početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Džamija Hadži Ali-bega Lafe sa haremom, područje i ostaci graditeljske cjeline

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

            Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 15/03.

            Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 21. do 27. januara 2003.godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

            Područje i ostaci graditeljske cjeline - Džamija Hadži Ali-bega Lafe sa haremom u Mostaru, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

            Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. 55/57 k.o. Mostar, općina Mostar-Jug, Federacija Bosne i Hercegovine.

            Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).

 

II

 

             Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

            Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uslove i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

            Prilikom rehabilitacije nacionalnog spomenika neophodno je ispuniti sljedeće uvjete:

-         džamiju sa haremom rekonstruirati u izvornom obliku, sa identičnim horizontalnim i vertikalnim dimenzijama,

-         pri rekonstrukciji svi originalni ulomci objekta koji se nalaze na lokaciji ponovno se moraju ugraditi u objekat metodom anastiloze uz upotrebu tradicionalnih građevinskih materijala (maltera) i tehnika građenja, a do momenta ugradnje obavezno ih zaštititi,

-         izvršiti otkopavanja površinskih slojeva zemlje u cilju pronalaženja originalnih temeljnih zidova,

-         izvršiti sanaciju i konsolidaciju originalnih dijelova temelja i zidova,

-         fragmente koji se zbog visokog stepena oštećenja ne mogu ugraditi na odgovarajući način konzervirati i prezentirati u sklopu džamijskog harema,

-         sav iskoristivi materijal ugraditi u objekat džamije,

-         dijelove koji nedostaju uraditi na osnovi postojeće tehničke dokumentacije,

-         harem džamije i njen ulazni dio, uključujući i ogradni zid cjeline, rekonstruirati na osnovi podataka o  ranijem stanju,

-         sve nadgrobne spomenike konzervirati i na osnovi raspoložive dokumentacije  vratiti na staro mjesto. One za koje nije moguće precizno definirati raniju lokaciju konzervirati i, na odgovarajući način, prezentirati u sklopu harema džamije,

-         na susjednim parcelama: 55/61, 55/58, 55/102, dopuštena je isključivo stambena gradnja maksimalne visine 6,50 metara do početka krovišta, odnosno spratnosti P+1 i maksimalnog gabarita 12x10 metara.

 

IV

 

            Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

V

 

            Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

 

VI

 

            Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu  nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine, općinskim organima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - IV ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

            Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

            Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

IX

 

            Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenim novinama Federacije BiH«.

 

            Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Broj: 08.2-6-539/03-1                                                                 

21. januara 2003. godine

Sarajevo                                                                                      

 

Predsjedavajući Komisije

Dubravko Lovrenović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

            Na osnovi Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, člana 2. stava 1.  “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

            Komisija je primila peticiju od strane IZ BiH  Medžlisa Mostar, 27. septembra 2002. godine i pristupila provedbi postupka za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom,  u skladu sa članom V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članom 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

            U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

-         podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o eventualnim oštećenjima u toku rata, podatke o eventualnim intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-         dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (Općina Mostar Jug: kopija katastarskog plana, zemljišnoknjižni izvadak),

-         historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

 

            Na osnovi uvida u  prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno  je sljedeće:

 

1. Podaci o lokalitetu

Lokacija

            Džamija Hadži Ali-bega Lafe smještena je Mostaru, naselje Zahum (Podhum), na raskršću ulica Franjevačke i Fra Franje Miličevića, vlasništvo IVZ BiH.  k.č. 55/57 K.O. Mostar, općina Mostar Jug, Federacija BiH, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

            Osnivač džamije bio je Hadži Ali-beg Lafo. Džamija je sagrađena prije 1631. godine što se može utvrditi na osnovi sidžila mostarskog kadije u kome je među 24 mahale upisana u Zahumu i Hadži Ali-bega Lafe mahala. Ova mahala je formirana u prvoj polovini XVII stoljeća oko novosagrađene Hadži Ali-bega Lafe džamije i po njenom je osnivaču i dobila ime.

            O intervencijama na objektu džamije Hadži Ali bega Lafe  kroz historiju nema mnogo zabilježenih podataka. Ipak se neki zaključci mogu donijeti na osnovu izgleda pojedinih elemenata džamije, u ovom slučaju prozorskih otvora, tačnije njihovog oblika, dimenzija, odnosno proporcija. Zbog potrebe dobijanja više svjetlosti unutar objekta, najvjerovatnije je u početku austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini došlo do intervencija na njima, odnosno došlo je do spajanja gornjih i donjih prozora u jednu cjelinu. Na taj način se dobila forma prozora neobična za dotadašnje prilike, a opet vidljiva i prepoznatljiva na nekim objektima nastalim kasnije.

            U noći 26. na 27. januar 1929. godine grom je udario u munaru džamije Hadži Ali bega Lafe i srušio njen gornji dio sve do šerefeta. Nešto kasnije su džematlije ozidale dio koji je tom prilikom oštećen, ali je on ostao nešto kraći. Ulomci munare koji su tom prilikom pali na zemlju, oštetili su džamijski krov, koji je kasnije zamijenjen industrijskim crijepom. 

 

2. Opis spomenika

            Džamija Hadži Ali bega Lafe pripada tipu džamija izdužene osnove, sa otvorenim sofama, natkrivena četverostrešnim krovom.

            Džamija je građena od lomljenog kamena i bila je pokrivena je kamenim pločama, kao i ostale mostarske džamije. Uz jugozapadni zid se nalazila prigrađena kamena munara, visoka oko 15 metara.

            Osnova ovog objekta (bez sofa) je pravougaonik sa stranicama 9,20x7,10 metara, mjereno iznutra. Vanjske dimenzije objekta su bile 10,50x12,20 metara (uključujući i sofe). Debljina zidova je bila različita i na nekim mjestima se kretala od 70 – 75 cm. Sa sjeverozapadne strane su bile smještene sofe širine 3,30 metara. Sa jugozapadne i sjeveroistočne strane su bile zatvorene zidom debljine od oko 65 cm. Sa prednje strane konstrukciju krova nosila su četiri hrastova stupa presjeka 20/20 cm.

            U enterijeru je postojao drveni mahvil koji se protezao u širini cijele džamije. Širina mahvila je iznosila 1,85 i bio je oslonjen na četiri drvena stupa presjeka 16/16 cm. Na mahvil se ulazilo kroz posebno stepenište sa prostora sofa. Vrata za ulaz u mahvil bila su smještena na sjeverozapadnom zidu objekta, a stepenište je naslonjeno na jugozapadni džamijski zid.

Vrata za ulaz u munaru nalazila su se oko metar ispod nivoa džamijskog poda i do njih se silazilo preko šest kamenih stepenika. Munara je bila urađena od tenelije. U dijelu baze munare, neposredno ispod struka, na svakoj stranici isklesan je motiv vitičastog luka. Prelaz sa šireg na uži kameni prsten također je dekoriran geometrijskim motivima. Šerefe nije bilo dekorirano.

            Na svakom od zidova Hadži Ali-bega Lafe džamije, nalazila su se po dva, oko 2,50 metara visoka pravougaona prozora. Ta visina prozora nije prisutna ni na jednoj drugoj džamiji u Mostaru, pa je moguće pretpostaviti da je u toku  neke od popravki džamije u razdoblju austrougarske uprave došlo do probijanja ili proširenja otvora.

 

3. Sadašnje stanje lokaliteta

            Objekat Hadži Ali-bega Lafe džamije u potpunosti je srušen 1993. godine. Parcela na kojoj se nalazio objekat je zapuštena i zarasla u samoniklo rastinje. Elementi džamije (dijelovi zidova) i rasuti fragmenti  koji su preostali nakon njenog rušenja nezaštićeni su i stalno su izloženi propadanju usljed nepovoljnih vremenskih utjecaja.

 

III - ZAKLJUČAK

            Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, usvojene na 4. sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, održanoj od 03. do 09. septembra, 2002. godine, Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A. Vremensko određenje

B. Historijska vrijednost

E. Simbolička vrijednost

E.I. Ontološka vrijednost,

E.II. Sakralna vrijednost,

E.III. Tradicionalna vrijednost,

E.IV. Vezanost za rituale ili obrede,

E.V. Značaj za identitet skupine ljudi

F. Ambijentalna vrijednost

F.II. Značenje u strukturi u slici grada.

 

Sastavni dio ove odluke su:

- kopija katastarskog plana,

- z.k. izvadak,  posjedovni list;

- fotodokumentacija;

- situacija,

- Projekat rekonstrukcije džamije Hadži Ali-bega Lafe u Mostaru urađen od strane  Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Mostar, pod brojem 142-08/02 iz augusta 2002. godine.

 

Korištena literatura

            U toku vođenja postupka proglašenja graditeljske cjeline džamije Hadži Ali-bega Lafe u Mostaru,  korištena je sljedeća literatura:

 

1998.    Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika u BiH, knjiga II, Sarajevo publishing, Sarajevo, 1998. 

 

2000.    Hasandedić, Hivzija, Mostarski vakufi i njihovi vakifi, Medžlis IZ Mostar, Mostar, 2000.

 

2002.    Zavod za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Mostar, Projekat rekonstrukcije Džamije Hadži Ali bega Lafe u Mostaru, broj 142-08/02 iz augusta 2002. godine.

 

 



Džamija Hadži Ali-bega LafeDžamija Hadži Ali-bega Lafe u MostaruMjesto i ostaci džamije, fotografija iz 1997. godineOstaci džamije 1997. godine
Ostaci džamije 2002. godine   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: