Status spomenika -> Nacionalni spomenik

            Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 40/02.

            Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 03. do 09. septembra 2002. godine, donijela je

O D L U K U

I

            Hadžišabanovića vila na Palama proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

            Objekat je izgrađen na k.č. broj 4326, k.o. Pale, općina Pale, Republika Srpska.

            Na nacionalni spomenik iz prethodnog stava primjenjuju se mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 9/02).

II

            Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, rehabilitaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika iz tačke I ove odluke.

            Vlada Republike Srpske dužna je osigurati sredstva za izradu i provođenje potrebne tehničke dokumentacije u cilju vraćanja objekta Hadžišabanovića vile na Palama u izvorno stanje.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine utvrdit će tehničke uslove i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

            Vlada Republike Srpske dužna je posebno osigurati provođenje sljedećih mjera:

1.       Izradu elaborata zaštite objekta Hadžišabanovića vile i pripadajućeg dvorišta, koji mora sadržavati slijedeće priloge: snimak postojećeg stanja sa analizom oštećenja i sa mjerama za njihovu sanaciju; stanje objekta prije rata;  novoprojektirano stanje sa prijedlogom buduće namjene.

2.       Nosilac aktivnosti oko izrade elaborata je Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa Republike Srpske. U izradu elaborata uključiti stručnjake iz oblasti zaštite graditeljskog naslijeđa, stručnjake za problematiku konstruktivnih sistema, stručnjake za hidro-zaštitu i dr.

3.       Do početka radova na restauraciji objekta potrebno je izvršiti privremeno osiguranje nesigurnih dijelova konstrukcije objekta. Sve dijelove za koje postoji vjerovatnoća da će se sami srušiti i koji predstavljaju opasnost po ljude, potrebno je označiti i demontirati uz prisustvo stručnjaka iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske. Krov zaštititi od prodora atmosferske vode izradom sekundarne krovne konstrukcije.

4.       Sačuvati sve demontirane fragmente objekta i u svim slučajevima kada je to moguće ponovno ih ugraditi u objekat, a one koji ne budu ugrađeni,  prezentirati na odgovarajući način.

5.       Na zaštićenoj k. č. i na svim katastarskim česticama koje sa njom graniče zabraniti sječu i eksploatiranje šume.

6.       Na fasadama objekta izvršiti sondažna ispitivanja u cilju pronalaženja originalnih slojeva na fasadama i u enterijeru.

7.       Objekat se može koristiti u svrhu stanovanja, turizma ili ugostiteljstva.

IV

            Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

V

            Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik iz tačke I ove odluke ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

VI

            Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, Ministarstvu za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske, općinskim organima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II, III i IV ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

            Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika  su konačne.

VIII

            Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenom glasniku Republike Srpske».

            Ovu odluku Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je u slijedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović,  Ljiljana Ševo i Tina Wik.

                                                                         Predsjedavajući Komisije

Dubravko Lovrenović

Broj: 01-336/02

06. septembra 2002. godine

Sarajevo

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

            Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,  “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Aneks 8.), kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

            Komisija je, na sjednici održanoj 22. jula 1997. godine, donijela odluku o stavljanju Hadžišabanovića vile na Palama na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, pod rednim brojem 456. i pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom,  u skladu sa članom V,  Aneksa 8. i članom 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

II – PRETHODNI POSTUPAK

            U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

-         dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (dopis Opštine Pale, broj 02-370/55, od 26. marta 2002. godine, sa kopijom katastarskog plana i izvodom iz posjedovnog lista),

-         podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis i fotografije, podatke o eventualnim oštećenjima u toku rata, podatke o eventualnim intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-         historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

            Na osnovu uvida u  prikupljenu dokumentaciju, utvrđeno je slijedeće:

1. Podaci o lokalitetu

Lokacija

            Objekat Hadžišabanovića vile smješten je na lokalitetu Gornje Pale – Koran, u neposrednoj blizini vrela rijeke Miljacke, k.č. broj 4326, k.o. Pale, općina Pale, Republika Srpska, čiji je vlasnik Skupština opštine Pale.

Historijski podaci

            Objekat je izgrađen u periodu austrougarske okupacije kao vila masivne gradnje, dvokatnica, građena namjenski, kao ishodišna kuća. Vilu je sagradila sarajevska trgovačka porodica Hadžišabanovića 1912. godine. Projekat je rađen u martu iste godine u stolarskom ateljeu Augusta Tabory-a u Sarajevu. U privatnom vlasništvu je bila do 1946. godine, kada su je vlasti bivše države nacionalizirale. Danas je vila vlasništvo Opštine Pale.

2. Opis spomenika

            Vila predstavlja masivnu dvokatnicu zidanu opekom i omalterisanu produžno-cementnim malterom. Građena je namjenski kao ishodišna kuća. Predstavlja arhitektonski izraz iz perioda austrougarskog carstva – stil austrijske vile, što je vidljivo u izgledu i materijalizaciji objekta.

            Današnje stanje objekta bitno se razlikuje od izgleda u projektu Augusta Tabory-a koji je, s obzirom na prirodu posla koji je obavljao, imao zadatak izrade konstruktivnih i dekorativnih drvenih elemenata. Vjerovatno je prilikom kasnijih intervencija (najveća 1936. godine) došlo do promjene izgleda kompletnog objekta, tako da su postojeće fasade riješene puno jednostavnije, bez ikakvih detalja u drvetu, ali sa interpoliranim novim sadržajima i složenijim krovnim plohama. Na objektu su istaknuta dva tornja od kojih je istočni pokriven šatorastim četverostrešnim krovom, dok je drugi (zapadni) pokriven osmostrešnim krovom sa salonit pločama.

            Od profilacije na tornjevima su istaknuti krovni vijenci. Prozorski otvori su velikih dimenzija i uglavnom su lučno završeni. Okviri su izvedeni u malteru. Zapadni dio objekta je dograđen 1936. godine. Objekat je trenutno pokriven crijepom i limom.

3. Sadašnje stanje lokaliteta

            Dugogodišnja nebriga društva, neadekvatno održavanje i nepovoljni vremenski i drugi uvjeti (objekat je nacionaliziran 1946. godine), doveli su objekat u vrlo loše stanje. Uslijed duogodišnjeg vlaženja zidova, mraza i drugih faktora, kao i vrlo visokog snijega 2000./2001. godine, došlo je do kolapsa konstrukcije i rušenja zapadnog dijela objekta. Ostatak zapadnog zida također je vrlo nestabilan i postoji realna opasnost da se sruši, što bi dovelo do rušenja većeg dijela objekta.

III – ZAKLJUČAK

            Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), s obzirom na: vremensko određenje (IIA), historijsku vrijednost (IIB), čitljivost (IID.iv.), ambijentalnu vrijednost (IIF) i izvornost (IIG.i,iii,iv,v,vii), Komisija je  odlučila kao u dispozitivu.

            Sastavni dio ove odluke su:

-         kopija katastarskog plana sa označenim zaštitnim zonama,

-         z.k. izvadak,  posjedovni list,

-         fotodokumentacija.

            Dokumentacija u prilogu odluke je javna i dostupna zainteresiranim licima. Uvid u dokumentaciju može se izvršiti na pismeni zahijev Komisiji.

Korištena literatura

- Dugoročni društveni plan grada Sarajeva za period 1986..-2000. godine, Kulturno-istorijsko i prirodno nasleđe za područje urbanističkog plana Pala, Sarajevo, 1987.