Komisija je u sklopu 12. Sjednice obavila posjetila općine Berkovići, Jablanicu i Konjic

Sastanak u općini Berkovići održan je 23.01.2004. godine u 13:00. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Ilija Šetka, sekretar skupštine; Mitar Kulušić, šef katastra; Momčilo Kundačina, šef odjeljenja za urbanizam; i Vadim Kuznetsov, zamjenik Visokog predstavnika i viši savjetnik u OHR-u. Načelnik općine nije prisustvovao sastanku zbog ranije dogovorenih obaveza.

Članovi Komisije su upoznali prisutne sa ovlaštenjima, načinom, pravilima rada Komisije, načinom podnošenja prijedloga za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom i implementacijom odluka. Posebno je naglašena obaveza poštivanja zakonskih odredbi prema kojima svi spomenici sa Privremene liste nacionalnih spomenika BiH uživaju najviši režim zaštite i prema kojima je entitetsko ministarstvo nadležno za izdavanje odobrenja za njihovu rehabilitaciju. Prisutni su obaviješteni i o aktivnostima Komisije u vezi sa nacionalnim spomenicima ugroženim nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili drugim vidovima destrukcije, te da se prema Krivičnom zakonu za takva djela može pokrenuti krivični postupak. Također su upoznati sa principom transparentnosti rada Komisije i načinom objavljivanja odluka i drugih akata Komisije.

Precizirani su načini i oblici saradnje. Predstavnici općine su potvrdili da će u skladu sa zakonom sarađivati sa članovima Komisije i Sekretarijatom. Potvrđeno je da će se omogućiti stručnim saradnicima iz Sekretarijata Komisije, da u toku pripreme dokumentacije za donošenje odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima dobiju sve potrebne podatke iz općinskog katastra, zemljišnih knjiga, arhiva i postojeće prostorno planske dokumentacije. Općinski organi će pružiti i asistenciju saradnicima Komisije pri obavljanju uviđaja na području spomenika, kao i pri utvrđivanju eventualnih dodatnih izvora podataka o dobru.

Sve odluke Komisije će biti proslijeđene u općinske sudove, koji će kroz zemljišne knjige provesti teret nad parcelama koji proističe iz odluke Komisije, a potom će općinski sudovi da proslijede potrebne podatke općinskoj službi za katastar, kako bi za svaku k.č. bila uvedena informacija o režimu zaštite u katastarski plan. Regulacioni planovi i ostala prostorno-planska dokumentacija se ne primjenjuju ukoliko su u suprotnosti sa odlukama Komisije koje su obavezujuće.

Istaknuto je da je osnovna nadležnost Komisije donošenje odluka o proglašenju i da Komisija ne raspolaže sredstvima za finansiranje rekonstrukcije nacionalnih spomenika, ali se može obratiti nadležnim državnim i entitetskim institucijama sa preporukom za izdvajanje sredstava za zaštitu najugroženijih spomenika, kao i inostranim donatorima.

Nadležnost Komisije je i međunarodna saradnja iz oblasti zaštite kulturno-historijskog naslijeđa, počev od saradnje sa Interpolom za dobra koja su nezakonito iznesena iz zemlje, predlaganja spomenika za upis na listu svjetske baštine, ili na listu WMF-a sa 100 najugroženih spomenika na svijetu, priprema i provođenje međunarodnih konvencija i međunarodnih ugovora.

Predsjedavajuća je informisala da se na privremenoj listi nacionalnih spomenika nalazi crkva sv. Trojice u Hateljima, ali se vodi pod nekom drugom općinom (Trebinje ili Bileća). Pored toga, od značajnih dobara kulturnog naslijeđa na području općine Berkovići nalaze se nekropola stećaka, pećina i arheološki lokalitet na Hateljima.

Komisija je primila peticiju za džamiju Sefer-age Begovića u Dabrici, općina Stolac, i na svojoj 10. sjednici donijela odluku o proglašenju ovog dobra nacionalnim spomenikom.

Dubravko Lovrenović je istakao da je dug put od donošenja neke odluke do trenutka kada se pristupi kompletnim radovima na sanaciji, konzervaciji, restauraciji i zaštiti i zbog toga je uloga lokalnih zajednica jako važna. Veoma je važno da se u općinskom budžetu predvidi čak i minimalna stavka za zaštitu kulturnog naslijeđa jer to otvara mogućnost traženja inostranih donacija. Naveo je pozitivan primjer općine Jajce gdje je formirano Društvo za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca koje je svojim aktivnostima znatno doprinijelo zaštiti naslijeđa.

Ilija Šetka je naveo da je općinski budžet svega 450.000 KM i da u okviru tog iznosa za 2004. godinu nisu planirana sredstva za zaštitu kulturnog naslijeđa. Naveo je da na području općine nije bilo ratnih razaranja i da spomenici nisu pretrpjeli ratna oštećenja. Međutim, crkva sv. Trojice u Hateljima je u jako lošem stanju usljed neodržavanja. Od značajnih spomenika spomenuo je nekropolu stećaka Potkom i ostatke crkve sv. Petra i Pavla na pravcu prema Dabrici, džamiju Sefer-age Begovića u Dabrici, stare kamene mlinice na magistralnom putu prema Stocu koje su u jako lošem stanju i lokalitet Koštrum.

Momčilo Kundačina je naglasio da je općina Berkovići među prvima u Republici Srpskoj proglašena otvorenom općinom za povratnike i zbog toga su postignuti zavidni rezultati u obnovi stambenih objekata.

Nakon sastanka izvršen je obilazak crkve sv. Trojice na Gorici i džamije Sefer-age Begovića u Dabrici.

Sastanak u općini Jablanica održan je 24.01.2004. godine u 10:00. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Mirsad Babić, pomoćnik načelnika za geodetske i imovinsko-pravne poslove; Alma Pinjić, pomoćnik načelnika za prostorno uređenje, urbanizam, građenje i stambeno komunalne poslove; Omer Nezirić, pomoćnik načelnika za opću upravu; Omer Karić, službenik za odnose s javnošću; i Vadim Kuznetsov, zamjenik Visokog predstavnika i viši savjetnik u OHR-u.

Predsjedavajuća je informisala da na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine nema dobara s područja općine Jablanica. Komisija je primila 5 peticija s područja ove općine i to za: Gradsku džamiju, džamiju Ostrožac, džamiju Sovići, džamiju Doljani i nekropolu sa stećcima Dugo Polje, Blidinje. Nekropola sa stećcima Dugo Polje u Blidinju proglašena je nacionalnim spomenikom na 12. sjednici Komisije. Na širem području koje pripada trima općinama (Posušje, Prozor-Rama i Jablanica) postoji veliki broj nekropola sa stećcima (između ostalih i Dugo Polje u Blidinju) koje čine neponovljivo jedinstvo sa prirodnim ambijentom i Komisija će predložiti da se ovaj prostor uvrsti na listu svjetske baštine UNESCO-a kao jedinstveno kulturno i prirodno dobro. Na području općine Jablanica nema dobara koja su na listi ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine.

Tina Wik je izrazila nadu da će predstavnici općine uspostaviti dobru saradnju sa ekspertima iz oblasti zaštite kulturnog naslijeđa, kao i sa Nevladinim organizacijama jer je jako važno da se restauracija objekata izvrši na propisan način.

Omer Karić je spomenuo da je općinski budžet za 2004. godinu 4,500,000 KM ali da nisu predviđena nikakva sredstva za zaštitu kulturnog naslijeđa, kao i da na području općine ne postoje udruženja ili društva koja se bave zaštitom naslijeđa. 1984. godine općina je naručila studiju za zaštitu srednjevjekovnih spomenika – stećaka kojih je bilo jako puno na ovom području. Čitave grupe spomenika na ovom području nestale su zahvaljujući urbanizaciji i nebrizi, a veliki broj spomenika je ostao pod Jablaničkim jezerom. Takav je slučaj sa džamijom u Sovićima, džamijom u Doljanima, džamijom u Ostrošcu (stara džamija je pod jezerom, a postoji nova džamija izgrađena 1977. godine), nekropolom u Žulićima, i nekropola u Ostrošcu. Stećci sa nekropola su prenešeni u  Konjic i sačuvani. Najinteresantniji spomenik islamske arhitekture je Slatinska ćuprija (most preko rijeke Radimlja sa lukom koji podsjeća na Stari most u Mostaru, sanacija je izvršena 1902. godine) koja je potopljena 1954. godine i nalazi se pod jezerom na dubini od 75 m. Stara župna crkva u Doljanima, izgrađena 1892. godine, je srušena i napravljena je nova, a ostaci stare crkve su sačuvani u dvorištu. Postoji jako stara džamija na Ždrijelnici ali prestala se upotrebljavati i napuštena je 1926. godine nakon što je izgrađena nova džamija. Potrebna je pomoć Arhiva da bi se nešto učinilo na obnovi spomenika. Spomenuo je značaj spomen kompleksa bitke na Neretvi koji je godišnje obilazilo 2,000,000 ljudi i općina će za ovo dobro podnijeti peticiju za proglašenje nacionalnim spomenikom. Interesantne su i brojne nekropole stećaka na Risovcu, zatim grob Dive Grabovčeve gdje se nalazi svetište koje posjećuje jako puno ljudi.

Dubravko Lovrenović je istakao pozitivne primjere općina u Federaciji BiH gdje su formirana Društva za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa koja rade već dvije do tri godine i imaju formirane baze podataka. Potrebno je da općina uspostavi kontakt sa ovim društvima što bi olakšalo formiranje jednog takvog Društva u Jablanici, a to bi doprinijelo saradnji općine i Komisije i rehabilitaciji spomenika.

Poslije sastanka izvršen je obilazak Gradske džamije i spomen kompleksa bitke na Neretvi.

Sastanak u općini Konjic održan je 24.01.2004. godine u 13:00. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Emir Bubalo, načelnik općine; Senad Duran, pomoćnik načelnika za geodetske i imovinsko-pravne poslove; Esad Omerović, pomoćnik načelnika za urbanizam, prostorno uređenje i građenje; Jasminka Džumhur, koordinator za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa; Mediha Balić, zamjenik općinskog tužioca; i Vadim Kuznetsov, zamjenik Visokog predstavnika i viši savjetnik u OHR-u.

Predsjedavajuća je informisala da se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine s područja općine Konjic nalaze Franjevački samostan, dvije nekropole stećaka na Visočici, Crkva sv. Ivana Krstitelja, Prkanjska (Hadži Zulfikar) džamija i Repovačka džamija. Komisija je primila 42 peticije za dobra s područja ove općine. Komisija je na svojoj 9. sjednici, održanoj od 01. do 07. jula 2003. godine, donijela odluku o proglašenju ostataka Starog kamenog mosta u Konjicu nacionalnim spomenikom.

Emir Bubalo je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da Stari most u Konjicu nije uvršten na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a da se na njoj nalaze neka druga, manje vrijedna dobra. Pored nekropola na Visočici postoje brojne druge značajne nekropole na području općine Konjic. Prije dvije i po godine općina je pokrenula aktivnosti za obnovu Starog kamenog mosta. Most potiče iz perioda osmanske vladavina, a srušen je 03. marta 1945. godine pri povlačenju njemačkih trupa iz Konjica. Općina je uputila dopise njemačkom i turskom ambasadoru i tražila finansijsku pomoć za obnovu mosta. Turski ministar za građenje je posjetio općinu Konjic i obećao podršku, a turski ambasador je izrazio spremnost turske vlade da izdvoji oko 2,000,000 KM za obnovu. Kompletirani su istražni radovi i utvrđeno porijeklo originalnog materijala od kojeg je izgrađen most, a problem predstavlja izgradnja privremenog pješačkog mosta. Općina je tražila i pomoć Vlade Federacije BiH koja je obećala da će u budžetu za 2004. godinu osigurati sredstva za obnovu mosta, u svom budžetu je osigurala 100.000 KM i tražiće i pomoć Vlade Njemačke. Očekuje se da radovi počnu u aprilu ili maju mjesecu 2004. godine. Postoji idejno rješenje obnove mosta koje je prije rata uradio Gradski zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Mostar.

Esad Omerović je istakao da je idejni projekat obnove mosta bio u suprotnosti sa odlukom Komisije jer nije predviđao upotrebu tradicionalnih materijala, već se radilo o armirano-betonskoj konstrukciji sa zaštitnom oblogom od kamena. Idejni projekat je posjedovao geometriju kompletnog mosta pa je dobro poslužio kao polazna osnova za utvrđivanje obima radova i potrebnih količina materijala. Trenutno se priprema tender za izradu istražnih radova na mostu, a nakon toga će se obaviti istražni radovi što je obaveza općine. U saradnji sa Institutom zavoda za projektno ispitivanje materijala i konstrukcija Građevinskog fakulteta u Mostaru uzeti su uzorci sa mosta i sa potencijalnih nalazišta, utvrđeni su tačni materijali koji su korišteni (korištene su dvije vrste kamena – sedra sa lokaliteta naselja Spiljani koji je općina zaštitila od daljnje eksploatacije i krečnjak za koji lokalitet još nije tačno utvrđen ali su poznate sve karakteristike krečnjaka). Prije rata je bila planirana izgradnja hidroelektrane «Konjic» i obavljena su ispitivanja majdana i lokaliteta oko Konjica, tako da će se ostale informacije osigurati iz tadašnjih elaborata.

Emir Bubalo je istakao značaj i ljepotu prirodnog ambijenta Boračkog jezera i Prenjske planine gdje su turisti masovno dolazili prije 30-ak godina. Hotel «Prenj» na Boračkom jezeru je potpuno uništen za vrijeme rata, ali pošto je u vlasništvu Federalnog MUP-a općina ne može poduzeti nikakve radove na obnovi bez njihove saglasnosti.

Regulacionim planom iz 1987. godine zaštićeni su neki objekti, kao objekat Društvenog doma, ali valorizacija kulturnog naslijeđa na području općine Konjic još uvijek nije urađena. Zbog toga se desilo da je prije rata izgrađen Srednjoškolski centar u neposrednoj blizini Starog mosta koji je narušio ambijent Starog grada. Kompletna lijeva obala Neretve je prije rata bila pod zaštitom države i bila je zabranjena svaka izgradnja. S obzirom da se u tom dijelu uglavnom nalaze privatne kuće i stambeni objekti, vlasnici su par godina prije rata počeli da ih obnavljaju i tad je došlo do pojave nezakonite izgradnje.

Poslije sastanka izvršen je obilazak Franjevačkog samostana – Crkve sv. Ivana Krstitelja, Starog kamenog mosta, džamije u Repovcima, Pravoslavne crkve sv. Vasilija Velikog i crkve u Čelebiću.