Posjeta općinama Srebrenik i Gradačac

            Sastanak u općini Srebrenik održan je 05.11.2004. godine u 09:30. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Sejfudin Suljić, načelnik; Osman Suljagić, novoizabrani načelnik; Samir Muratović, šef službe za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove i obnovu; Muhamed Jašarević, šef službe za društvene djelatnosti, raseljena i izbjegla lica; Zijo Nurikić, šef službe za geodetske i imovinsko-pravne poslove; Edin Mutapčić, direktor JU Centar za kulturu i informisanje Srebrenik; Osman Mujkić i Amir Ibrić, lokalni novinari.

            Amra Hadžimuhamedović je istakla da je Komisija na svojoj 17. sjednici donijela odluku o proglašenju graditeljske cjeline – Stari grad Srebrenik u Srebreniku nacionalnim spomenikom čime ovo dobro uživa režim trajne zaštite. Pored toga Komisija je primila 38 peticija za proglašenje dobara s područja općine Srebrenik nacionalnim spomenicima i ova dobra uživaju privremeni režim zaštite do donošenja konačne odluke Komisije ili godinu dana od podnošenja peticije, ma šta prije da se desi. Za izdavanje odobrenja za ova dobra nadležno je Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša. S obzirom da se veliki broj peticija odnosi na potpuno nove džamije u Srebreniku (ukupno 475 peticija za nove džamije u Bosni i Hercegovini), Komisija će na svojoj 18. sjednici donijeti generalnu odluku koja će se odnositi na te objekte (ukoliko su objekti sagrađeni na potpuno novim lokacijama, gdje nema harema niti elemenata neke bremenitosti starih razdoblja biće donijeta odluka da se oni ne štite kao nacionalni spomenici i nadležnost nad njihovom izgradnjom i čuvanjem će biti na općinskoj razini).

            U toku je izrada Zakona o kulturnom naslijeđu na razini Bosne i Hercegovine. Trenutno se odvijaju stručne rasprave, nakon čega je predviđena javna rasprava, a Komisija očekuje usvajanje Zakona sljedeće godine. Zakon će uvesti promjene u institucionalnoj organizaciji i načinu finansiranja (očekuje se značajan budžet za finansiranje zaštite naslijeđa na državnoj razini što će biti korak naprijed u implementaciji odluka Komisije).

            Sejfudin Suljić je informisao da je budžet općine Srebrenik 6.500.000 KM. U ovoj godini, općina je izdvojila 25.000 KM za uređenje okoliša oko Starog grada Srebrenik. Potrebno je veće izdvajanje države, federacije i kantona za zaštitu naslijeđa, prije svega Starog grada Srebrenika gdje se svake godine održavaju manifestacije u trajanju od 10-ak dana, ali se odgovorni iz nadležnih institucija ne odazivaju na pozive općine.

            Edin Mutapčić je naglasio da je Centar za kulturu i informisanje Srebrenik za arheološka iskopavanja na području općine osigurao 10.000 KM, a 5.000 KM za uređenje galerijske zbirke. Istakao je da Stari grad predstavlja simbol općine Srebrenik i da je jako dobro posjećen od stranih turista i delegacija koje dolaze u zvanične posjete općini. Lokalna zajednica je spremna da izdvaja dio sredstava, ali potrebna je pomoć i drugih institucija. Informisao je da su radovi na zaštiti Starog grada izvođeni od 1977. do 1981. godine. Projekat je 1975. godine uradio Zavod za zaštitu spomenika kulture, istorijsku osnovu je dao Đuro Basler, a arhitekta je bio Ferhat Mulabegović. Smatra da Stari grad Srebrenik treba biti kandidovan za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a, jer spada u najutvrđenije i najbolje sačuvane gradove.

            Amra Hadžimuhamedović je istakla da je možda bolje što nije bilo sredstava za obnovu Starog grada Srebrenik jer su u Gradačcu ulagana sredstva u intervencije na Starom gradu sa zidinama i kulom Husein kapetana Gradašćevića koje po procjeni Komisije nisu bile adekvatne i doprinijele su umanjivanju vrijednosti objekta i cjeline. Navela je da nijedno dobro iz Bosne i Hercegovine nije upisano na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Jedan od razloga je što je za kandidiranje dobra za upis na Listu potrebno pripremiti jako detaljnu plansku i projektnu dokumentaciju, planove upravljanja i slično, što zahtjeva tim stručnjaka, dugotrajan rad i značajna finansijska sredstva, zbog čega Bosna i Hercegovina nije bila u prilici kandidirati ni historijsko jezgro Jajca, ni Stolac. Za Mostar i Sarajevo je pripremljena dokumentacija koja je u komitetu UNESCO-a procjenjena kao nedovoljna. Općina može pokrenuti proceduru, ali potrebno je osigurati sredstva u iznosu do 100.000 KM, od čega 25.000 USD može, na zahtjev, osigurati UNESCO.

            Edin Mutapčić je spomenuo da je općina imala kontakte sa Vesnom Krešić iz francuske organizacije Kulturno naslijeđa bez granica, koja je napravila projektnu dokumentaciju i kandidovala Stari grad Srebrenik kod UNESCO-a, ali općina nije mogla osigurati zvanični dokument koji bi potvrdio da se radi o spomeniku značajnom za Bosnu i Hercegovinu. Predstavnici općine su izrazili spremnost da Komisiji dostave peticije za vrijednija dobra, kao što su stara džamija u Rapatnici, džamija u Sovićima, džamija u Ćojluku, Šejh Sinanovu džamiju i turbe i džamiju u Ćifluku. U blizini Starog grada postoji i šehitluk sa sačuvana 4 nišana sa različitim motivima. 1958. godine je Zdravko Kajmaković evidentirao dva lokaliteta sa stećcima (lokalitet Metljike na prostoru Ćehaja na kojem predstavnici općine nisu pronašli stećke i lokalitet Mrećeve u blizini Starog grada koji još nije dovoljno istražen). Evidentiran je i Orman grad u Gornjim Hrgovima. Nedavno je italijanski Muzej iz Genove podnio zahtjev da obavi arheološka istraživanja, ali po zakonu je voditelj istraživanja nadležni muzej gdje se vrši obrada svih materijala.

            Amra Hadžimuhamedović je istakla spremnost Komisije da općini bez naknade stavi na raspolaganje dokumentaciju i fotografije pripremljene u proceduri proglašenja Starog grada Srebrenik nacionalnim spomenikom. U Komisiji postoji  bilioteka i u uspostavi je dokumentacioni centar i bilo bi korisno da općina na raspolaganje stavi dokumentaciju vezanu za historijsku jezgru Srebrenika.

            Samir Muratović je spomenuo da se najveći broj peticija za dobra s područja općine Srebrenik odnosi na novoizgrađene objekte i da je općina trebala imati informaciju da ova dobra uživaju režim privremene zaštite i da je za izdavanje odobrenja nadležno Federalno ministarstvo prostornog uređanja i okoliša.

            Nakon sastanka izvršen je obilazak Starog grada Srebrenik, Ćojluka i stare begovske kuće u Špionici. Članovi Sekretarijata su obišli džamije sa liste peticija.

            Sastanak u općini Gradačac održan je 05.11.2004. godine u 14:30. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Ferhat Mustafić, načelnik; Hajrudin Hasanbašić, pomoćnik načelnika; Emina Omeragić, šef odsjeka za urbanizam; Nermina Hadžimuhamedović, šef odsjeka za društvene djelatnosti; i Fadil Hadžimuhamedović, pomoćnik načelnika.

            Amra Hadžimuhamedović je istakla da je, u suradnji sa Vijećem Evrope, u toku izrada Zakona o kulturnom naslijeđu na razini Bosne i Hercegovine, koji predviđa proširenje nadležnosti i ovlasti Komisije kao jedine državne institucije zadužene za zaštitu naslijeđa. Komisija je u toku 17. sjednice donijela odluku o proglašenju graditeljske cjeline Starog grada Gradačac i graditeljske cjeline Husejnije (Husejin-kapetana Gradaščevića) džamije u Gradačcu nacionalnim spomenicima. Komisija je primila 18 peticija za proglašenje dobara s područja općine Gradačac nacionalnim spomenicima. Ova dobra i dobra koja se nalaze na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine uživaju privremeni režim zaštite godinu dana od podnošenja peticije ili do donošenja konačne odluke Komisije, ma šta prije da se desi. Ukoliko se odluka o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom ne donese u roku od godinu dana donosi se odluka o produženju privremenog režima zaštite za još jednu godinu. Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da su dobra za koja su podnijete peticije uglavnom potpuno novi objekti, na lokacijama koje nemaju nikakvu istrajnost i ne ispunjavaju nijedan od kriterija Komisije da bi bili proglašeni nacionalnim spomenicima. Komisija će na svojoj 18. sjednici donijeti generalnu odluku koja će se odnositi na sve nove objekte i tada će se ukinuti privremeni režim zaštite za ove objekte.

Informisala je da je dokumentacija Komisije sa planotekom, fototekom i bibliotekom dostupna svima u dokumentacionom centru, u skladu sa Pravilnikom o korištenju dokumentacije Komisije.

            Tina Wik je informisala da je NVO Centar za promociju civilnog društva iz Gradačca kanididala Stari grad Gradačac za projekat Evropske unije i tražila 50.000 Eura. Ukoliko se osiguraju ta sredstva pristupiće se integriranju naslijeđa u razvoj turizma u Gradačcu.

            Ferhat Mustafić je istakao značaj postojanja državne insitucije kao što je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Naveo je da je općina Gradačac imala jako slabu finansijsku podršku Tuzlanskog kantona, entiteskih i državnih organa, kada su u pitanju sredstva za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa i objekata od značaja za državu Bosnu i Hercegovinu. Takođe, ni kriteriji raspodjele sredstava za zaštitu naslijeđa općinama nisu zadovoljavajući. Općina Gradačac je u proteklih 4-5 godina osigurala 1.000.000 KM za obnovu kule Husein kapetana Gradašćevića. Sredstvima samodoprinosa građana Gradačca izvršena obnove kule 1968. godine. Nikada nisu izvršena arheološka istraživanja podzemnih kanala ispod kule, niti obnova zidova koji su porušeni tokom rata. Općina je sredstvima iz budžeta učestovala u svim projektima koji su bili finansirani stranim investicijama, sredstvima u iznosu od 20 – 70 % i cilj im je da motiviraju investitore na veća ulaganja u zaštitu naslijeđa. Svake godine općina izdvaja 300.000 KM za zaštitu naslijeđa, a od toga 40.000 KM samo za čišćenje kule Husein kapetana Gradašćevića. Budžet općine u 2004. godini je iznosio 6.500.000 KM.

            Na upit Emine Omeragić o kategorizaciji naslijeđa Amra Hadžimuhamedović je informisala da se to pitanje izbacuje iz pristupa savremene zaštite naslijeđa. Jedina kategorizacija su dobra proglašena nacionalnim spomenicima koja se preko prostorno-planske dokumentacije mogu štititi kao naslijeđe. Komisija utvrđuje ugroženo naslijeđe i na Listi ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine trenutno se nalaze 32 dobra. Za 6 dobara sa Liste Komisija je tražila značajnija sredstva u iznosu od 250.000 do 300.000 KM, a za preostalih 26 dobara po 50.000 KM.

            Nakon sastanka izvršen je obilazak kule Husein kapetana Gradašćevića, i Husejnija džamije.