početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Modro Polje, historijsko područje

nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 3. do 5. ožujka 2015. godine, donijelo je

O D L U K U

I.

Povijesno područje – Modro Polje, općina Foča–Ustikolina,
proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čine:
a) Lokalitet Gradina–Drenovik, prapovijesna gradina;
b) Lokalitet Crkvina, zemljom prekriveni ostatci objekta;
c) Lokalitet Modro Polje I., srednjovjekovna nekropola sa 28 stećaka i 13 kamenih krstova u pravoslavnom groblju;
d) Lokalitet Modro Polje II. (Zapolje, Sitnica), srednjovjekovna nekropola sa 68 stećaka i 12 muslimanskih nišana;
e) Lokalitet Modro Polje III., srednjovjekovna nekropola Bjelan kosa sa 81. stećkom.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k. č. 1652, 1653, 1725, 1726, 1738, 1739 i 1971, dijelovima k.č. 1592, 1593, 1594/1, 1595, 1628, 1668, 1674, 1675, 1678, 1708, 1727 i 1955, k. č. 1956, 1957, 1973, 1974, 1975, 1977, 1979, 1984 i 2103, k.o. Račići, općina Foča–Ustikolina, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Povjerenatvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa osnovnim podatcima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru koji je definiran u točki I. stavak 3. ove odluke utvrđuju se slijedeće zone zaštite:

Lokalitet Gradina–Drenovik

Zonu zaštite lokaliteta “Gradina–Drenovik“ čine kompletne parcele k.č. 1725, 1726, 1738 i 1739 i dijelovi parcela k.č. 1708 i 1727, k.o. Račići, općina Foča–Ustikolina. Obuhvat zone zaštite počinje sa tromeđe parcela k.č 1954/1, 1727 i 1730 k.o. Račići te ide granicom parcele k.č. 1727 sa parcelama k.č. 1730, 1741 i 1729 do četveromeđe parcela k.č. 1727, 1729, 1740 i 1739. Granična linija zone zaštite zatim nastavlja granicom parcela k.č. 1739 i 1740, parcela k.č. 1725 i 1724 i parcela k.č. 1738 i 1716 do tromeđe parcela k.č. 1738, 1716 i 1727. Linija dalje nastavlja pravolinijski do točke na granici parcela k.č. 1727 i 1708 čije su koordinate Y=6553347 X=4833592, te nastavlja granicom parcele k.č. 1727 sa parcelama k.č. 1708, 1709, 1732, 1737, 1731 i 1954/1 i vraća se na polaznu točku u tromeđi parcela k.č. 1954/1, 1727 i 1730 k.o. Račići i time je zatvorena zona zaštite lokaliteta “Gradina-Drenovik“. Površina zone zaštite je 44.181 m2.
Lokalitet Crkvina
Zonu zaštite lokaliteta “Crkvina–Gornje polje“ čine dijelovi parcela k.č. 1592, 1593 i 1594/1, k.o. Račići, općina Foča–Ustikolina. Obuhvat zone zaštite je krug prečnika 50 metara, čiji je centar u točki čije su koordinate Y=6553046 X=4833679. Površina zone zaštite je 1.963 m2.
Lokalitet Modro Polje I.
Zonu zaštite lokaliteta “Modro Polje I.“ čini kompletna parcela k.č. 1971 i dijelovi parcela k.č. 1973, 1974, 1975, 1977, 1979 i 1984, k.o. Račići, općina Foča–Ustikolina. Obuhvat zone zaštite počinje sa tromeđe parcela k.č. 1972, 1971 i 1967, k.o. Račići te ide istočno granicom parcele k.č. 1967 sa parcelama k.č. 1971 i 1979 do tromeđe k.č. 1967, 1970 i 1979 te nastavlja istočnom stranom puta do četveromeđe parcela k.č. 1970, 1980, 1984 i 1979. Granična linija zone zaštite zatim nastavlja granicom parcele k.č. 1984 sa parcelama k.č. 1980, 1981 i 1983 do točke na granici parcela k.č. 1983 i 1984 čije su koordinate Y=6552806 X=4832834 te nastavlja pravolinijski na točku na granici parcela k.č. 1984 i 1989/3 čije su koordinate Y=6552804 X=4832815. Linija dalje nastavlja granicom parcela k.č. 1984 i 1989/3 do tromeđe k.č. 1984, 1989/3 i 1979 te nastavlja pravolinijski do tromeđe k.č. 1979, 1976 i 1977 i ide granicom parcela k.č. 1976 i 1977 do točke čije su koordinate Y=6552766 X=4832806. Sa ove točke granična linija ide pravolinijski do tromeđe parcela k.č. 1973, 1972 i 1971 i granicom parcela k.č. 1972 i 1971 se vraća na polaznu točku u tromeđi parcela k.č. 1972, 1971 i 1967 k.o. Račići i time je zatvorena zona zaštite lokaliteta “Modro Polje I.“. Površina zone zaštite je 3.187 m2.
Lokalitet Modro Polje II. (Zapolje, Sitnica)

Zonu zaštite lokaliteta “Modro Polje II.“ čine kompletna parcela k.č. 1652, 1653 te dijelovi parcela k.č. 2103, k.č. 1955, k.č. 1956 i k.č. 1957 k.o. Račići općina Foča–Ustikolina. Obuhvat zone zaštite počinje sa tromeđe parcela k.č. 1652, k.č. 1645 i k.č. 2103 k.o. Račići te ide jugoistočno granicom k.č. 1652 i puta k.č. 2103 do točke Y=6552931 X=4833172. Granična linija zone zaštite zatim nastavlja polukružno ispod puta kroz parcelu k.č. 1955 točkama Y=6552965 X=4833116 i Y=6552964 X=4833109, te se vraća na granicu puta k.č. 2103 i parcele k.č. 1652 u točki Y=6552929 X=4833094. Linija dalje nastavlja rubom puta do tromeđe parcela k.č. 2103, k.č. 1652 i k.č. 1956. Od ove tromeđe granična linija dalje nastavlja kroz parcelu k.č. 1956 točkama Y=6552917 X=4833036 i Y=6552910 X=4833035, te kroz parcelu k.č. 1957 u točki Y=6552903 X=4833060 sve do tromeđe parcela k.č. 1957, k.č. 1959 i k.č. 1652. Dalje linija zone zaštite nastavlja granicom parcele k.č. 1652 sa parcelama k.č. 1958, k.č. 1651, k.č. 1649 i k.č. 1645 i vraća se na polaznu točku u tromeđi parcela k.č. 1652, k.č. 1645 i k.č. 2103 k.o. Račići i time je zatvorena zona zaštite nekropole “Modro Polje II.“.
Lokalitet Modro Polje III.

Zonu zaštite nekropole “Bjelan kosa“ čine dijelovi parcela k.č. 1595, 1628, 1668, 1674, 1675, 1678 i 2103, k.o. Račići, općina Foča–Ustikolina. Obuhvat zone zaštite počinje sa tromeđe parcela k.č. 2103, 1598 i 1595 k.o. Račići te ide jugoistočno granicom parcela k.č. 1598 i 1595 do točke čije su koordinate Y=6552850 X=4833725. Granična linija zone zaštite zatim nastavlja pravolinijski na tromeđu parcela k.č. 1595, 1594/2 i 1678 te nastavlja pravolinijski do točke na granici parcela k.č. 1675 i 1674 čije su koordinate Y=6552859 X=4833620. Linija dalje nastavlja pravolinijski do točke na parceli k.č. 1668 Y=6552856 X=4833570 te nastavlja pravolinijski do točke na granici parcela k.č. 1635 i 2103 čije su koordinate Y=6552840 X=4833570. Granična linija dalje ide zapadnom granicom puta k.č. 2103 do četveromeđe parcela k.č. 2103, 1634, 1629/2 i 1628 te nastavlja granicom parcela k.č. 1629/2 i 1628 do točke čije su koordinate Y=6552837 X=4833683. Odavde granična linija ide pravolinijski do točke na parceli k.č. 1628 čije su koordinate Y=6552830 X=4833709 i vraća se na polaznu točku u tromeđi parcela k.č. 2103, 1598 i 1595 k.o. Račići i time je zatvorena zona zaštite nekropole “Bjelan kosa“. Površina zone zaštite je 2.873 m2.

Na definiranom prostoru utvrđuju se slijedeće mjere zaštite:
­ dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje(u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i strukovni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
­ dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, pod uvjetom da ne ugrožavaju integritet područja, isključivo uz odobrenje nadležnog ministarstva i strukovno mišljenje nadležne službe zaštite;
­ planirana trasa cjevovoda mini HE ne smije prolaziti kroz zaštićeno područje;
­ nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura, čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;
­ radovi na uređenju spomenika i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije i uz odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
­ dopušteno je vršenje novijih ukopa na prostoru pravoslavnog groblja, na minimalnoj udaljenosti do 2 m od stećaka i starih krstova;
­ nije dopušteno pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju drugu lokaciju;
­ nije dozvoljeno čišćenje spomenika od lišaja i mahovine, niti skidanje patine sa njih;
­ izuzetno od prethodne alineje, dozvoljeno je čišćenje nadgrobnika u slučaju da je ono neophodno za istragu epigrafskih ili dekorativnih elemenata, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Čišćenje mora biti provedeno tako da bude uklonjena samo prljavština ili flora, a da patina na kamenu bude sačuvana. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, kemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen;
­ prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se rabiti u edukativne i kulturne svrhe;
­ područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obvezno osigurati prisustvo arheologa;
­ zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.

­ U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se zaštitni pojas koji obuhvata kompletne površine parcela k.č. 1591/2, 1591/3, 1594/2, 1629/1, 1629/2, 1631, 1632, 1633, 1634, 1635, 1636, 1637, 1638, 1639, 1640, 1641, 1642, 1643, 1644, 1645, 1646, 1647, 1648, 1649, 1650, 1651, 1654, 1655, 1656, 1657, 1658, 1659, 1660, 1661, 1662, 1663, 1664, 1665, 1666/1, 1666/2, 1667, 1669, 1670, 1671, 1672, 1673, 1676, 1677, 1679, 1683, 1684, 1685, 1686, 1687, 1688, 1730, 1731, 1737, 1958, 1959, 1960, 1961, 1962, 1963, 1964, 1965, 1966, 1967, 1968, 1969, 1970, 1972, 1976, 1978, 1980, 1981, 1982, 1983, 1985, 1986, 1987, 1988, 1989/1, 1989/2, 1989/3, 1990/1 i 1990/2 i dijelovi parcela k.č. 1588, 1589, 1590, 1591/1, 1594/1, 1595, 1592, 1593, 1598, 1626, 1627, 1628, 1630, 1674, 1675, 1678, 1680, 1682, 1708, 1709, 1716, 1718, 1719, 1724, 1727, 1729, 1732, 1740, 1741, 1742, 1954/1, 1955, 1956, 1957, 1973, 1974, 1975, 1977, 1979, 1984, 2085, 2087, 2098 i 2103, k.o. Račići, općina Foča–Ustikolina. Obuhvat zone zaštite počinje sa tromeđe parcela k.č. 2104, 1630 i 1621, k.o. Račići te ide pravolinijski do tromeđe parcela k.č. 2103, 1598 i 1610 i ide pravolinijski na tromeđu parcela k.č. 1954/1, 1730 i 1741. Granična linija zone zaštite zatim nastavlja pravolinijski na tromeđu parcela k.č. 1724, 1721 i 1722 te nastavlja pravolinijski na tromeđu parcela k.č. 1682, 1683 i 2085 i ide nizvodno zapadnom stranom rijeke Kolina do mosta na tromeđi parcela k.č. 2103, 2085 i 2031. Linija dalje nastavlja južnom stranom puta k.č. 2103 do Velikog potoka u tromeđi parcela k.č. 2103, 1996/2 i 2104 te nastavlja uzvodno istočnom stranom Velikog potoka gdje se vraća na polaznu točku u tromeđi parcela k.č. 2104, 1630 i 1621 k.o. Račići i time je zatvoren zaštitni pojas. Površina zaštitnog pojasa je 435.138 m2.

­ Na definiranom prostoru utvrđuju se slijedeće mjere zaštite:

- nije dozvoljena eksploatacija kamena, lociranje potencijalnih zagađivača okoline utvrđenih propisima, izgradnja industrijskih objekata i magistralne infrastrukture i svih objekata koji tijekom izgradnje ili eksploatacije mogu ugroziti nacionalni spomenik;
- nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i promjenu krajolika;
- nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje nadležnog ministarstva i strukovno mišljenje nadležne službe zaštite;
- nije dopušteno odlaganje otpada.

Vlada Federacije dužna je posebice osigurati provođenje slijedećih mjera:
- izradu programa rabljenja i upravljanja područjem;
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja nacionalnog spomenika;
- izradu plana za sveobuhvatnu arheološku istragu lokaliteta u Modrom Polju;
- izradu Projekta sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnog spomenika, sa izradom preliminarnog snimka postojećeg stanja, kojim će se utvrditi vrsta i stupanj ugroženosti lokaliteta, te oštećenja na spomenicima.

IV.

Svi pokretni nalazi, koji tijekom arheološke istrage budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
Izuzetno od stavka 1. ove točke, u periodu do ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a u slučaju da najbliži muzej ne ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete, nositelji arheoloških istraga dužni su podnijeti pisani zahtjev Povjerenstvu da odredi instituciju u kojoj će arheološki nalazi biti privremeno pohranjeni.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen tijekom arheoloških istraga neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraga dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvješće Povjerenstvu i instituciji koja je obavila istrage.
Arheolog – voditelj arheoloških istraga mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraga i dok ne završi izvješće, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraga, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvješća o provedenoj istrazi, Povjerenstvo će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Povjerenstvo utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stavka 1. ove točke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe stavka 8. ove točke, ukoliko voditelj istrage utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza izvan države, dokaze o tome prezentirat će Povjerenstvu, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz države pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim tijekom boravka izvan države i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.

V.

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kojemu su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

VI.

Svatko, a posebice nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VII.

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera utvrđenih u toč. II. – VI. ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII.

Sastavnim dijelom ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na internetskoj stranici Povjerenstva (http://www.kons.gov.ba).

IX.

Prema članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

X.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH“.



Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.


Predsjedatelj Povjerenstva

Dubravko Lovrenović


Broj: 05.2-2.3-64/15-6
4. ožujka 2015. godine
Sarajevo



Nema slika za traženi objekat.

ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: