Sastanak u općini Tešanj održan je 07.03.2003. godine u 11:30. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Miralem Mujkić, zamjenik načelnika opštine; Jasmin Mandžukić, saradnik načelnika i šef službe za društvene djelatnosti; Fatima Smailbegović, šef službe za katastar i imovinsko pravne odnose; Emir Srkalić, rukovodilac službe urbanizma, prostornog uređenja, inspekcijskih poslova i stambenog i Erna Jabančić, rukovodilac odjela za urbanizam. Nisu prisustvovali Načelnik općine i predstavnik općinskog tužilaštva.

            Pomoćnik načelnika je informisao članove Komisije da je općina imenovala Jasmina Mandžukića za saradnju sa Komisijom i koordinaciju poslova od značaja za Komisiju na nivou općine. Članovi Komisije su upoznali prisutne sa ovlaštenjima, načinom, pravilima rada Komisije, načinom podnošenja prijedloga za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom i implementacijom odluka. Posebno je naglašena obaveza poštivanja zakonskih odredbi prema kojima svi spomenici sa Privremene liste nacionalnih spomenika uživaju najviši režim zaštite i prema kojima je entitetsko ministarstvo nadležno za izdavanje odobrenja za njihovu rehabilitaciju. Prisutni su obaviješteni i o aktivnostima Komisije u vezi sa nacionalnim spomenicima ugroženim nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili drugim vidovima destrukcije, te da su prema Krivičnom zakonu za takva djela može pokrenuti krivični postupak. Također su upoznati sa principom transparentnosti rada Komisije i načinom objavljivanja odluka i drugih akata Komisije. Precizirani su načini i i oblici saradnje.

             Općinski načelnik i njegovi saradnici su potvrdili da će u skladu sa zakonom sarađivati sa članovima Komisije i Sekretarijatom. Potvrđeno je da će se omogućiti stručnim saradnicima iz Sekretarijata Komisije, da u toku pripreme dokumentacije za donošenje odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima dobiju sve potrebne podatke iz općinskog katastra, zemljišnih knjiga, arhiva i postojeće prostorno planske dokumentacije. Općinski organi će pružiti i asistenciju saradnicima Komisije pri obavljanju uviđaja na području spomenika, kao i pri utvrđivanju eventualnih dodatnih izvora podataka o dobru. Sve odluke Komisije će biti proslijeđene u općinske sudove, koji će kroz zemljišne knjige provesti teret nad parcelama koji proističe iz odluke Komisije, a potom će općinski sudovi da proslijede potrebne podatke općinskoj službi za katastar, kako bi za svaku k.č. bila uvedena informacija o režimu zaštite u katastarski plan. Regulacioni planovi i ostala prostorno-planska dokumentacija se ne primjenjuju ukoliko su u suprotnosti sa odlukama Komisije koje su obavezujuće.

Osnovna nadležnost Komisije je donošenje odluka o proglašenju i Komisija ne raspolaže sredstvima za finansiranje rekonstrukcije nacionalnih spomenika, ali se u može obratiti nadležnim državnim i entitetskim institucijama sa preporukom za izdvajanje sredstava za zaštitu najugroženijih spomenika, kao i obraćanjem inostranim donatorima.

Predstavnici općine su upoznali članove Komisije da su obrasci peticija proslijeđeni svim pravnim subjektima, te da je putem medija informirano i građanstvo općine Tešanj, sa ciljem da se uspostavi evidencija svih spomenika na području općine, od kojih će se neki kandidirati za proglašenje nacionalnim spomenicima. Istaknuto je da nekropola stećaka Brusovi, Oraš Planje više ne postoji, uništena je prilikom gradnje porodične kuće Unkića. Problem je što spomenici nisu ucrtani na geodetskim podlogama u općini. Ova nekropola je evidentirana prije 30-ak godina od strane Zemaljskog muzeja BiH, ali nije provedena kroz zemljišne knjige. Ljiljana Ševo se interesovala da li je valorizacija kulturno-istorijskog naslijeđa i prirode uključena u predratne regulacione planove. Zavod za zaštitu spomenika iz Sarajeva je uradio regulacioni plan revitalizacije Stare čaršije u Tešnju 1987. godine, ali to nije uneseno u katastarske planove. Pozitivan primjer je Bajina Glava, Vukovo, gdje je bilo evidentirano 5 stećaka, ali je obilaskom područja utvrđeno da postoji dobro očuvanih 11 stećaka na 3 lokaliteta.

Dubravko Lovrenović je istakao da je Federalno ministarstvo za kulturu i sport donijelo odluku o odobrenju 20.000 KM općini Tešanj za obnovu Eminagića kuće. Predstavnici općine su apelovali na članove Komisije da utiču na Federalno ministarstvo kulture i sporta da finansiranje izvedbenog projekta restauracije i rekonstrukcije Eminagića kuće u Tešnju bude planiran u Budžetu Federacije za 2003. godinu. Objekat je u ruševnom stanju i potrebno je hitno preduzeti mjere zaštite.

Ljiljana Ševo je postavila pitanje vezano za zbirku ikona Srpske pravoslavne crkve iz Tešnja. Predstavnici općine su informisali da je 2000. godine iz Srpske pravoslavne crkve u Tešnju ova zbirka ikona, koja je među četiri najvrijednije u BiH, odnešena bez znanja lokalnih vlasti i Zavoda za zaštitu spomenika. Ova zbirka je sačuvana za vrijeme II svjetskog rata i posljednjeg rata u BiH zahvaljujući građanima Tešnja. U proteklom ratu bila je deponovana u trezor Privredne banke Sarajevo, a početkom 2000. godine je izvršena zvanična primopredaja, nakon što je općina sanirala ratna oštećenja na crkvi. Krajem 2000. godine predstavnici srpske pravoslavne crkve sa protojerejom Stojanom Jovanovićem odnijeli su ovu zbirku u Bijeljinu, radi konzervacije. Općina je sa ovim upoznala nadležne institucije, Kantonalno ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i Zavod za zaštitu spomenika BiH koji je odmah reagovao i poslao upit vladiki Kačavendi koji je krajem februara 2001. godine odgovorio da je zbirka odnešena radi njene konzervacije i restauracije i da će biti vraćena nakon povratka pravoslavnog stanovništva u Tešanj. Mediji su takođe upoznati sa ovim problemom, kao i «Dnevni avaz», ali još uvijek nema odgovora. Postoji zapisnik o primopredaji gdje su navedene sve ikone iz ove zbirke i konstatovano je da su u dobrom stanju i da nema potrebe za restauracijom i konzervacijom. Sveštenik iz Maglaja opslužuje pravoslavnu crkvenu opštinu u Tešnju jer ona nema svog predstavnika. Crkva je sada u dobrom stanju i zbirka ikona se može vratiti u crkvu. Ljiljana Ševo je informisala da Komisija nije dobila peticiju za ovu zbirku, a da Komisija u prethodnom sazivu ovu zbirku nije uvrstila na Privremenu listu jer je riječ o pokretnom kulturnom dobru. Potrebno je riješiti pravni status, dakle općina treba da podnese peticiju za proglašenje ove zbirke nacionalnim spomenikom, a nakon donošenja odluke zbirka će uživati sve mjere zaštite i može se vratiti Pravoslavnoj crkvenoj opštini Tešanj jer je važno svjedočanstvo o istoriji Tešnja u proteklih 250 godina. Potrebno je provjeriti da li se restoraterski zahvati izvode u Bijeljini, ko je nadležan i u kakvim se uslovima zbirka čuva. Vlasnik zbirke je Pravoslavna crkvena opština. Dogovoreno je da predstavnici općine svu dokumentaciju vezanu za zbirku ikona dostave Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika. Amra Hadžimuhamedović je navela slične slučajeve, a to su manastir Žitomislić i crkva Svetog Nikole u Trijebnju, odakle su ikone odnešene radi zaštite. Trenutno se odvijaju pregovori o vraćanju pokretnih dobara objektima kojima pripadaju i Komisija planira da obavi razgovore sa visokim dužnosnicima oko ovog problema.

Fatima Smailbegović je zamolila članove Komisije da se odluke o proglašenju dostave općini radi unosa tereta nad parcelama u zemljišnim knjigama. U općini Tešanj postoji dvostruka evidencija, zemljišne knjige su u starom Austrougarskom premjeru, a katastar ima novi premjer.

Sastanak u Gradskoj upravi Banja Luka održan je 08.03.2003. godine u 09:15. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Vladimir Glamočić, načelnik odjeljenja za prostorno uređenje; Milenko Marinović, šef odsjeka za društvene djelatnosti; Svetislav Popović, samostalni stručni saradnik za mostove i objekte niskogradnje.

             Amra Hadžimuhamedović je informisala predstavnike općine da su članovi Komisije prethodnog dana posjetili samostan Sestara milosrdnica u Banjoj Luci. Radi se o objektu koji je upisan na Privremenu listu nacionalnih spomenika, i u skladu sa zakonom uživa status nacionalnog spomenika. Iz dokumentacije je utvrđeno da je općina izdala odobrenje za rušenje i rekonstrukciju ovog objekta, a ona nije bila nadležna pa se rješenje, u skladu sa zakonom, smatra ništavnim. Objekat je srušen, čime je učinjena nepopravljiva šteta nacionalnom spomeniku, a ponovna izgradnja izložila bi vlasnika velikim materijalnim troškovima. Ovakve situacije bi se mogle spriječiti neposrednom komunikacijom između Komisije i općine, čime bi se učinila što efikasnijom implementacija Aneksa 8. Predstavnici Opštine naveli su da je objekat je bio u takvom stanju da je ugrožavao živote prolaznika i u takvim slučajevima rješenje o uklanjanju objekta daju inspekcijski organi. Opština je zahtjevala da idejno rješenje bude takvo da novi objekat bude identičan originalnom objektu, a idejno rješenje će odabrati posebna Komisija Zavoda. Još uvijek nije izdata građevinska dozvola (izdata je samo urbanistička saglasnost zbog toga što je objekat bio u ruševnom stanju) za rekonstrukciju objekta.

Ljiljana Ševo je istakla da su propusti načinjeni na dva nivoa. Vlasnik se obratio Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske koji je izdao stručno mišljenje da odobrava sanaciju sa mogućnošću dekompozicije objekta i njegove rekonstrukcije. Zavod, a ni Opština, nisu upozorili vlasnika da se objekat nalazi na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, čime uživa najviši stepen zaštite u BiH do konačne odluke Komisije o proglašenju. Opština je propisala uslove za rehabilitaciju koji odgovaraju uslovima iz Zakona o implementaciji odluka Komisije. Ljiljana Ševo je spomenula da, po Zakonu o implementaciji odluka Komisije, nikakva intervencija na objektu nije smjela biti izvedena bez odobrenja nadležnog Ministarstva, jer se objekat nalazio na Privremenoj listi.

Amra Hadžimuhamedović je naglasila da za objekte koji su na Privremenoj listi, za koje je donijeta odluka o proglašenju ili podnešena peticija, po Zakonu o implementaciji odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika pribavlja se jedino odobrenje za rehabilitaciju, i vlasnicima objekta nije potrebna urbanistička saglasnost jer su urbanističko-tehnički uslovi uključeni u odobrenje za rehabilitaciju. Zaključeno je da ovaj nesporazum treba shvatiti kao opomenu i truditi se da se izbjegnu slične greške ili nesporazumi u budućnosti, a bitno je da se uspostavi dobra saradnja opštine i Sekretarijata, odnosno da opština ustupi dokumentaciju potrebnu u procesu donošenja odluka za dobra s područja opštine Banja Luka. Predstavnici opštine su se složili da se aktivno uključe u ovaj proces i pomognu Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.

Osim navedenog spomenika, na Privremenoj listi se nalazi još oko 20 dobara sa područja opštine Banja Luka, a Komisija je primila još oko 20 peticija za dobra s područja ove opštine. Ova dobra će imati prednost pri donošenju odluka Komisije, a biće potrebna pomoć Opštine u prikupljanju potrebne dokumentacije. Ljiljana Ševo je navela slučaj tvrđave Kastel koja nije na Privremenoj listi i za koju nije podnijeta peticija, a radi se o jako vrijednom spomeniku, i predložila predstavnicima opštine da pregledaju listu dobara i podnesu peticije za vrijedna kulturno-istorijska dobra s područja opštine.