Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 23/03.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 12. maja 2003. godine, donijela je
O D L U K U
I
Graditeljska cjelina – Šarića kuća (Galerija Branka Šotre) u Stocu, sa stalnom muzejskom postavkom (92 grafike Branka Šotre i 11 slika drugih autora) proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik obuhvata k.č. br: 215, 216, 224, 225, k.o. Stolac, općina Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.
Vlada Federacije dužna je osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne prostorno-planske dokumentacije provedbene razine za nacionalni spomenik, u cilju vraćanja objekta Muzeja Branka Šotre u Stocu u stanje prije 1992. godine.
Federalno ministarstvo nadležno za kulturu dužno je prikupiti podatke o stalnoj muzejskoj postavci iz tačke I stav 1. ove odluke (u daljnjem tekstu: pokretna dobra) i izvršiti njihov povrat ili osigurati sredstva za izradu novih grafika Branka Šotre.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
Potrebno je osigurati provedbu sljedećih mjera:
I stupanj zaštite obuhvata prostor definiran u tački I, stav 2. ove odluke:
Ÿ izvršiti analizu oštećenja konstrukcije i izraditi projekat konsolidacije;
Ÿ izvršiti konzervatorsko-restauratorska istraživanja na objektu (evidentirati izmjene u dispoziciji objekta, konstrukciji, enterijeru, obradi fasada i sl.);
Ÿ na osnovi dobijenih rezultata prethodnih istraživanja izraditi projekat rehabilitacije objekata sa ciljem vraćanja u izvorno stanje, u što je moguće većoj mjeri;
Ÿ izvršiti uklanjanje svih elemenata koji su aplicirani na objekat galerije i koji svojim izgledom, izborom materijala i drugim elementima narušavaju njen izvorni izgled;
Ÿ vratiti predratnu namjenu objekta – muzej;
Ÿ zabrana rušenja, prepravljanja, doziđivanja i ostalih graditeljskih radnji osim radova rehabilitacije, konzervacije i prezentacije objekata, odobrenih i vršenih pod nadzorom nadležnih i stručnih organa;
Ÿ koristiti izvorne materijale - istovrsne materijalima na objektima; i primjenjivati izvorne metode obrade materijala i njihove ugradnje;
Ÿ nije dopuštena nova izgradnja, a moguća je rehabilitacija objekata u skladu sa projektom rehabilitacije;
Ÿ prilikom radova rehabilitacije, adaptacije i prezentacije objekata neophodno je sačuvati njihov izvorni izgled;
Ÿ zabranjuje se podizanje reklamnih tijela, oglasa i oznaka koje narušavaju i uzgled objekta i okolnog ambijenta;
Ÿ svi primjenjeni metodi i stupnji intervencije trebaju biti čitljivi.
II stupanj zaštite obuhvata prostor na k.č.: 207, 208, 209, 212, 213, 214, 226, 228, 229, 230, 231, 232:
Ÿ nije dopuštena nova izgradnja, a dopušta se rehabilitacija i adaptacija postojećih objekata;
Ÿ prilikom radova rehabilitacijei adaptacije potrebno je sačuvati vanjski izvorni izgled objekata (kamen i bijelo bojeni malterisani zidovi, kamene ploče za krovni pokrivač, kosi krovovi drvene konstrukcije maksimalnog nagiba 30o);
Ÿ dopuštena je unutrašnja adaptacija postojećih objekata u cilju prilagođavanja suvremenim uvjetima stanovanja i rada, i novoj namjeni - dopuštene intervencije u unutrašnjem rasporedu i uređenju radi uvođenja instalacija, smještaja kupaonica i suvremenog namještaja;
Ÿ infrastrukturni radovi su dopušteni samo uz odobrenje nadležnog federalnog ministarstva, a prema uvjetima i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
IV
Iznošenje pokretnih dobara iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, dopušteno je privremeno iznošenje pokretnih dobara iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini.
Odobrenje za privremeno iznošenje pokretnih dobara iz Bosne i Hercegovine u smislu prethodnog stava daje Komisija, ukoliko nedvojbeno bude utvrđeno da to ni na koji način neće ugroziti pokretno dobro ili nacionalni spomenik. Komisija u svom rješenju o odobrenju privremenog iznošenja utvrđuje sve uvjete pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povrat spomenika u Bosnu i Hercegovinu, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija na osiguranju tih uvjeta i o tome obavještava Vladu Republike Srpske, nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.
V
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
VI
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.
VII
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje i federalnom ministarstvu nadležnom za kulturu, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i općinskim organima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II -V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VIII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).
IX
Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
X
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenim novinama Federacije BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
Broj: 08.1-6-132/03-6
6. maja 2003.godine
Sarajevo
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovi Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, član 2, stav 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa članovima V i VI Aneksa 8., kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Komisija je, na sjednici održanoj od 22.do 23. septembra 1999. godine, donijela odluku o stavljanju Šarića kuće (Galerija Branka Šotre) na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, pod rednim brojem 593. i pristupila provedbi postupka za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom, u skladu sa članom V, Aneksa 8. i članom 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:
Ÿ dokumentaciju o lokaciji imovine i vlasničku dokumentaciju (ZK izvadak i kopiju katastarskog plana),
Ÿ podatke o dosadašnjoj zakonskoj zaštiti dobra,
Ÿ podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
Ÿ podatke o pokretnom naslijeđu koje se nalazilo u sklopu dobra,
Ÿ historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o graditeljskoj cjelini
a) Lokacija
Šarića kuće (Galerija Branka Šotre) nalazi se u gradskoj čaršiji, u centru Stoca, jugozapadno od Careve džamije i obuhvata k.č. 215, 216, 224, 225, k.o. Stolac, općina Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine. Zemljišnoknjižni uložak broj 183: kuća sa kućištem i dvorište – društveno vlasništvo; zgrada sagrađena na k.č. broj II/215 – Esad Behlilović, Fehima Behlilović, Vesna Čolak, Narcis Šarić, Mustafa Resulović i Nevzeta Ćustović.
b) Historijski podaci
Iz natpisa uklesanog u ploču iznad ulaznih vrata Šarića kuće (Galerija Branka Šotre) vidljivo je da je sagrađena hidžretske 1147. (1734/1735) godine.
Šarići spadaju među najstarije i najznamenitije muslimanske porodice u Hercegovini i Stocu. U prvoj polovini XVIII stoljeća Šarići su bili gospodari Stoca. Sagradili su vrijedne zadužbine i bili prvi kapetani stolačke kapetanije. Jedan od najznačajnijih pripadnika ove porodice je bio Ismail-kapetan koji je jedno vrijeme bio vojvoda u Ljubinju i kasnije stolački kapetan od 1731. do 1761. godine. On je u Stocu sagradio džamiju, sibjan-mekteb, čatrnju i više dućana. Posebno je značajna kuća Ismail-kapetana Šarića u kojoj je on do smrti živio. (Hasandedić, 1997, str.96).
c) Dosadašnja zakonska zaštita
Na osnovi zakonske odredbe, a Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR BiH u Sarajevu, broj: 758/52 iz 1952. godine, Šarića kuća u Stocu zaštićena je kao spomenik kulture.
Prostornim planom Republike Bosne i Hercegovine do 2002. godine Šarića kuća je evidentirana i valorizirana kao spomenik III kategorije.
Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika pod rednim brojem 593, Šarića kuća u Stocu registrirana je kao «Šarića kuće (Galerija Branka Šotre)».
2. Opis spomenika
Graditeljska cjelina se sastoji od: glavnog-stambenog objekta, servisnih objekata u avliji i česme.
Graditeljskoj cjelini se pristupa sa sjeveroistočne strane, od Čaršijske džamije, kroz avlijska vrata nasvođena polukružnim lukom. Kameni portal se sastoji iz luka, profiliranog kamenog vijenca, ispune od tesanog kamena sa ispupčenm fugama, izbačenog u odnosu na ravan luka i kamenog praga visine oko 20 cm. U ispuni, iznad strijele luka, nalazi se ploča sa natpisom. Luk je izrađen od fino tesanog kamena sa četiri uklesana ornamenta u strijeli luka i jednim (dvije ptice postavljene glavama jedna nasuprot drugoj) u desnom krilu luka. Tri ornamenta u strijeli luka su sa geometrijskim motivima (šestokrake zvijezde upisane u krugove različitih dimenzija) dok je četvrti (drugi sa lijeva) u vidu polumjeseca krajevima okrenutog prema dolje. Dvokrilna drvena vrata se sastoje od nosivog okvira krila vrata koji se razlikuje na vanjskoj i unutrašnjoj strani. Na vanjskoj strani vrata, drveni ram je profiliran i sastoji se od po dvije vertikalne daske koje u gornjem polju vrata prate liniju luka i dvije horizontalne, također profilirane, prečke. U donjem unutarnjem ćošku gornjeg polja smješteni su zvekiri na oba krila. Sredina vrata je naglašena jače profiliranom drvenom vertikalom. Na unutrašnjoj strani nosivi ram krila se sastoji iz dvije horizontalne i dvije vertikalne daske sa horizontalnom drvenom prečkom u sredini i po dva drvena kosnika (ukrute). Nosivi ram krila vrata je baglamama vezan za kameni zid portala. Drvena ispuna se sastoji od vertikalnih dasaka, postavljenih okomito na prečke sa kojima su vezane ekserima. Desno krilo vrata, kada se gleda iz avlije prema vani, su nalijegala na lijevo i bila su duža zbog sistema zatvaranja putem krekuna - gornji i donji (vrsta starinske brave). Pokretni dio krekuna, metalna pločica, zadirala je u kameni luk na gornjoj strani i u pod na donjoj strani. Zatvaranje oba krila je vršeno sa horizontalno postavljenim krekunom u središnjem dijelu vrata. Iznad kapije se nalazi nadstrešnica od drveta sa par redova kamenih ploča. Avlijski zid na ulaznoj fasadi objekta je visine 4 m. U avliji, na razmaku od cca. 2,0 m od ulazne kapije, nalazi se zid postavljen okomito na liniju hoda, tj. paralelno sa avlijskim zidom. Ovaj zid je debljine cca. 0,50 m i visine 3,40 m. Rađen je od betona i za pretpostaviti je da je nastao u periodu adaptacije objekta za potrebe galerije.
Glavni, stambeni objekat predstavlja jednospratnu građevinu sa ćoškom (doksatom) okrenutim prema ulici i Carevoj džamiji. Pripada tipu stambenih objekata sa vanjskim, natkrivenim holom (hajatom) oslonjenim na stupove. Po dispozicionom rješenju predstavlja objekat sa organizacijom stambenih prostora na «L» grupiranih oko otvorenog hajata.
Objekat je vanjskih dimenzija cca. 13,0x11,0 m. Objektu se pristupalo preko hajata popločanog kamenim pločama. Iz hajata je omogućen ulaz u tri prostorije u prizemlju. Pristup gornjoj etaži je bio omogućen dvokrakim zavojitim stepeništem (pod 90o). Stepenište je locirano uz avlijski zid prema džamiji (prvi krak) i uz otvorenu stranu hajata (prema avliji). Prvi krak stepeništa (pet stepenika), međupodest i prvi stepenik drugog kraka rađeni su od kamena. Ostatak stepeništa je rađen od drveta i oslanjao se na kameni dio i tri drvena stupa sa kamenim stopama. Ovi stupovi su ujedno nosili i drvenu konstrukciju hajata. Raspored prostorija u prizemlju se ponavlja i na spratu. S obzirom da nisu vidljivi tragovi kamenog zida na sjeveroistočnom i jugoistočnom zidu prostorije na spratu koja gleda prema avliji, za pretpostaviti je da se radilo o čatmi (kanatnom drvenom zidu). Sa jedne fotografije galerije koja prikazuje avliju i pregrađeni hajat (nakon adaptacije) vidljivo je da je pomenuta prostorija imala zid-čatmu sa četiri prozora na čeonoj fasadi, prema avliji i jedan na bočnoj.Svih pet prozora su završavali prelomljenim lukovima. U produžetku ovog zida, na prostoru tavana također je vidljiva konstrukcija čatme (zatvoren je prostor tavana na spratu) sa pet pravougaonih prozora prema avliji.Kompletna konstrukcija zida prema avliji, na spratu, rađena je u vidu doksata – istaka iz ravni zida za cca. 0,80 m. Ovaj istak se oslanjao na šest drvenih stupova sa profiliranim jastukom i kamenom bazom. Prostor hajata u prizemlju je zatvoren drvenim pregradama.
Ulazna fasada objekta je rađena od pritesanog kamena sa istaknutim fugama. Doksat je rađen od čatme i malterisan je. U prizemnom dijelu nema otvora dok se na spratu javljaju dva pravougaona otvora u zidu desno od ulaza i šest otvora na doksatu. Na čeonoj strani doksata su se nalazila četiri prozora, a na bočnim po jedan. Svi prozori doksata bili su završeni prelomljenim lukovima. Ovi lukovi nastali su po uzoru na gotičke palate Dubrovnika. Bočni zidovi objekta su rađeni od lomljenog kamena sa klesanim kamenim uglovnicama. Nisu bile malterisane i krečene osim sjeverozapadne fasade. Na ovoj fasadi se nalazi osam prozora pravouganog oblika. Položaj prozora, oblik i dimenzije su isti i za prizemlje i sprat. Prozori glavnog objekta su na unutrašnjoj fasadi objekta završeni prelomljenim lukovima izvedenim u kamenu, sa završnim modeliranjem malterom, dok su sa vanjske strane imali pravougaon izgled. Svi prozori na vanjskim fasadama objekta su imali demire od kovanog željeza.
Na čeonom dijelu bočnog zida, na spratu prema džamiji, kod prozora na doksatu, nalazi se niša dimenzija 50x25x20 cm. U ovu nišu stavljala se svaku noć svjetiljka koja je osvjetljavala put prolaznicima, i gorjela je sve do kraja XIX stoljeća. Postojanje ove niše može značiti da je Stolac imao javnu rasvjetu 1734. godine ili ranije (Hasandedić, 1997, str.98).
Karakteristični kosnici, koji iznad prozora pridržavaju isturenu strehu, predstavljaju ostatke arhitekture nastale prije dolaska Otomanske imperije na ove prostore, o čemu svjedoče i cik-cak bordure pri vrhu pojedinih stećaka koje predstavljaju shematsku stilizaciju slične strehi (Čelić, 1997, str. 138).
Kamen se koristi samo kao konstruktivni elemenat. Objekat je zidan od lomljenog kamena, zidovi debljine cca. 0,60 m, vezivo-krečni malter. Fasade unutrašnjih zidova – prema avliji su bile malterisane i okrečene. Klesani kamen se koristio za izradu uglova objekta, okvire prozora i vrata.
Drvo je korišteno kao: konstruktivni element (krovna, međuspratna i stropna konstrukcija, konstrukcija drvenih pregradnih zidova, čatmi, hajata i tavana, za ukrutu zidova – hatule, i pri konstrukciji stepeništa), za građevnu stolariju i u obradi enterijera.
Objekat je bio natkriven četverovodnim krovom blagog nagiba, sa istakom krovišta iznad doksata. Krovna konstrukcija je rađena u drvetu i predstavljala je jednostavno rješenje tradicionalnog načina gradnje (hatule, rogovi, rožnjače, podrožnjače i direci). Pokrivač je bio od kamenih ploča od krečnjaka;vezivo-krečni malter.
Servisni objekti u sastavu kompleksa se mogu podijeliti na dvije grupacije. Prizemni objekat smješten nasuprot glavnog objekta-sastoji se iz dvije zasebne prostorije dimenzija cca. 4,0x3,50 m. Obje su imale direktni izlaz na avliju i po jedan prozor prema avliji i na suprotnom zidu. Prozori nasuprot ulaza su nesrazmjernih dimenzija u odnosu na sve ostale otvore pa je za pretpostaviti da su ili nastali naknadno ili su im otvori povećani. Objekat je rađen od lomljenog kamena sa jednostavnom drvenom krovnom konstrukcijom (dvostrešni krov sa pokrovom od crijepa). Vidljivi su ostaci storpne konstrukcije neovisne od konstrukcije krova. Ojekat u produžetku glavnog predstavlja jednospratnu građevinu natkrivenu jednostrešnim krovom sa pokrovom od crijepa. S obzirom na strukturu zida i izgled i smještaj objekta za pretpostaviti je da je sprat ovog pomoćnog objekta naknadno izidan. Fasada ovog objekta prema avliji je malterisana, dok su fasade prema ulici (zadnji dio objekta) rađene od lomljenog kamena. U periodu kada je Šarića kuća pretvorena u Galeriju Branka Šotre ovi servisni objekti su se koristili kao prostori ateljea.
U avliji se, osim pobrojanih objekata, nalazila još i česma-smještena pored vrata koja su vodila u bašču. Česma koja se sada nalazi na lokaciji je rađena od betona dimenzija: širina 0,50 m, dužina 0,90 m i visina1,40 m.
Prilikom adaptacije objekta u galeriju, 1961. godine, izvršene su izmjene na objektu – pregradnje u enterijeru, zatvaranje prostora hajata i tavana, intervencije na konstrukciji upotrebom novih materijala (beton, opeka, crijep i sl.). Vanjski gabariti objekta su sačuvani, dok se za sve ostale elemente moraju provesti istraživanja o autentičnosti materijala i konstrukcija.
U oktobru 1961. godine Izvršno vijeće Narodne republike Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o Umjetničkoj galeriji u Sarajevu kojom Galerija dobija zaduženje «organizovanja i održavanja stalnih ekspozitura u većim mjestima Bosne i Hercegovine». Prva ekspozitura Galerije osnovana je u Stocu 28. jula 1963. godine, u rodnom gradu Branka Šotre. Galerija je nosila njegovo ime, a smještena je u prostor Šarića kuće. Šotrine grafike (ukupno 92), koje je on krajem pedesetih godina poklonio Umjetničkoj galeriji u Sarajevu, činile su stalnu postavku. Pored Šotrinih grafika, Galerija je posjedovala i jedanaest dijela različitih umjetnika.
Inventar umjetničkih dijela Galerije Branka Šotre u Stocu:
1. Branko Šotra: «Stolac Begovina», inv. br. 40
2. Branko Šotra: «Trebinje», inv. br. 1582
3. 3. Branko Šotra: «Stara kuća», inv. br. 2678
4. Branko Šotra: «Motiv sa sela», inv. br. 2679
5. Branko Šotra: «Motiv sa stećaka», inv. br. 2682
6. Branko Šotra: «Okolina Trebinja», inv. br. 2684
7. Branko Šotra: «Stolac», inv. br. 2685
8. Branko Šotra: «List 10», inv. br. 2687
9. Branko Šotra: «List 11», inv. br. 2688
10. Branko Šotra: «List 15», inv. br. 2692
11. Branko Šotra: «List 16», inv. br. 2693
12. Branko Šotra: «List 17», inv. br. 2694
13. Branko Šotra: «Hercegovka», 1/10, inv. br. 2307
14. Branko Šotra: «Proplanak», 1/10, inv. br. 2309
15. Branko Šotra: «Poslastičarnica», 1/10, inv. br. 2310
16. Branko Šotra: «Pogorela šuma», 1/10, inv. br. 2314
17. Branko Šotra: «Vrhovi», 1/10, inv. br. 2317
18. Branko Šotra: «Iz krša», 4/10, inv. br. 2326
19. Branko Šotra: «Iz krša», 1/10, inv. br. 2329
20. Branko Šotra: «Kamenjar», 5/10, inv. br. 2330
21. Branko Šotra: «Krš», 1/10, inv. br. 2332
22. Branko Šotra, «Čobanice», 1/10, inv. br. 2335
23. Branko Šotra: «Krš», 5/10, inv. br. 2336
24. Branko Šotra: «Krš», 1/10, inv. br. 2342
25. Branko Šotra: «Div stena I», 1/10, inv. br. 2344
26. Branko Šotra: «Kopaonik», 1/10, inv. br. 2346
27. Branko Šotra: «Iz mrtve šume», 1/10, inv. br. 2353
28. Branko Šotra: «Iznad Sutjeske», 4/10, inv. br. 2355
29. Branko Šotra: «Krš», 1/10, inv. br. 2356
30. Branko Šotra: «Sa Krekova», 4/10, inv. br. 2358
31. Branko Šotra: «Planinski motiv», 1/10, inv. br. 2360
32. Branko Šotra: «Počitelj», 1/10, inv. br. 2361
33. Branko Šotra: «Na vetrometini», 1/10, inv. br. 2364
34. Branko Šotra: «Bačije», 1/10, inv. br. 2367
35. Branko Šotra: «Iz šume», 1/10, inv. br. 2370
36. Branko Šotra: «Prenos ranjenika», 1/10, inv. br. 2372
37. Branko Šotra: «Kolona», 1/10, inv. br. 2375
38. Branko Šotra: «Koren», 1/10, inv. br. 2377
39. Branko Šotra: «Pećina», 1/10, inv. br. 2378
40. Branko Šotra: «Krš», 6/10, inv. br. 2382
41. Branko Šotra: «Alija Kaplan», 1/10, inv. br. 2386
42. Branko Šotra: «Motiv iz Mostara», 1/10, inv. br. 2397
43. Branko Šotra: «Posthum», 3/10, inv. br. 2401
44. Branko Šotra: «Autoportret», 1/10, inv. br.2417
45. Branko Šotra: «Posthum», 1/10, inv. br. 2419
46. Branko Šotra: «Cvijeće», 1/10, inv. br. 2421
47. Branko Šotra: «Iz Jajca», 1/10, inv. br. 2423
48. Branko Šotra: «Posthum», 4/10, inv. br. 2425
49. Branko Šotra: «Posthum», 1/10, inv. br. 2133
50. Branko Šotra: «Posthum», 10/10, inv. br. 2441
51. Branko Šotra: «Stari Musliman», 4/10, inv. br. 2445
52. Branko Šotra: «Položaj», 1/10, inv. br. 2447
53. Branko Šotra: «Jablanička brana», !0/10, inv. br. 2449
54. Branko Šotra: «Orlovska klisura», 10/10, inv. br. 2451
55. Branko Šotra: «Posthum», 6/10, inv. br. 2453
56. Branko Šotra: «Posthum», 1/10, inv. br. 2464
57. Branko Šotra: «Kroz šumu», 4/10, inv. br2467
58. Branko Šotra: «Posthum», 1/10, inv. br. 2477
59. Branko Šotra: «Selo», 1/10, inv. br. 2479
60. Branko Šotra: «Masline», 4/10, inv. br. 2481
61. Branko Šotra: «Starica iz Hercegovune», 1/10, inv. br. 2483
62. Branko Šotra: «Posthum», 4/10, inv. br. 2485
63. Branko Šotra: «Partizanka», 5/10, 2493
64. Branko Šotra: «Mesečina», 2/10, inv. br. 2499
65. Branko Šotra: «Kolona», 1/10, inv. br. 2501
66. Branko Šotra: «Motiv iz Hercegovine», 1/10, inv. br. 2503
67. Branko Šotra: «Jama», 1/10, inv. br. 2509
68. Branko Šotra: «Posthum», 8/10, inv. br. 2512
69. Branko Šotra: «Devojka», 6/10, inv. br. 2518
70. Branko Šotra: «Posthum», 5/10, inv. br. 2520
71. Branko Šotra: «Iz Hercegovine», 1/10, inv. br. 2522
72. Branko Šotra: «Beograd», 3/10, inv. br. 2544
73. Branko Šotra: «Portret», 4/10, inv. br. 2546
74. Branko Šotra: «Posthum», 6/10, inv. br. 2548
75. Branko Šotra: «Krš», 6/10, inv. br. 2551
76. Branko Šotra: «Vodonoše», 1/10, inv. br. 2554
77. Branko Šotra: «Krš», 1/10, inv. br. 2557
78. Branko Šotra: «Posthum», 6/10, inv. br. 2559
79. Branko Šotra: «Vodonoše», 6/10, inv. br. 2560
80. Branko Šotra: «Posthum», 2/10, inv. br. 2562
81. Branko Šotra: «Posthum», 5/10, inv. br. 2564
82. Branko Šotra: «Motiv iz Stoca», 1/10, inv. br. 2568
83. Branko Šotra: «Mjesečina», 7/10, inv. br. 2571
84. Branko Šotra: «Panjevi», 6/10, inv. br. 2573
85. Branko Šotra: «Sutjeska», 1/10, inv. br.2575
86. Branko Šotra: «Februarski pohod», 1/10, inv. br.2577
87. Branko Šotra: «Timor», 3/10, inv. br.2583
88. Branko Šotra: «Sa planine», 1/10, inv. br.2584
89. Branko Šotra: «Drvo», 1/10, inv. br.2589
90. Branko Šotra: «Krš», 1/10, inv. br.2591
91. Branko Šotra: «Iz šume», 4/10, inv. br.2592
92. Branko Šotra: «Kanjon Sutjeske», 4/10, inv. br.2594
93. Sokić Ljubica: «Starica», inv. br. 2627
94. Bešević Nikola: «Ženski akt»inv. br. 2630
95. Križanić Pjer: «Trojica», inv. br. 2642
96. Sokić Ljubica: «Stari seljak»inv. br. 2645
97. Petrović Miodrag: «Konjanik» inv. br. 2648
98. Zlamalik Mate: «Ženski akt», inv. br. 2649
99. Lukić Šotra Šana: «Studija», inv. br. 2651
100. Graovac Nikola: «Djevojka»- minijatura, inv. br. 2668
101. Graovac Nikola: «Pejzaž»- minijatura, inv. br. 2669
102. Graovac Nikola: «Starac»- minijatura, inv. br. 2670
103. Stanojević Veljko: «Pejzaž s Lapada», inv. br. 2673.
Obaveza novoosnovane stolačke galerije bila je da organizira pokretne izložbe iz svog fundusa i prezentira ih po cijeloj Jugoslaviji. Paralelno, Galerija je ustupala prostor gostujućim izložbama.
Slikar Branko Šotra rođen je u selu Kozice kod Stoca. Kraljevsku umjetničku školu završio je u Beogradu 1929. godine. U vrijeme studiranja povezao se sa Komunističkom partijom Jugoslavije. Učestvovao je u Drugom svjetskom ratu boreći se na prostorima Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Metohije i Srbije. Nakon rata radio je na formiranju Doma Jugoslavenske narodne armije u Beogradu, a kasnije je izabran za njegovog načelnika. Za redovnog profesora i prvog rektora Akademije za primjenjenu umjetnost u Beogradu izabran je 1948. godine i na toj dužnosti se zadržao do 1956. godine. Umro je u Stokholmu 21. maja 1960. godine.
Šotra je javnosti poznat prvenstveno po grafikama koje plijene svojim crno- bijelim kontrastom. U počecima traženja svog likovnog izražavanja radio je ulja i ikone, a drvorezom i linorezom se bavio do kraja života. Tokom četrdesetih, u fazi socijalističkog realizma, grafikama je nastojao prikazati motive i predjele iz rata. Kasnije ih zamjenjuje prikazima hercegovačkog krša, planinama, vodonošama, starcima. Vremenom, oko šezdesetih, ti motivi iskoračuju iz sfere realnog i prelaze u domen apstraktnog. Tom fazom približio se najvećim jugoslavenskim grafičarima tog vremena- Đorđu Andrejeviću Kunu i Pivu Karamatijeviću.
Šarića kuća je zapaljena i uništena 26. jula 1993. godine, a izložena djela su izuzeta, od strane «ratnih vlasti» (Hadžimuhamedović, 1997, str. 68, Dopis Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine br: 01-30/2).
Od navedena 92 Šotrina grafička otiska, po saznanjima Galerije likovnih umjetnosti Bosne i Hercegovine, grafike zavedene pod rednim brojevima od 1do 12 više ne postoje, odnosno postojao je samo jedan grafički otisak. Galerija likovnih umjetnosti Bosne i Hercegovine za grafike od rednog broja 13do 92 posjeduje još jedan ili više otisaka.
3. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
- Adaptacija objekta za potrebe galerije, završena 1963. godine, prilikom koje su izvršene intervencije u enterijeru objekta sa ciljem prilagodbe novoj namjeni.
4. Sadašnje stanje lokaliteta
- Objekat je u zapaljen i uništen u julu 1993. godine nakon čega na njemu nisu vršeni nikakvi radovi konsolidacije i zaštite.
- Sačuvani su samo kameni zidovi do početka krovne konstrukcije.
- Svi dijelovi objekta rađeni u drvetu su u potpunosti uništeni.
- Objekat je direktno ugrožen položajem ceste Stolac-Trebinje koja prolazi uz rub parcele. Izgradnjom ceste i nasipa srušen je zid bašče, kompletan prostor je zatrpan u visini od cca. 2,0 m, tako da nasip pritiskom materijala neposredno ugrožava i konstruktivnu stabilnost objekta. Materijal nasipa je već počeo prodirati u unutrašnjost objekata i avlije. S obzirom da navedeni prostor (zadnje strane objekata – bašča) više nije u upotrebi, nakon izgradnje nasipa, došlo je do formiranja deponije smeća.
- Sa zadnje strane pomoćnih objekata, na pomenutom nasipu, došlo je do izgradnje terase susjednog ugostiteljskog objekta, koja se direktno naslanja na zid pomoćnih objekata i ugrožava njihovu konstruktivnu stabilnost.
- Objekat je ugrožen izgradnjom novih objekata u neposrednoj blizini koji svojim gabaritom odudaraju i ugrožavaju izgled cjeline. Posebno je naglašena njihova visina s obzirom da su izgrađeni na pomenutom nasipu. Osim gabaritno ovi objekti i u arhitektonsko-oblikovnom smislu direktno ugrožavaju cjelinu (neprimjerena materijalizacija, kolorit, obrada fasada i sl.).
- Usljed neodržavanja i nebrige objekat je izložen konstantnom utjecaju atmosferilija što dodatno narušava njegovo stanje i njegove ostatke izlaže dodatnom, ubrzanom propadanju.
III – ZAKLJUČAK
Primejnjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, usvojene na 4. sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 03. do 09. septembra 2002. godine, Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A) Vremensko određenje
B) Historijska vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
iii. Proporcije,
iv. Kompozicija
v. Vrijednost detalja;
D) Čitljivost
iii. Djelo zančajnog umjetnika,
iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru,
v. Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju;
E) Simbolička vrijednost
iii. Tradicionalna vrijednost;
F) Ambijentalna vrijednost
i. Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline,
ii. Značenje u strukturi i slici grada,
iii. Objekat ili skupina objekata je dio cjeline ili područja;
G) Izvornost
i. Oblik i dizajn,
ii. Materijal i sadržaj,
iii. Tradicija i tehnike,
iv. Položaj i smještaj u prostoru,
v. Drugi unutrašnji i vanjski činitelji;
H) Jedinstvenost i reprezentativnost
ii. Vrhunsko umjetničko ili arhitektonsko djelo.
Sastavni dio ove odluke su fotodokumentacija i grafički prilozi navedeni u popisu kako slijedi:
1. GRAFIČKI PRILOZI
1.1. Zone zaštite graditeljske cjeline,
1.2. Z.K. izvadak za objekat Šarića kuće,
1.3. Rješenje Zavoda za zaštitu spomenika,
1.4. Shematski prikaz prostornog rasporeda cjeline,
1.5. Detalj ulaznih vrata u kompleks,
1.6. Detalj duboreza.
2. FOTOGRAFIJE
2.1. Fotografije objekta prije razaranja – do 1993. godine,
2.2. Fotografije objekta nakon razaranja – 2002. godine.
3. DOKUMENTACIJA UMJETNIČKE GALERIJA BOSNE I HERCEGOVINE
3.1. Dopis Joldžo Kemala Umjetničkoj galeriji,
3.2. Dopis Smiljana Vicence Popovića Umjetničkoj galeriji,
3.3. Inventarni spisak grafika koje je posjedovala Galerija,
3.4. Izvod iz opusa grafika Branka Šotre.
Dokumentacija u prilogu odluke je javna i dostupna zainteresiranim osobama. Uvid u dokumentaciju može se izvršiti na pismeni zahtjev Komisiji.
Korištena literatura
1. 1956. Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, Centar za naslijeđe, Tradicionalni detalji sa objekata kulturno-historijskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini, tehnički snimci, Sarajevo, 1956.
2. 1980. Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, Faza «B» - valorizacija prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1980.
3. 1986. Grupa autora, Umjetnička galerija u Sarajevu- 40 godina od osnivanja, Umjetnička galerija u Sarajevu, 1986.
4. 1989. Pašić Amir, Prilog proučavanja islamskog stambenog graditeljstva u Jugoslaviji na primjeru Mostara, koliko je stara stambena arhitektura Mostara autohtona pojava, doktorska disertacija, Zagreb, 1989.
5. 1991. Danka Damjanović, Monografija «Branko Šotra», Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine 1991, Sarajevo, 1991.
6. 1997. Hasandedić, Hivzija, Zadužbine Ismail-kapetana Šarića u Stocu, Slovo Gorčina '96, Slovo Gorčina, Mostar, 1997.
7. 1997. Čelić, Džemal, Trajanje u drvetu i kamenu, Slovo Gorčina '82, Slovo Gorčina, Mostar, 1997.
8. 1997. Hadžimuhamedović, Amra, Mogući pristupi obnovi historijskih gradskih područja u Bosni i Hercegovini s posebnim osvrtom na Stolac, Naslijeđe i identitet, Sarajevo, 1997.
9. 1998. Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga III, Sarajevo – Publishing, Sarajevo, 1998.
10. 2000. Ayverdi, Dr. Ekrem Hakki, Avrupa'da Osmanli Mimari Eserlera Yugoslavya II, 3. kitab, Istanbul, 2000.
11. 2001. Mønnesland Svein, Vipotnik Matjaž, 1001 dan – Bosna i Hercegovina slikom i rječju kroz stoljeća, Sypress Forlag 2001, Oslo – Norway, 2001.
12. 2001. Grupa autora, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine 1986- 2001, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2001.
|
