a da tri nisu dostavile. Rezultati izvještaja biće objavljeni za 2 mjeseca na CoE web site-u.
Također je postavljeno pitanje novih članica EAC-a. Predstavnici Komisije su odgovorili da će konsultirati nadležne u zemlji po tom pitanju. Organizacija EAC je u tijesnoj saradnji sa Vijeće Evrope (CoE) ali je od njega nezavisna, tako da Vijeće Evrope ne snosi troškove članica EAC-a. Sam EAC nema sredstava za pokrivanje troškova učesnika u radu sastanaka te organizacije.
Drugog dana rada, 05.03.2004, održan je semaniar na temu “Arheologija i javnost” (Archaeolology and the Public), na kojoj su predstavnici nekoliko radnih grupa vrlo detaljno iznijeli razna iskustva rada sa širokom publikom. Iskustva su obuhvatala pojedine regije (Galicija u Španiji, Flamansku i Valonsku regiju u Belgiji), ili institucije koje se bave arheološkim istraživanjima i svim aspektima arheološkog rada, kao što su jedan arheološki park u Francuskoj i jedan muzej u Švicarskoj. Opšte teme su se odnosile na ulogu arheologije u definisanju kulturnih različitosti i na arheološko nasljeđe i internacionalnu publiku.
Teme su bile izuzetno dobro pripremljene, sa mnogo detalja i problemima rada, popraćene detaljnim i sveobuhvatnim prezentacijama. Predstavnici Komisije su prezentirali dio bosanskohercegovačkog arheološkog nasljeđa i ukratko prikazali nekoliko lokaliteta od praistorije do srednjovjekovnih tvrđava i sa kontinuitetom u osmanskom periodu (od Korića hana do tvrđave Tešanj). Prezentacija je bila jako dobro primljena, a posebno otkriće bili su stećci.
Predstavnici Komisije su podijelili članovima Glavnog odbora Europian Archaeologiae Consilium (EAC) komplet materijala Komisije, što je naišlo na vrlo dobar odjek i zanimanje, naročito katalog sa izložbe «Kulturno pamćenje-blago koje nestaje».
Cijeli dvodnevni rad je bio izuzetno sadržajan, problemi arheologije su osvjetljeni sa svih strana (prvenstveno ekonomske- način traženja finansijera društvenih i privatnih, društvene-protok informacija, zakonodavne-odnos i zakonsko regulisanje privatnog vlasništva, zakonodavstvo za upotrebu detektora za nalaze pod zemljom, preventivna arheologija i niz drugih), više iz ugla zapadnoevropskih zemalja, kojima su se neke zemlje u tranziciji približile (Poljska, Mađarska) dok neke imaju probleme veoma slične problemima Bosne i Hercegovine (Rumunija, Bjelorusija).
|
