14. Zasjedanje generalne skupštine zemalja potpisnica

Konvencije o zaštiti svjetske  baštine

Pariz, Francuska, 14-15. oktobar 2003.

14. Generalna skupština zemalja potpisnica Konvencije o zaštiti svjetske baštine održana je u Parizu 14-15. oktobra 2003. godine.

Predsjedavajuća Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini Ljiljana Ševo, je na zasjedanju istupala zajedno sa predstavnicima ambasade Bosne i Hercegovine u Francuskoj - ambasadorom gospodinom Slobodanom Šojom i njegovim saradnicima.

Usvojen je sledeći Dnevni red 14. zasjedanja Generalne skupštine zemalja potpisnica Konvencije o zaštiti svjetske baštine:

1.       Otvaranje sjednice i uvodni govor generalnog direktora

2.       Izbor predsjedavjućeg, potpredsjedavajućeg i izvještača

3.       Usvajanje dnevnog reda

4.       Rasprava o novom mehanizmu glasanja i revizija procedure za izbor članova Komiteta za svjetsku baštinu

5.       Izvještaj Predsjedavajućeg o aktivnostima Komiteta za svjetsku baštinu

6.       Rasprava o stanju Fonda za Svjetsku baštinu i doprinosu zemalja članica

7.       Definisanje visine doprinosa za Fond za svjetsku baštinu u skladu sa članom 16. Konvencije o svjetskoj baštini

8.       Izvještaj o sprovođenju globalne strategije za reprezentativnu i izbalansiranu Listu svjetske baštine

9.       Izbor novih članica  Komiteta za svjetsku baštinu

Sjednicom predsjedava Ahmad Xalali iz Irana.

Predstavnik Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini je u skladu sa usvojenom platformom za učešće na 14. Generalnoj skupštini zemalja potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini, u okviru tačaka 5. i 8. dnevnog reda naglasila potrebu izrade izbalansirane i reprezentativne Liste svjetske baštine, s obzirom na činjenicu da dvije trećine zemalja članica ima manje od tri kulturna dobra uvrštena na Listu svjetske baštine, te da je kulturno naslijeđe izuzetnih i univerzalnih vrijednosti na taj način ostalo nedovoljno prezentovano i zaštićeno.

Predstavnik Komisije je posebno ukazala na činjenicu da se na Listi svjetske baštine ne nalazi ni jedno dobro sa područja Bosne i Hercegovine.

Predstavnik Komisije je naglasila da je stoga Bosna i Hercegovina snažno zainteresovana da proces proglašenja Istorijskog jezgra Mostara svjetskom baštinom bude što prije okončan i da na taj način BiH iz statusa zemlje koja nema nijedno dobro na listi svjetske baštine pređe u drugi status.

Učesnicima zasjedanja predstavljena je uloga Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini, kao državne institucije koja je nakon rata uspostavljena Aneksom 8. U skladu sa ovlaštenjima na polju međunarodne saradnje u oblasti kulturnog naslijeđa koja proističu iz odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Komisija je  zadužena za nominaciju dobara za upis na listu svjetske baštine.

Predstavnik Komisije je naglasila da Komisija s velikim zanimanjem očekuje dobre vijesti Komiteta i s obzirom na značaj odluke za podizanje svijesti i proces pomirenja i međusobnog razumijevanja u BiH. Stoga će jedan od prioriteta Komisije u narednom razdoblju biti priprema nominacija za još neke značajne spomenike iz BiH za upis na listu svjetske baštine. U tom smislu Komisija očekuje svaku vrstu podrške i razumijevanja Državne komisije za saradnju sa UNESCO-m uključujući i finansijsku podršku, kao i ekspertnu podršku ICOMOS-a i Komiteta za svjetsku baštinu.

Predstavnik Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini je upoznala skup sa činjenicom da Komisija u svom radu, u skladu sa usaglašenim kriterijumima, donosi odluke o uvrštavanju određenih kulturnih dobara na listu Ugroženog kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini. Komisija će podatke o dobrima sa ove liste, kao i o neohodnim intervencijama za njihovu zaštitu obavještavati Komitet za svjetsku baštinu, dajući i procjenu vrijednosti neophodnih intervencija, kako bi ova dobra bila uvrštena u Spisak svjetske baštine u opasnosti.

Glasanje za izbor novih članica Komiteta za svjetsku baštinu obavljeno je drugog dana zasjedanja Generalne skupštine - 15. oktobra 2003. godine. Komitet sačinjava dvadeset i jedan predstavnik država članica, izabranih po kriterijumu jednake zastupljenosti regiona i kultura svijeta i kvalifikovanih na polju kulturne i prirodne baštine.

U skladu sa o novim mehanizmom glasanja i revizijom procedure za izbor članova Komiteta za svjetsku baštinu, predviđeno je da u Komitet bude izabrana jedna od šest zemalja članica koja nema ni jedno dobro upisano na Listu svjetske baštine. Stoga je u prvom krugu glasanja i Bosna i Hercegovina bila jedan od kandidata, ali su rezultati glasanja pokazali da se većina delegacija opredijelila da ovo mjesto u Komitetu povjeri Kuvajtu.

Nakon trećeg kruga glasanja izabrane su nove zemlje članice Komiteta za svjetsko naslijeđe, tako da su članice Komiteta:

1.       Argentina

2.       Benin

3.       Čile

4.       Kina

5.       Kolumbija

6.       Egipat

7.       Indija

8.       Japan

9.       Kuvajt

10.   Libanon

11.   Litvanija

12.   Holandija

13.   Novi Zeland

14.   Nigerija

15.   Norveška

16.   Oman

17.   Portugal

18.   Ruska federacija

19.   Santa Lucija

20.   Južna Afrika

21.   Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

Predstavnik Komisije je predsjedavajućem, predstavnicima Japana, Italije i Ruske federacije uručila pakete sa katalozima i kompakt-diskovima, kojima je prezentovan rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i naslijeđe u opasnosti u Bosni i Hercegovini. Veliki broj učesnika pokazao je zanimanje i dao vrlo pozitivne komentare na predstavljeni materijal.

Ambasador Bosne i Hercegovine u Francuskoj, gospodin Slobodan Šoja i njegovi saradnici podržali su istupanje predstavnika Komisije. Izraženo je žaljenje što nije ranije uspostavljen kontakt između Komisije i Ambasade. Gospodin Šoja prihvatio je obavezu da obavi razgovore sa nekim od članova Komiteta za svjetsku baštinu i time doprinese ubrzanju procesa uvrštenja Istorijskog jezgra Mostara na Listu svjetske baštine.