početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Gradska džamija u Derventi, mjesto i ostaci graditeljske cjeline

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

            Objavljeno "Službenom glasniku BiH", broj 32/03.

             Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od  6. do 12.  maja  2003. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

            Mjesto i ostaci graditeljske cjeline Gradske džamije u Derventi, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu nacionalni spomenik).

            Nacionalni spomenik obuhvata zemljište označeno kao k.č. br. 1937/1 i k.č. br. 1937/2 k.o. Derventa I, općina Derventa, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

            Objekat džamije koji se gradi na mjestu Gradske džamije porušene  1992. godine ne uživa režim zaštite jer nije izveden u skladu sa stanjem objekta prije njegovog rušenja i nije rehabilitiran u skladu sa Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 9/02) i drugim važećim propisima, standardima i principima zaštite, pa ne ispunjava Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima («Službeni glasnik BiH», br. 33/02 i 15/03).

            Nacionalni spomenik obuhvata mjesto džamije, turbeta i harem uz džamiju.

            Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini..

 

II

 

            Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

            Vlada Republike Srpske  dužna je osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne tehničke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

            Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

Mjere zaštite

-         Štiti se  mjesto i ostaci graditeljske cjeline Gradske džamije u Derventi sa okolnim prostorom harema i turbetom.

-         Objekat džamije koji se gradi na mjestu objekta Gradske džamije porušenog 1992. godine, mora biti u skladu sa Zakonom o provedbi odluka Komisije i drugim važećim propisima.

-         Rekonstrukciju turbeta treba izvršiti prema njegovom stanju iz 1992. godine, prije njegovog rušenja, uz projekat odobren od ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou  Republike Srpske.

-         Svi ulomci džamije koji su ostali nakon rušenja na njenom prostoru ili na deponijama na koju su odvezeni nakon rušenja, ili se eventualno pronađu prilikom graditeljskih radova koji se vrše na mjestu Gradske džamije, bit će snimljeni, konzervirani, vraćeni na prostor džamije i prezentirani na odgovarajući način u sklopu džamijske cjeline.

                                          

IV

 

            Stavlja se van snage Regulacioni plan dijela centra Dervente iz 1999. godine, u dijelu u kojem je on u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

V

 

            Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

 

VI

 

            Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje u Republici Srpskoj, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

            Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

            Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

IX

 

            Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenom glasniku Republike Srpske».

 

 

            Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović,  Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

 

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

Broj: 07-6-735/03-1

7. maja  2003. godine

Sarajevo

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I - UVOD

            Na osnovi Zakona o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, član 2, stav 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8., kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

            Komisija je primila peticiju od strane Islamske zajednice Bosne i Hercegovine-Ureda banjalučkog muftije  augusta 2002. godine.

            U skladu sa odredbama zakona, a na osnovu člana V, Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je  pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom. 

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

            U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:

Ÿ         dokumentaciju o lokaciji imovine i vlasničku dokumentaciju (prepis posjedovnog lista br.1561, Općina Derventa, Katastarska općina Derventa I od 07.novembra 2001.godine i  Kopiju katastarskog plana izdatu od strane Općine Derventa, Katastarska općina Derventa I od 07.aprila 2003.godine ),

Ÿ         sadašnje stanje dobra,

Ÿ         podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije,

Ÿ         Regulacioni plan dijela centra Dervente iz 1999. godine,

Ÿ         historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

 

            Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o lokalitetu

 

Lokacija

            Gradska džamija nalazi se u u centru Dervente; k.č. br. 1937/1 i k.č. br. 1937/2 K.O. Derventa I, Derventa, Republika Srpska.

 

Historijski podaci

            Prema popisu iz 1600. godine seosko naselje Gornja Ukrina je imalo status kasabe sa tri razvijene mahale i tri džamije. Najstarija među njima, Ali-agine džamije mahala,  dobila je naziv prema njenom utemeljivaču Ali-agi, dizdaru grada Dobora, koji je prije 1570. godine izgradio najstariju džamiju u kasabi koja se tada nazivala Gornja Ukrina.

            Ne zna se tačno kada je naziv mjesta Gornja Ukrina promijenjen u Derbent («opasni prolaz»), ali se prvi put u periodu između dva tursko-austrijska rata (1718-1739), u austrijskim izvorima, mjesto spominje pod nazivom Derbent.

            Ali-agina džamija je poznata kao Gradska džamija, zato što se nalazila u središtu tvrđave u kojoj su se građani sklanjali za vrijeme napada koji su dolazili sa sjevera i ujedno mogli obavljati namaz. Utvrđeni grad, sagrađen prije 1716.godine, je više puta bio razaran i popravljan (1750, 1777. i 1778). Oko 1773. godine Derventa je postala sjedište kapetana, a utvrđenje je

porušeno oko 1890. godine. 

            Originalni tarih, kao ni vakufnama osnivača džamije nisu sačuvani. Na osnovi podataka iz popisa iz vremena osmanlijske vladavine, pouzdano se može reći da je za Ali-aginu džamiju njen vakif, dizdar Ali-aga, uvakufio 33.000 akči na ime plaća za imama, hatiba, mujezina, mu'arrifa i mutevelije džamije.

            Gradska džamija je temeljito obnovljena 1895. godine, a ovim radovima je rukovodio poseban odbor Vakufsko-mearitovskog povjereništava. Glavni nadzornici su bili veleposjednik Šemsi-beg Širbegović i veletrgovac Hrustem-beg Alibegović, koji su bili i najveći donatori. Svoj prilog obnovi džamije u iznosu od 500 forinti, darovao je i austrijski car Franjo Josip I. Ovaj oblik džamija je imala sve do 31.maja1992. godine kada je srušena.

            Pored džamije, istočno od nje, bilo je izgrađeno turbe u kome su bili mezarovi Šejh-Omera i njegove žene Aiše. Šejh Omer je bio učen čovjek, završio visoke vjerske škole u El Azharu i početkom XIX stoljeća, za vrijeme derventskog kapetana Muhamed-bega, je došao u Derventu.  Bio je gradski čuvar pečata (muhura) kojim je ovjeravao ugovore i druga dokumenta. Dervenčanin Derviš Alibegović je naslijedio Šejh-Omerov muhur (pečat) kojeg je brižno sačuvao Esed-beg Alibegović, Dervišov djed.

            Za vrijeme mjeseca ramazana, kao i prilikom drugih svečanih dana, pobožni građani su palili svijeće i stavljali ih na prozore turbeta, a ponekad su palili svijeće i kada je neko bio bolestan u kući. Zadužbina za održavanje turbeta nije postojala, ali su mnogi vjernici novce namijenjene čuvaru turbeta kao i za popravak i održavanje turbeta, ostavljali hafizu Gradske džamije, tako da je turbe bilo dobro održavano.

            U haremu džamije bilo je mezarje u kome su bili ukopani samo pripadnici uleme Dervente. U haremu je bio ukopan prvi kapetan Salih-beg iz porodice Begović, koji je bio učesnik Dubičkog rata, bio ranjen kod sela Koraće na Savi i umro 1790.godine u Derventi od posljedica zadobijenih rana.

            (Alagić, 2001, str. 11, 12, 38, 47, 48; Handžić, 1974, str. 118,121, 122, 127-131;  Omerhodžić, 1981, str. 18; Kreševljaković, 1991, str.159 ).

           

2. Opis spomenika

Arhitektura

            Objekat, koji je bio potpuno obnovljen 1895. godine, je bio vanjskih gabaritnih dimenzija 12 x 15,10 m, imao dva pojasa prozorskih otvora,  bio zidan od cigle austrijskog formata, a zidovi su imali debljinu od 75 cm. Vanjska fasada džamije je bila malterisana.  Džamija je bila pokrivena četverovodnim krovom, munara postavljena uz zapadni fasadni zid u ravni sjevernog zida džamije, a vrh munare je bio za cca 27,90 m visočiji u odnosu na kotu poda prizemlja džamije. Krovna konstrukcija je bila drvena dvostruka stolica, a kao pokrov je bio primijenjen falcovani crijep. Nagib krovnog pokrivača bio je oko 20 stepeni.

            U tlocrtnoj dispoziciji ove džamije ulazni trijem  (dubina 4.10 x širina 12,00 m) i tzv. “prednji” mahfil (dubina cca 2.80 x širina 10,50 m) na kojem su se mogla smjestiti dva safa vjernika.

            Centralni prostor za molitvu je  bio veoma prostran, kvadratične osnove širine 10,50 m i dužine 10,50 m). Mahfilu se pristupalo preko zavojitog stepeništa munare.

            Mahvil se oslanjao na dva drvena stupa, a ispod mahfila, na koti centralnog prostora, nisu bile izvedene sofe sa ogradom.

            Ukupna visina munare je bila 28,50 m (mjerena od nivoa terena do vrha alema munare-koji je imao četiri jabuke). Munara, u osnovi jednakostraničnog 16-ugaonika, je bila širine cca 1,75 m u dnu, na galeriji je bila širine 1,70 m, a pri vrhu, ispod kupe imala je širinu od 1,40 m.

            U enterijeru  su se nalazili mihrab, mimber, ćurs i mahfil. Mihrab je bio gabaritnih dimenzija  88x290 cm, izveden u formi niše polukružnog udubljenja, nadsvedene prelomljenim lukom, ukrašene sa šest horizontalnih pojasa ukrasa postavljenih u podnožju prelomljenog luka. Niša mihraba je bila postavljena u pravougaonom plitkom okviru (krajnja ravan okvira u odnosu na ravan mihrabskog zida je bila izbačena u polje centralnog unutrašnjeg prostora za cca 15 cm)  gabaritnih dimenzija 188x330 cm. Iznad mihraha na okulusu dijametra cca 140 cm bila je postavljena levha. Lijevo i desno od mihraba, nalazio se po jedan čirak.

            Kao i ćurs, mimber je bio izveden od drveta i imao je sljedeće dimenzije: ukupnu visinu od cca 720 cm, širinu od cca 100 cm, visinu stepeništa od 250 cm, 14 stepenika širine gazišta od 24 cm, a visine čela stepenice od 19 cm. 

            Tavanica je bila malterisana i uz zidove profilirana. Pojas profilacije plafonske konstrukcije imao je visinu od cca 85 cm, dok je širina ovog pojasa bila cca 55 cm.

            Na fasadama prozorski otvori su bili postavljeni u dva niza. Na dužim bočnim fasadama bila su postavljena po tri prozorska otvora, na mihrabskom zidu po dva prozora u gornjem i donjem pojasu, dok su na ulaznoj fasadi u gornjem pojasu bila postavljena tri prozorska otvora, a u donjem pojasu dva prozora i ulazni portal vrata. Prozori donjeg pojasa imali su pravougaonu formu dimenzija cca 100x175 cm, dok su prozori gornjeg pojasa bili izvedeni sa polukružnim završecima i imali gabaritne mjere cca 80x135 cm.

            Ulazni trijem džamije bio je naglašen sa arkadama prelomljenih lukova (raspon luka arkade cca 290 cm, a strijela luka je imala visinu cca 170 cm) postavljenim na stupovima (visine stupova bile su cca 375 cm) i trima kupolama ulaznog trijema koje leže na arkadama. Kupole ulaznog trijema su bile u dispozicionom smislu postavljene ispod jedinstvenog četverovodnog krova.

            Prelomljeni lukovi arkada ulaznog trijema, kao i okviri-šembrane prozora bili su naglašeni na fasadi. Vijenac strehe krova bio je izveden u formi čeone profilirane drvene daske koja je maskirala čela rogova i greda krova. Profilacije čeone daske vijenca krova bile su izvedene u formi niza arkadica sa prelomljenim lukovima.

            U haremu Gradske džamije, neposredno uz džamiju, bilo je izgrađeno turbe za Šejh-Omera i njegovu ženu Aišu. Turbe je u tlocrtu imalo oblik pravilnog osmougaonika. Turbe je bilo pod kupolom pokrivenom limom, sa alemom u formi dvije jabuke i polumjesecom na vrhu. Turbe je imalo prozore sa polukružnim završecima i ulazna vrata od masivnog hrastovog  drveta. U turbetu su bila dva mezara iznad kojih su bila dva međusobno spojena drvena sanduka. Mezari su bili prekriveni zelenom čohom, na kojoj su bila dva vezena peškira, a pored mezara su bili bakarni savatli leđen i ibrik pun vode i dva čiraka od mjeđi visine jedan metar. U čiracima su bile velike svijeće koji su se palile uoči petka i drugih svečanih dana.

 

3. Sadašnje stanje lokaliteta

            Čaršijska džamija je uništena 31. maja 1992. godine.

            Pokrenute su aktivnosti radi ponovne izgradnje Gradske džamije i 07.aprila 2003.godine, na dan uvida u stanje lokaliteta, evidentirano je da izgradnja objekta otpočela, te da su izgrađeni temelji, temeljni zidovi, podna potkonstrukcija prizemne etaže izvedena od betonske ploče, zidovi prizemne etaže visine cca 285 cm (mjereno od kote potkonstrukcije poda prizemne etaže-armirane ploče-pa do gornje kote srednjeg ukrutnog serklaža obimnog zida džamije) izvedeni od opečnih blokova u kombinaciji sa vertikalnim i horizontalnim serklažima, 4 armirano-betonska stupa trijema. Prema projektu, prema kojem se izvode radovi obnove džamije, gabaritne dimenzije ovog objekta  13,00x16,00 m. Na objektu su u donjem pojasu, izvedena po 2 prozorska otvora. Prema projektu obnove džamije, gabaritne dimenzije centralnog prostora džamije su 12,50x12,50 m, a gabaritne dimenzije trijema su 3,00x13,00 m, kao krovni pokrivač predviđen je biber-crijep, a nagib krovnih ploha je 30 stepeni.

            U trenutku obilaska terena nisu bili otpočeli nikakvi radovi u vezi sa obnovom turbeta. Prema projektu obnove džamije, turbe ima oblik pravilnog osmouganika sa vanjskom gabaritnom dužinom stranice poligona od cca 240 cm, visina turbeta do alema je 7,20 m, a alem sa tri jabuke je ukupne visine od 165 cm, prozori sa polukružnim završecima imaju zidarske mjere od 80x180 cm, a visina kupole turbeta je cca 3,25 m.  

            Uvidom u tehničku dokumentaciju, uočena su odstupanja Izvedbenog projekta prema kome se izvode graditeljski radovi na objektu, u odnosu na  stanje objekta iz 1895. godine, odnosno na stanje objekta iz 1992. godine, prije njegovog rušenja. Odstupanja su sljedeća:

-         objekat džamije koji se gradi ima vanjske gabaritne dimenzije 13,00x16,00 m (vanjske gabaritne dimenzije objekta bile su 12,00x15,10 m),

-         debljina obimnih zidova objekta koji se gradi je cca 25 cm (debljina zidova je bila cca 75 cm),

-         gabaritne dimenzije centralnog prostora džamije koja se gradi su 12,50x12,50 m (gabaritne dimenzije centralnog prostora džamije bile su 10,50x10,50 m),

-         gabaritne dimenzije trijema džamije koja se gradi su 3,00x13,00 m (gabaritne dimenzije trijema objekta bile su 4,10x12,00 m)

-         trijem džamije koja se gradi nije zasveden kupolama (trijem objekta je bio zasveden),

-         u Izvedbenom projekta prema kome se izvode graditeljski radovi na objektu pristup mahvilu rješen je sa dvokrakim stepeništem pozicioniranim lijevo od ulaznih vrata (mahvilu objekta pristupalo se preko zavojitog stepeništa munare),

-         u Izvedbenom projekta prema kome se izvode graditeljski radovi na objektu, kao nosači mahfila projektovana su dva armiranobetonska stupa dijametra 25 cm (mahfil objekta bio je oslonjen na po dva udvojena drvena stupa),

-         u Izvedbenom projektu prema kome se izvode graditeljski radovi na objektu, ćurs, member i mahvil projektirani su drugačije u odnosu na prvobitno stanje objekta),

-         u Izvedbenom projektu prema kome se izvode graditeljski radovi na objektu raspored i ritam prozora na zapadnoj fasadi ne odgovaraju  prvobitnom stanju objekta,

-         u Izvedbenom projektu prema kome se izvode graditeljski radovi na objektu, krovna konstrukcija, nagib krovnog pokrivača i rješenje podgleda plafona projektirani su drugačije u odnosu na prvobitno stanje objekta,

-         u Izvedbenom projektu prema kome se izvode graditeljski radovi na objektu, projektovana  je munara visine cca 23,70 m, dok je kod prvobitnog stanje objekta, visina munare iznosila cca 28,45 m, te isto tako, munara u Izvedbenom projektu prema kome se izvode graditeljski radovi na objektu nema projektirane ni kanelure niti profilacije niti presjek munare ima poligonalni oblik,

-         u Izvedbenom projektu prema kome se izvode graditeljski radovi na objektu, projektirana  visina strehe (mjereno od tla do kote strehe krova) je cca 5,80 m, dok je kod prvobitnog stanje objekta, visina strehe (mjereno od tla do kote strehe krova) bila cca 7,70 m,

-         materijali koji se koriste na objektu koji se gradi su različiti u odnosu na prvobitno stanje objekta.

 

            U skladu sa Zakonom o provedbi odluka Komisije, svaki nacionalni spomenik, uključujući i dobra za koja su podnesene peticije za proglašenje nacionalnim spomenikom, treba biti rekonstruiran u skladu sa odobrenjem izdatim od nadležnog entitetskog ministarstva. U skladu s tim, radovi na rekonstrukciji nisu izvršeni u skladu sa Zakonom.

 

            Uvidom u Prilog plana prostorne organizacije, Regulacionog plana dijela centra Dervente iz 1999. godine, utvrđeno je da se parcela na kojoj je bila izgrađena Gradska džamija tretira kao rezervirana površina.

 

III -ZAKLJUČAK

            Primjenjujući Kriterije za donošenje odluka o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, usvojene na IV sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (03.-09.septembra 2002. godine) Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A. Vremensko određenje

B. Historijska vrijednost

E. Simbolička vrijednost

ii. Sakralna vrijednost,

v. Značaj za identitet skupine ljudi

F. Ambijentalna vrijednost

i. Značenje u strukturi i slici grada,

ii. Objekat ili skupina objekata je dio cjeline ili područja

 

Sastavni dio ove odluke su:

- kopija katastarskog plana,

- z.k. izvadak, 

- fotodokumentacija,

- grafički prilozi.

 

Korištena literatura  :

1958. Ledić, Franjo, Crtice iz prošlosti grada Dervente, Derventa, (korištene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića-Sarajevo), 1958. godine

 

1974.Handžić, Adem, Postanak i razvitak Dervente u XVI stoljeću, Prilog istoriji naselja u Bosni (Separat), Prilozi, Institut za istoriju Sarajevo, godina X/II, Sarajevo, (korištene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića-Sarajevo),   1974. godina

 

1981. Omerhodžić, Ahmed, Derventa i okolina, Geografsko društvo Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja, Knjiga VI, Sarajevo, (korištene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića-Sarajevo),  1981. godina

 

1998. Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga II, 3. izdanje, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo –Publishing, 1998.

 

1991. Kreševljaković, Hamdija, Izabrana djela I, Biblioteka Kulturno naslijeđe, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godina

 

2001. Alagić, Nedžmudin, Derventa između dva svjetska rata, Ured za rješavanje statusnih pitanja raseljenih osoba-prognanika i izbjeglica općine Derventa-Odjeljenje ureda na području Sarajeva, Sarajevo, (korištene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića-Sarajevo), 2001. godine



Centar Dervente prije 1992. godineDerventa 1932.-Prkos kuća , N.Hadžihasanović, ulje na platnuGradska džamija 60.-tih godina XX st.Gradska džamija i turbe 70.-tih godin XX st.
Turbe i Gradska džamija krajem 80.-tih godina XX st.Mjesto Gradske džamije 1998. godineMjesto i ostaci Gradske džamije 1998. godineGradska džamija u izgradnji 2003. godine
Interijer novoizgrađene Gradske džamije 2003. godine   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: