Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 6. studenoga 2015. godine, donijelo je

O D L U K U

I.

Povijesno područje – Obri, općina Konjic, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čine: lokalitet Grebine (Gredine) – nekropola sa 19 stećaka i jednim grobnim mjestom, lokalitet Brijest – tumulus, mjesto stare kapele i starog brijesta i lokalitet Borak – nekropola sa tri stećka.
Nova kapela ne uživa režim zaštite utvrđen ovom odlukom.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k. č. 596, zk. uložak broj 221, dijelove k.č. 609 i 610, zk. uložak broj 245, dijelove k.č. 611, 617/1 i 617/2, zk. uložak broj 78, dio k.č. 617/3, zk. uložak broj 80, dio k.č. 617/4, zk. uložak broj 79, dio k.č. 629, zk. uložak broj 25, dio k.č. 869/1 zk. uložak broj 194 i dio k.č. 869/2, zk. uložak broj 193, k.o. Gorica, općina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanastvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa osnovnim podatcima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru koji je definiran u točki I. stavak 4. ove odluke utvrđuje se zona zaštite i zaštitni pojas, i to:

Lokalitet Grebine (Gredine)
Zona zaštite lokaliteta Grebine (Gredine) obuhvata dijelove k.č. 609, 610, 611, 617/1, 617/2, 617/3, 617/4 i 629, k.o. Gorica određene sljedećim koordinatama: Y=6488291 X=4841480; Y=6488314 X=4841477; Y=6488301 X=4841455; Y=6488278 X=4841461 i Y=6488273 X=4841468. Površina zone zaštite je 623 m2.
Zaštitni pojas obuhvata dijelove k.č. 609, 610, 611, 617/1, 617/3, 617/4 i 629, k.o. Gorica određene sljedećim koordinatama: Y=6488292 X=4841490; Y=6488320 X=4841477; Y=6488302 X=4841447; Y=6488284 X=4841449 i Y=6488265 X=4841466. Površina zaštitnog pojasa je 748 m2.

Lokalitet Brijest
Zonu zaštite lokaliteta Brijest čini k.č. 596, k.o. Gorica, površine 1.514 m2.
Zaštitni pojas obuhvata k.č. 597/1, 597/2 i dijelovi k.č. 554 i 555, k.o. Gorica. Obuhvat zaštitnog pojasa počinje od tromeđe k.č. 555, 594 i 595 i ide istočno pravolinijski na tromeđu k.č. 555, 556 i 554. Granična linija zatim ide pravolinijski do tromeđe k.č. 554, 600 i 597/2 i nastavlja granicom k.č. 600 sa k.č. 597/2 i 597/1, te granicom k.č. 597/1 i 598 do tromeđe k.č. 597/1, 598 i 595. Sa ove tromeđe granična linija se vraća na polaznu točku na tromeđi k.č. 555, 594 i 595, k.o. Gorica i time je zatvoren zaštitni pojas. Površina zaštitnog pojasa je 3.778 m2.

Lokalitet Borak
Zonu zaštite lokaliteta Borak čine dijelovi k.č. 869/1 i 869/2, k.o. Gorica. Obuhvat zone zaštite počinje od tromeđe k.č. 869/1, 875 i 868 i ide sjeveroistočno granicom k.č. 869/1 sa k.č. 868, 866/1 i 866/3 do tromeđe k.č. 869/1, 866/3 i 869/2. Granična linija zatim ide granicom k.č. 869/2 i 866/4 do tromeđe k.č. 869/2, 866/4 i 932 i nastavlja pravolinijski preko točaka čije su koordinate: Y=6487971 X=4841303; Y=6487970 X=4841340; Y=6487977 X=4841385; Y=6487989 X=4841418 i Y=6487989 X=4841435, te se vraća na polaznu točku na tromeđi k.č. 869/1, 875 i 868, k.o. Gorica i time je zatvorena zona zaštite čija je površina 9.042 m2.
Zaštitni pojas obuhvata k.č. 866/1, 866/2, 866/3 i 866/4 i dijelovi k.č. 869/1 i 869/2, k.o. Gorica. Obuhvat zaštitnog pojasa počinje od tromeđe k.č. 870, 875 i 869/1 i ide sjeveroistočno granicom k.č. 869/1 sa k.č. 875, 868, 866/1 i 866/3 do četveromeđe k.č. 869/1, 866/3, 866/4 i 869/2. Granična linija dalje nastavlja granicom k.č. 869/2 sa k.č. 866/4, 932, 931, 928 i 927 do tromeđe k.č. 869/2, 927 i 869/1. Linija zatim ide granicom k.č. 869/1 sa k.č. 927, 871 i 870, te se vraća na polaznu točku na tromeđi k.č. 870, 875 i 869/1, k.o. Gorica i time je zatvoren zaštitni pojas, čija je površina 18.809 m2.

Na prostoru zona zaštite utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
­ - dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i strukovni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);
­ - dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i strukovno mišljenje nadležne službe zaštite;
­ - radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije i odobrenja nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
­ - nije dopušteno pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju drugu lokaciju;
­ - nije dozvoljeno čišćenje spomenika od lišaja i mahovine niti skidanje patine sa kamena;
­ - izuzetno od prethodne alineje, dozvoljeno je čišćenje stećaka u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elemenata stećka, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, kemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere kojima će biti spriječeno uklanjanje patine, kao i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen i na okoliš;
­ - prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se rabiti u edukativne i kulturne svrhe;
­ - zabranjeno je odlaganje otpada.

Na prostoru zaštitnih pojaseva utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
­ - nije dozvoljena eksploatacija kamena, lociranje potencijalnih zagađivača okoline utvrđenih propisima, izgradnja industrijskih objekata i magistralne infrastrukture i svih objekata koji tijekom izgradnje ili eksploatacije mogu ugroziti nacionalni spomenik;
­ - nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i promjenu krajolika;
­ - obavljanje radova na infrastrukturi dopušteno je samo uz prethodno odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
­ - nije dopušteno odlaganje otpada.

Vlada Federacije dužna je posebice osigurati provođenje sljedećih mjera:
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
- izradu Plana sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnog spomenika, koji treba sadržavati arheološko istraživanje prostora nacionalnog spomenika, uređenje lokaliteta sa uklanjanjem samonikle vegetacije i redovito održavanje spomenika.

IV.

Svi pokretni nalazi, koji tijekom arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen tijekom arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvješće Povjerenstvu i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvješće, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvješća o provedenom istraživanju, Povjerenstvo će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Povjerenstvo utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stavka 1. ove točke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe stavka 7. ove točke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza izvan države, dokaze o tomu prezentirat će Povjerenstvu, koje može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz države pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njime tijekom boravka izvan države i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.

V.

Stavljaju se izvan snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kojemu su u suprotnosti s odredbama ove odluke.

VI.

Svatko, a posebice nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VII.

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovedbe mjera utvrđenih u toč. II. – VI. ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII.

Sastavnim dijelom ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web-stranici Povjerenstva (http://www.kons.gov.ba).

IX.

Prema članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

X.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH“.





Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.


Predsjedateljica Povjerenstva
Ljiljana Ševo


Broj: 05.2-2.3-64/15-17
5. studenoga 2015. godine
Sarajevo