početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Sarajevska Hagada, pokretno dobro u vlasništvu Bosne i Hercegovine

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

            Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 6/03.

            Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V stavka 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavka 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 21. do 27. siječnja 2003. godine, donijelo je

 

O D L U K U

 

I

 

            Pokretno dobro- Sarajevska hagada, vlasništvo Bosne i Hercegovine koja se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, ul. Zmaja od Bosne 3, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

            Na nacionalni spomenik iz prethodnog stavka primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).

 

II

 

            Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika iz točke I ove odluke.

 

III

 

            Vlada Federacije Bosne i Hercegovine osigurat će odgovarajuće fizičke i tehničke uvjete za čuvanje Sarajevske hagade i vršit će nadzor nad njenom zaštitom.

            Izlaganje i ostali vidovi prezentacije Sarajevske hagade na području Bosne i Hercegovine vršit će se na temelju uvjeta koje utvrdi federalno ministarstvo nadležno za kulturu.

 

IV

 

            Svatko, a posebice nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, županije, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik iz točke I ove odluke ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

 

V

 

            Iznošenje Sarajevske hagade iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, dopušteno je privremeno iznošenje Sarajevske hagade iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini.

            Odobrenje za privremeno iznošenje Sarajevske hagade iz Bosne i Hercegovine u smislu prethodnog stavka daje Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Povjerenstvo), ukoliko bude nedvojbeno utvrđeno da to neće ni na koji način ugroziti nacionalni spomenik. Povjerenstvo u svom rješenju o odobrenju za privremeno iznošenje spomenika utvrđuje sve uvjete pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povrat dobra u zemlju, kao i zadatke pojedinih organa i institucija za osiguranje tih uvjeta i o svojoj odluci obavještava Vladu Federacije Bosne i Hercegovine, nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.

 

VI

 

            Ova će se odluka dostaviti vlasniku nacionalnog spomenika iz točke I ove odluke, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, federalnom ministarstvu nadležnom za kulturu, nadležnoj službi zaštite na razini Federacije Bosne i Hercegovine, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II, III, IV i V ove odluke.

 

VII

 

            Sastavni je dio ove odluke  obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

            Prema članku V, stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

 

IX

 

            Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenim novinama Federacije BiH».

 

 

            Ovu je odluku Povjerenstvo je donijelo  u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

 

Predsjedatelj Povjerenstva

Dubravko Lovrenović

Broj: 05-6-80/03-2

17. siječnja, 2003. godine

Sarajevo

 

O b r a z l o ž e nj e

 

I- UVOD

            Na temelju članka 2. stavka 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, «nacionalni spomenik» je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu Povjerenstvo) proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno  čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu Aneks 8.), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

            Povjerenstvu se je obratila  Jevrejska općina, u Sarajevu, dana 18. 10. 2002. godine sa prijedlogom proglašenja pokretnog dobra, Sarajevske hagade, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Povjerenstvo je pristupilo pokretanju postupka za proglašenje Sarajevske hagade nacionalnim spomenikom sukladno članku V, Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članku 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika.

 

II- PRETHODNI POSTUPAK

            U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom izvršen je uvid u:

Ÿ         dokumentaciju Arhiva Bosne i Hercegovine o predmetu u postupku,

Ÿ         dokumentaciju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine,

Ÿ         video zapis konzervacije predmeta,

Ÿ         izvješće o konzervatorskom zahvatu na predmetu,

Ÿ         opis i fotografije predmeta u posebnim monografijama.

 

            Na temelju uvida u  prikupljenu dokumentaciju, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o predmetu

Lokacija

            Sarajevska je hagada smještena  u specijalno uređen i osiguran prostor u Arheološkom odjelu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Ul. Zmaja od Bosne 3, Sarajevo.

Povijesni podaci:

            Hagada na hebrejskom znači priča, kazivanje i ovakve su knjige stoljećima  nazivane Hagada šel pesah - Pashalna hagada. Knjiga je sastavljena iz blagoslova koji se izgovaraju nad vinom, kruhom, pri pranju ruku, poslije jela, odnosno, to je zbornik priča, stihova i molitava velikog blagdana Pashe.

            Rukopis je nastao u sjevernoj Španjolskoj u drugoj polovini 14. stoljeća, poslije 1350. godine.

            Ovaj je zaključak izveden  na temelju minijatura, odnosno slikane odjeće (ogrtači sa kukuljačama, koji su i danas poznati među židovskim stanovništvom tog područja) i uporabnih predmeta na njima, te nekih likovnih i dekorativnih elemenata.Tako, npr., na trećem listu Hagade, na kom započinje tekst Ha lahma, vide se tri grba. U sredini pri vrhu, iznad slike  ulaznih vrata utvrde nalazi se štit sa crvenim, zlatnim, tamnim uspravnim prugama, koji predstavlja zaštitni znak grada i pokrajine Barcelone. Na donjoj je desnoj strani  na svijetlom štitu grimizno krilo, grb porodice Sauz, a sa lijeve je na štitu jarkocrvena rozeta, obiteljski znak kraljice Margarete Aragonske. Slikar ili naručilac je ovim grbovima davao posebnu značajnost, pa se pozlaćena rozeta javlja na šestom i devetnaestom listu u zastavici, među slovima. Sve to upućuje da je mjesto nastanka Sarajevske hagade teritorij nekadašnje kraljevine Aragaon, možda Barcelona ili njena najbliža okolica (E. Weber, 1999., str. 20), te da je njen naručilac morao biti iznimno bogat čovjek i da je možda imao nekakvu vezu sa dvorom ili bar samo pristup na njega.

            Rukopis je na put ka Sarajevu krenuo oko 1492. godine, u vrijeme izgona Židova iz Španjolske. Godine 1609. nalazila se u Italiji, o čemu svjedoči vlastoručni zapis cenzora iz Rima: Revisto per mi Gio. Domenico Vistorini 1609. na listu 105, (Sarajevska hagada, 1999., list 105). Također postoji i bilješka na jednoj od praznih stranica o prodaji Hagade u kojoj su izgrebena i bijelom bojom izbrisana imena prodavača i kupca, kojom «prodavac izjavljuje i potvrđuje da je ovu Hagadu, danas u nedjelju 25. avgusta 5270. (1510. godine) prodao» (E. Weber, 1999., str. 19). Iz tog se izvodi zaključak da je Hagada bila u Italiji, vjerojatno sjevernoj, te da je tijeokom 16. stoljeća mijenjala vlasnike, a da je otuda, vjerojatno preko Splita i Dubrovnika u seobama prenesena na Balkan.

            U Sarajevu je  u vrijeme prodaje bila u vlasništvu  siromašne obitelji Koen, čiji su je članovi čuvali kao obiteljsku relikviju, uspomenu na nekadašnje bogate i slavne dane (Koenovi su obično pripadali visokom redu svećenstva). Hagadu je 1894. godine obitelj Koen prodala Zemaljskom muzeju za 150 forinti. Nakon četiri godine izučavanja i uspoređivanja ovog rukopisa sa ostalim takve vrste u svijetu, dr David Muller i dr Julius Schlosser objavili su u Beču 1898. godine studiju o Hagadi. Hagada je vraćena iz Beča u Sarajevo u listopadu 1913. godine.

            Od kraja II svjetskog rata do početka 1992. godine nalazila se u Zemaljskom muzeju u posebnom sefu. Rijetko je javno izlagana i to svega na par sati:

- 1966. godine povodom obilježavanja 400 godina dolaska Židova na tlo Bosne i Hercegovine,

- 1988. godine na izložbi «Jevreji na tlu Jugoslavije»,

- 1995. godine za Pashu u Jevrejskoj općini u Sarajevu.

            Od 1992. godine nalazila se u sefu Union banke. U prosincu 2002. godine smještena je u za nju posebno izgrađen, izložbeni prostor u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

 

Dosadašnja zakonska zaštita

            Na temelju podataka iz teksta kataloga «Sarajevska hagada», utvrđeno je da je Vrhovni sud Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine donio odluku da je Hagada vlasništvo Bosne i Hercegovine, a da je njen posjednik Zemaljski muzej u Sarajevu.

 

2. Opis predmeta

            Sarajevska hagada - rukopisna knjiga, pripada skupini španjolsko- provansalskih, sefardskih hagada. Svega ih je nekoliko na svijetu, npr. u British Museumu se čuva nekoliko značajnih primjeraka, ali Sarajevsku hagadu stručnjaci smatraju jednom od najljepših.

Sarajevska hagada sastoji se od 142 ispisana, i iluminirana, pergamentna lista veličine 16,5X 22,8 cm koji su vezani u aracima od po 8, ali najčešće 12 stranica i može se podijeliti na tri skupine. Prve dvije, iako vizuelno različite, čine ono što se naziva Pashalna hagada i ukupno imaju 84 lista. Treću skupinu čini  dodatak Hagadi, a sastoji se od 58 listova.

            Uokvirena je u kožni uvez.

            Na prva 34 lista nalaze se 69 minijatura. Ove su iluminacije slikane  po naličju kožnog lista, sve su obrubljene okvirima u boji , s jednostavnim lančanim, odnosno spiralnim ukrasima. Na prve su dvije stranice minijature  podijeljene na 4 slike, na 29 stranica su zlatnom prugom podijeljene na 2 slike, a na 3 stranice su iluminacije preko cijelog lista. Ove su kožne stranice  s lica prazne. Na slikama su prikazane scene iz Petoknjižja, počev od stvaranja svijeta, preko egipatskog ropstva i izlaska pod Mošeovim vodstvom, sve do zaređenja Jhošne, sina Nunovog. Od posebnog su značaja četiri posljednje minijature koje nemaju biblijski karakter (E. Weber, 1999., str. 20). Crtež je minijatura  oštar i siguran, a boje svijetle i intenzivne. Najčešće su ultramarin, kobaltno plava, crveni cinober, crvena, žuta i zelena. Upadljiva je česta uporaba zlata. Stilske osobine minijatura ukazuju na provansalsko podrijetlo koje nije bilo podložno utjecajima ikonoklastičnog islama, ali je pripadalo sefardskom kulturnom krugu. Izraženi su elementi gotičke ukrasne umjetnosti. (Enciklopedija likovne umjetnosti, 1962., str. 494)

            Na 50 se sljedećih listova nalazi  tekst Hagade. Čita se i pjeva tijkom prve dvije večeri tog blagdana za obiteljskim stolom.  Listovi su ispisani sa dvije strane četvornim hebrejskim pismom sefardskog, točnije srednjovjekovnog španjolskog tipa, sa mnogo uokvirenih početnih riječi u zastavicama ili drugim likovnim rješenjima, i sa iluminacijama na tri cijele stranice.

            Treći dio knjige je pisan bez ilustracija i iluminacija. Pisan je kasnijim hebrejskim četvornim slovima. Koža je dobro izbijeljena, tanka, pisano je po njoj sa obje strane. Taj je dio rukopisa  dobro očuvan, skoro da nema tragova uporabe, ali se primjećuje često brisanje. U tom se dijelu knjige primjećuju  naknadno pisani tekstovi. Pisani su kurzivom i odnose se na vlasnike kodeksa i njihovo kretanje.

            Ovaj se dio Hagade sastoji  od zbornika pjesama zlatnog stoljeća židovsko- arapske kulture (53. do 81. list), tzv pijut, a predstavlja vapaj pjesnika zbog progona Židova. Od 81. do 83. lista slijede molitve za blagdan Pashu, a na sljedećih su 11 listova pisani  ulomci iz Nauka, koji se čitaju tijekom 8 pashalnih dana u sinagogi. Od 94. do 98. lista su napisana poglavlja koja se čitaju tijekom prva dva i posljednjeg dana blagdana. Od 101. do 104. lista nalaze se  dodaci za večernje molitve. (E. Weber, 1999., str. 34.- 36.)

 

3. Posebni znaci na dobru

            Pogledati reprint Hagade u nakladi Svjetlost, Sarajevo, 1999. godina.

 

4. Konzervatorsko- restauratorski radovi

            U vremenu od 13do 22. 12. 2001. godine je urađena  konzervacija i restauracija kožnog uveza i tom je prigodom  utvrđeno da su listovi u dobrom stanju.

Restauriranje uradila Andrea Pataki, diplomirani restaurator.

 

5. Sadašnje stranje predmeta

            Sadašnje stanje predmeta može se opisati kako slijedi:

Ÿ         predmet nije pretrpio oštećenja zbog ratnih djelovanja,

Ÿ         do kraja studenog 2002. godine smještena u sef Union banke u Sarajevu,

Ÿ         nakon izgradnje odgovarajućeg sefa u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u kom će se na odgovarajući način čuvati i prezentirati, zaustavit će se dalje propadanje predmeta.    

 

III- ZAKLJUČAK

            Sarajevska hagada pripada skupini najvrjednijih svjetskih iluminiranih rukopisa te vrste iz 14. stoljeća. Ona je važna svjedodžba zaboravljene židovske umjetnosti izradbe knjiga u klasičnom periodu. Zbog vremena izradbe, bogatstva minijatura i  predstava likova na njima, koje nisu tako svojstvene židovskim rukopisima tog vremena, kao i zbog malog broja uopće sačuvanih hagada u svijetu, Sarajevska hagada pripada najvrjednijim spomenicima kulture na tlu Bosne i Hercegovine.

            Sukladno navedenom, a koristeći Kriterije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, koje je Povjerenstvo donijelo na svojoj IV sjednici (03.- 09. IX 2002. godine) u Sarajevu, a koja se odnosi na pokretno naslijeđe Bosne i Hercegovine, Povjerenstvo donosi odluku o proglašenju Sarajevske hagade nacionalnim spomenikom.

            Kriteriji na kojima je zasnovana odluka su:

A. Vremensko određenje

C. Umjetnička i estetska vrijednost

C   II. Kvaliteta materijala

C  V. Vrijednost detalja

E. Simbolička vrijednost

E   II. Sakralna vrijednost- knjiga priča i molitavi za Pesah

E  III. Tradicionalna vrijednost- čitanje Hagade za Pesah

E IV. Vezanost za rituale ili obrede

E  V. Značaj za identitet skupine ljudi

G. Izvornost

G   I. Oblik i dizajn

G  II. Materijal i sadržaj

G III. Namjena i uporaba

G IV. Tradicija i tehnike

G VI. Duh i osjećaji

H. Jedinstvenost i reprezentativnost

H I. Jedinstven i rijedak primjerak određenog tipa ili stila

I. Cjelovitost

I  III. Zaokruženost

I IV. Nenarušenost stanja

 

            U prilogu ove odluke je sljedeća dokumentacija:

1.  Dokumentacija Arhiva Bosne i Hercegovine

PRILOG a): Molba Zemaljske vlade u Sarajevu da Zajedničko ministarstvo financija- Odjel za Bosnu i Hercegovinu, odobri dodatna sredstva Zemaljskom muzeju, zbog znanstvene obrade Kodeksa

PRILOG b): Dr Julius Schloser obavještava Zemaljsku vladu da će obrada Kodeksa trajati duže od predviđenog

PRILOG c): Josef Cohen, moli Zemaljsku vlada da mu pokloni reprint Hagade tiskane 1898. godine

PRILOG d): Dodjela jednog primjerka reprinta Sarajevske hagade Josefu Coenu u pola cijene

2. Dokumentacija Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine

PRILOG a):Izvod iz inventarne knjige, gdje je Sarajevska hagada upisana pod inventarni broj C4436

PRILOG b): Dokument o kupovini Hagade 1894. godine

PRILOG c): Ugovor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i Union banke DD Sarajevo o zakupu sefa

PRILOG D): Ugovor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine o investiranju u gradnji sef sobe za čuvanje Sarajevske hagade

3. Izvješće dipl. rest. Andrea Pataki o konzervatorskom zahvatu na Sarajevskoj hagadi

4. Fotografije Sarajevske hagade iz reprinta rađenog 1999. godine

 

            Dokumentacija je u prilogu odluke  javna i dostupna i uvid u nju može biti izvršen na pismeni zahtjev Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

 

Korištena literatura

            Tijekom vođenja postupka proglašenja Sarajevske hagade nacionalnim spomenikom, korištena je sljedeća literatura:

1953.  S. Radojčić, Sarajevska hagada, Beograd, 1953.

 

1956.- 1960.C. Roth, Sarajevska hagada i njen značaj u istoriji umjetnosti, Jevrejski almanah, 1956.- 1960., 16.- 28.

 

1961. S. Tihić, Hagada, Enciklopedija likovnih umjetnosti, Jugoslovenski leksikografski zavod, Tom 2., Zagreb, MCMLXII, 494.

 

1966. M. Karamehmedović, Sarajevska hagada, Spomenica 400 godina od dolaska Jevreja u Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, 1966., 11.- 22.

 

1973. Povezi i okovi knjiga iz jugoslovenskih kolekcija, Katalog Muzeja primjenjene umjetnosti, Beograd, 1973., 14.- 16.

 

1974. V. Nedomački, Oblik, oprema i povez jevrejskih knjiga, Zbornik Muzeja primjenjene umjetnosti, br 18, Beograd, 1974., 95.- 105.

 

1999. Sarajevska hagada, Sarajevo, 1999; (Predgovor E. Verber).

 

2002. Sarajevska hagada, Katalog, Sarajevo, 2002.



Sarajevska hagadaSarajevska hagadaSarajevska hagadaSarajevska hagada
Sarajevska hagadaSarajevska hagada  


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: