Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih
spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za
mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva
za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 2. do 4. rujna 2013.
godine, donijelo je
O D
L U K U
I.
Grobljanska
cjelina – harem Hadži Reuf-begove ili Nove (Džedid) džamije u Gradačcu
proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik obuhvaća prostor harema
džamije sa starim nišanima.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru
označenom kao k.č. 10/72 (stari premjer), što odgovara k.č. 1413 (novi
premjer), posjedovni list broj 1250, z.k. uložak broj 1765, k.o. Gradačac II,
općina Gradačac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere
zaštite utemeljene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu
nacionalnih spomenika, uspostavljenoga prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma
za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02,
27/02, 6/04 i 51/07).
Hadži Reuf-begova ili Nova (Džedid) džamija ne uživa režim zaštite utvrđen ovom
odlukom, jer nije obnovljena sukladno Zakonu o provedbi odluka Povjerenstva, pa
ne ispunjava Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima („Službeni
glasnik BiH“ br. 33/02 i 15/03).
II.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene,
tehničke, administracijske i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i
prezentaciju nacionalnoga spomenika.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih
spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i
osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa
osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim
spomenikom.
III.
U cilju trajne
zaštite nacionalnoga spomenika na prostoru koji je definiran u točki I.
stavak 3. ove odluke, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
-
dopušteni su
isključivo istraživački, konzervacijsko-restauracijski, radovi na redovitom
održavanju kao i radovi koji će osigurati održivu uporabu spomenika,
uključujući i radove čiji je cilj prezentiranje spomenika, uz dopuštenje
federalnoga ministarstva nadležnoga za prostorno uređenje i uz stručno
nadziranje nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i
Hercegovine;
-
izvorna namjena
zaštićenog prostora ne smije biti promijenjena;
-
izvršiti
dokumentiranje nišana uz izradu geodetske skice;
-
izvršiti
dokumentiranje epigrafske građe harema, identifikaciju postojećih grobova;
-
izvršiti povrat
harema u prvobitno stanje uklanjanjem svih naknadno izvedenih dijelova
(betonskog popločanja, šadrvana) urađenih od neprikladnih materijala, s obzirom
da narušavaju građevinsku cjelovitost nacionalnoga spomenika;
-
nije dopušteno
izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik, odnosno izgradnja
novih objekata u zoni nacionalnoga spomenika, nadogradnja ili proširivanje;
-
nije dopušteno
izmještanje starih nišana.
IV.
Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i
razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kojemu su oprečni odredbama ove odluke.
V.
Svatko, a osobito nadležna tijela Federacije
Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od
poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili
dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VI.
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije,
federalnom ministarstvu nadležnome za prostorno uređenje, nadležnoj službi
zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine i općinskome tijelu
uprave nadležnome za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera
utemeljenih toč. II. – V. ove odluke, te nadležnome općinskom sudu radi upisa u
zemljišne knjige.
VII.
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa
pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u
prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.kons.gov.ba).
VIII.
Prema članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg
okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su
konačne.
IX.
Ova odluka stupa na snagu narednoga dana od
dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u
sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović,
Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj:
06.3-2.3-53/13-27
2.
rujna 2013. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Povjerenstva
Dubravko
Lovrenović
O b r a z l o ž e nj e
I – UVOD
Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o
provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenoga
prema Aneksu 8. Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,
„nacionalni spomenik“ je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih
spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom, sukladno čl. V. i VI. Aneksa 8.
Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, sve dok Povjerenstvo ne
donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko
ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Centar za Islamsku arhitekturu iz Sarajeva
podnio je, dana 10.02.2003. godine Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih
spomenika peticiju/prijedlog za proglašenje Reuf-begove (Džedid) džamije u
Gradačcu, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na temelju prijedloga,
Povjerenstvo je pokrenulo postupak za proglašenje Reuf-begove (Džedid) džamije
u Gradačcu nacionalnim spomenikom, u sukladno članku V. Aneksa 8. Općeg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i odredbama Poslovnika o radu
Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika.
Izjava o značaju dobra
Gradačački haremi i nišani koje sadrže imaju
značajnu izvornu vrijednost i snažnu simboličku vrijednost za Bosnu i
Hercegovinu.
U haremu Hadži Reuf-begove ili Nove (Džedid)
džamije se nalazi dvadesetak nišana iz 19. stoljeća, različitih dimenzija i
oblika. Većina nišana ima tarihe
ispisane sulus ili talik stilom arapskog pisma.
Osim nišana,
različitih oblika i dimenzija, u haremu se nalaze dva kamena sarkofaga, od
kojih jedan kameni sarkofag sa muškim nišanom sa fesom potječe iz 1890. godine
i pripada Ahmed-begu, sinu Reuf-bega Gradaščevića. Reuf-beg je umro 1893.
godine i sahranjen je u ovom haremu.
Hadži Reuf-begova
ili Nova (Džedid) džamija je sagrađena u periodu 1878. -1893. godine na mjestu
gdje je ranije postojala džamija ili mesdžid koji je obnovio Reuf-beg
Gradaščević. Džamija je obnovljena i dograđena 2009. godine.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne
odluke o proglašenju predloženog dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid
u:
-
podatke o trenutačnom
stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonsku snimku i fotografije;
-
uvid u trenutačno
stanje dobra;
-
kopiju katastarskog
plana;
-
izvod iz posjedovnog
lista;
-
povijesnu,
arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu
korištene dokumentacije u okviru ove odluke;
-
peticiju Centra za
islamsku arhitekturu Sarajevo, za proglašenje Reuf-begove džamije u Gradačcu,
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, od 10.02.2003. godine sa prilozima;
-
Glavni projekat –
Rekonstrukcije i dogradnje Reuf-begove džamije koji je izradilo Poduzeće za
izvođenje, projektovanje, nadzor i konzalting ''AG INŽENJERING'', Gradačac,
2002. godine – Investitor – Građevinski odbor Reuf-begove džamije.
Prema odredbi članka V. stavak 2.
Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37.
Poslovnika o radu Povjerenstva, prije donošenja konačne odluke o proglašenju
dobra nacionalnim spomenikom, Povjerenstvo je dužno pružiti mogućnost vlasniku
predloženog nacionalnoga spomenika, podnositelju peticije, institucijama
nadležnima za očuvanje naslijeđa, stručnim i znanstvenim institucijama,
stručnjacima i znanstvenicima, kao i drugim zainteresiranim osobama da iznesu
svoja stajališta.
Sukladno tomu, Povjerenstvo je poduzelo
sljedeće aktivnosti:
-
dopisom broj:
07.2-35-303/03-4 od dana 11.01.2005. godine, 06.3-36.1-19/13-9 od dana
24.01.2005. i 06.3-36.1-19/13-79 od dana 22.05.2013. godine zatražilo dostavu
dokumentacije i stajališta u vezi sa proglašenjem Reuf-begove (Džedid) džamije
u Gradačcu nacionalnim spomenikom, od: Medžlisa islamske zajednice Gradačac,
Općine Gradačac, Centra za islamsku arhitekturu, Sarajevo i Općinskog suda u
Gradačcu;
-
u „Službenom glasniku
BiH“, broj 19/13 od 12.03.2013. godine objavljena je Obavijest o pokretanju
postupka proglašenja predmetnog i drugih dobara nacionalnim spomenicima, sa
pozivom vlasnicima i drugim zainteresiranim fizičkim i pravnim osobama,
tijelima i institucijama da, u roku od 30 dana dostave Povjerenstvu svoja
stajališta u vezi sa proglašenjem dobra nacionalnim spomenikom.
Do donošenja Odluke, Povjerenstvu je
dostavljena sljedeća dokumentacija:
-
dopisom broj:
07-31-206/05 od dana 02.02.2005. godine Općinska služba za geodetske poslove i
katastar nekretnina dostavila je dokumentaciju za navedeni objekat (Izvod iz
PL, kopiju katastarskog plana, identifikaciju novog i starog k.č.);
-
dopisom broj:
08/1-30-235/13 od dana 16.05.2013. godine Općina Gradačac-Služba za geodetske i
imovinsko pravne poslove dostavila je traženu dokumentaciju;
-
dopisom broj:
028-0-Rz-13-000 487 od dana 24.05.2013. godine Općinski sud u Gradačcu –
Zemljišnoknjižni ured dostavio je traženu dokumentaciju (zemljiškoknjižni
izvadak);
-
dopisom broj:
07-40-4-4407-1/13 od dana 19.08.2013. godine Zavod zaštitu spomenika u sastavu
Federalnoga ministarstva kulture i sporta izvijestio je Povjerenstvo da je
dobro bilo evidentirano, ali nije upisano u Registar nepokretnih spomenika
kulture SR BiH.
1. Podaci o dobru
Lokacija
Harem Hadži Reuf-begove džamije se nalazi u
Gradačcu(1). Jedna skupina nišana i dva kamena sarkofaga
nalaze se ispred Hadži Reuf-begove džamije (sjeverozapadni dio parcele), a
druga skupina nišana pored džamije (sjeveroistočni dio parcele).
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru
koji obuhvaća k.č. 10/72 (stari premjer), što odgovara k.č. 1413 (novi
premjer), posjedovni list broj 1250, z.k. uložak broj 1765, k.o. GRADAČAC II,
općina Gradačac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Povijesni
podaci
Gradačac i njegova okolina došli su pod
osmansku vlast 1553. godine, ali se u pisanim historijskim dokumentima
(tuzlanskom Sidžilu-protokolu) spominje tek 1634. godine(2).
Nije poznat točan datum osnivanja gradačačke
kapetanije. Kao vrijeme osnivanja gradačačke kapetanije uzima se 1710. godina(3).
Po osnivanju kapetanije počinje i brža
izgradnja Gradačca. Pored utvrda i kula grade se i drugi objekti i osnivaju se
nove mahale. Zastavnik Božić iz Brodske pogranične pukovnije u izvještaju iz
1785. godine navodi da u Gradačcu ima 111 muslimanskih kuća(4).
Polovinom 19. stoljeća u Gradačcu se nalazilo
350 kuća, četrdesetak dućana, dva hana, dvije medrese, četiri džamije
(Sviračka, Husejnija, Reuf-begova ili Nova (Džedid) i Bukovačka džamija),
nekoliko mekteba i sedam mahala(5).
Veliku zaslugu u izgradnji Gradačca imali su gradačački kapetani Gradaščevići:
Osman-kapetan, Murat-kapetan, a naročito Husein-kapetan Zmaj od Bosne(6).
Prva džamija u Gradačcu podignuta je u
tvrđavi, što se zaključilo na osnovu bilješke iz 1711. godine u kojoj se navodi
da je Sultan Mehmed-hanova džamija u tvrđavi Gradačac dobila gedik timar u
nekom selu u nahiji Soko u gradačačkom kadiluku, a spominje se i tadašnji hatib
Mehmed halifa(7).
Iz
arhivskih dokumenata poznato je da je unutar tvrđave bila Sultan Fatih
Mehmed-hanova džamija. Građena je prije 1711. godine, što odgovara historijskim
činjenicama, iako nosi ime Mehmeda el-Fatiha. Napuštena je 1878. godine, jer su
austrougarska vlast i vojska zatvorile kapije grada. Austrougarska vojska, kojoj
džamija nije bila potrebna, počela je da raznosi prvo drvene, a zatim i kamene
dijelove. Izgleda da je kamen ove džamije služio i za gradnju Reuf-begove (Nove
gradske) džamije, te pravoslavne (1887) i katoličke (1889) crkve u Gradačcu.
Već 1892. kotarske vlasti su srušile džamiju, a 1908. godine hafiz Mustafa ef.
Imamović izjavljuje da «danas na mjestu gdje je džamija postojala ni jednog
kamena, već se samo na glavnom zidu oko grada vide znakovi, da je na tom mjestu
jedna zgrada bila»(8).
Hadži Reuf-begova ili Nova (Džedid) džamija
sagrađena u periodu 1878. -1893. godine na mjestu gdje je ranije postojala
džamija ili mesdžid koju je obnovio Reuf-beg Gradaščević. Reuf-beg je umro
1893. godine, a sahranjen je u haremu džamije koja nosi njegovo ime(9). Na temelju projekta(10) izvršena je obnova i nadogradnja Hadži
Reuf-begove džamije i harema u periodu 2003. - 2013. godine.
Harem
Hadži Reuf-begove džamije
U haremu džamije sahranjeni su i:
-
Gradaščević(11) Ahmed-beg, sin časnog Reuf-bega, 1890.;
-
Hajrudin, sin
Abdulaha Gradaščević, 1943.;
-
kadija Hadžaga, sin
Hafiz-bega Gradaščević, 1890.;
-
supruga hadži
Derviš-bega Izeta-hanuma, kći Emina;
-
Hifzi-beg, sin
Hafiz-beg efendije, 1889.;
-
Jusuf Rešid-beg, 1870.;
-
Fehim-beg, sin
Abdurešida, 1879.;
-
Osman-beg, sin
Abdi-bega Gradaščević, 1878.;
-
Derviš-beg
Gradaščević, sin Reuf-bega, 1912.;
-
Ganibegović(12) Hasan-beg, 1866.
Ukop u harem se više ne obavlja.
2. Opis dobra
Hadži Reuf-begovu džamiju u Gradačcu nalazi
se manji mezaristan sa dvadesetak nišana. Uz petnaestak starijih nišana nalazi
se i nekoliko nišana novijeg datuma. Većina nišana ima tarihe ispisane sulus ili talik stilom arapskog pisma(13).
1. Kameni sarkofag
Na
kamenom sarkofagu promjera 213x72x70 cm nalazi se muški nišan sa fesom promjera
35x9x140 cm na kojem je natpis na turskom jeziku napisan talik stilom arapskog pisma.
اه من الموت طفل ايكن تعليم ايتدي بكا اسناد الجنت تحت اقدام
الامهات جون بويله بيورمش اول فخر كائنات بي دخي اول امري ايداندم اعنياد والدينك رضاسن حضر ايتمش ايكن وفا رحلت
ايجون ايردي فرمان رب عباد بو حال اوزره.....شويله ايتدم بر خطاب امر يزدانه
اطاعتله سنره ترك ايتدم بر صبي الاولاد غراداجاح اشرافنده غراداشجويج عزتلو روف
بكك محدومي احمد بكك روحنه فانحة سنة 1307 رمضان 14
O smrti! Još kao dijete sam naučio od
učitelja Poslanikove riječi „Dženet je pod majčinim stopama“ i tu zapovijed sam
prihvatio na roditeljsko zadovoljstvo sve do smrti....gradačački uglednik
Gradaščević Ahmed-beg, sin časnog Reuf-bega. Fatiha za njegovu dušu. 14 ramazan
1307 (30.04.1890) godine.
Sarkofag
sa dva nišana dekoriran je biljnim ornamentima. Sa bočnih strana, središnji dio
zauzima posuda sa cvijećem koja je okružena biljnom dekoracijom, koja se
ravnomjerno kružno grana lijevo i desno od posude. Ista dekoracija je primjetna
i sa prednjih strana samo u manjem obimu, prikazana je ista posuda sa cvijećem
okružena biljnom dekoracijom. Dekoracija je vidljiva i na nišanima.
2. Kameni sarkofag
Na
kamenom sarkofagu promjera 103x77x53 cm nalazi se muški nišan sa fesom promjera
17x9x106 cm na kojem je nečitak natpis na turskom jeziku napisan talik stilom arapskoga pisma. Iz natpisa
se može pročitati da je ovdje ukopan Hajrudin, sin Abdulaha, Gradaščević koji
je preselio 22.04.1943. godine.
3. Muški nišan sa izvedenim turbanom u gužve, promjera
24x20x160 cm sa teško čitljivim natpisom na turskom jeziku.
ماشاء الله هو الحي الغفور الرحيم قامه قضالي متحران
.....مرحوم الحاج اغا بك زاده غراداشجوبك حاغظ ...... فاتحة سنة
1307
Što Bog hoće! On je Živi Oprostitelj
Milostivi.....kadija Hadžaga, sin Hafiz-bega Gradaščević....Fatiha. Godina 1308
(1890).
4. Ženski nišan u obliku stele
promjera 30x10x155 cm sa djelomice čitkim natpisom na turskom jeziku.
....حاجي محمد ...زاده مرحومه سليمان بكك....زاده حاجي درويش
بكك كريمه سي مرحومه و مغفوره غزت خانم بنت امنة غفر الله لها و لوالديها و لجميع
المومنين عامه الي يوم القيامه روحيجون الفاتحة ذو الحجة الشريف11 سنة 1335
.......supruga hadži Derviš-bega
pomilovana i oproštena Izeta-hanuma, kći Emina, Bog oprostio grijehe njoj,
njenim roditeljima i svim muslimanima do sudnjeg dana. 11 zul hidže 1335
godine.
5. Muški nišan sa turbanom,
potonuo u zemlju, promjera 21x16x80 cm sa natpisom na arapskom jeziku.
هو الحي الباقي المرحوم و المغفور له حفظي
بك بن حافظ بك افندي ....
On je živi i Vječni. Pomilovani i
oprošteni Hifzi-beg, sin Hafiz-beg efendije .....(ostatak
natpisa u zemlji. Mujezinović spominje Hifzi-bega i kaže da je umro 1301-1889
godine).
6. Muški nišan sa turbanom u gužve,
promjera 15x10x72 cm sa natpisom na arapskom jeziku napisan sulus stilom arapskog pisma.
هو الحي الباقي المرحوم و المغفور له يوسف
رشيد بك روح شريفنه فاتحة سنة 1287
On je Živi i Vječni. Pomilovani i
oprošteni Jusuf Rešid-beg. Fatiha. Godina 1287 (1870).
7. Muški nišan sa turbanom u gužve,
promjera 27x22x105 cm sa natpisom na arapskom jeziku napisan talik stilom arapskog pisma. Uvodna
sentenca „ma šaellah“ napisana je u obliku tugre. Nišan je utonuo u zemlju tako
da nije vidljiv cijeli natpis.
ما شاء الله يا واقفا بقبري متفكرا
بامري.... فاتحة الشريف لروح قاري قابودان زاده خير الله افندي.....
Što Bog hoće. Ti koji stojiš na mom
grobu......Časna Fatiha za dušu Karić Hajrulah-efendije....
8. Nišan u obliku stele,
promjera 24x7x70 cm sa natpisom na arapskom jeziku. Zbog potonuća nišana nije
čitljivo ni ime, ni godina.
9. Muški nišan sa oblim turbanom,
promjera 19x18x95 cm sa natpisom na arapskom jeziku.
هو الخلاق الباقي المرحوم و مغفور له فهيم
بك بن عبد رشيد زاده الفاتحة سنة 1296
On je Vječni Tvorac. Pomilovani i
oprošteni Fehim-beg, sin Abdurešida. Fatiha. Godina 1296 (1879).
10. Muški nišan sa fesom,
promjera 25x21x34 cm sa natpisom na arapskom jeziku napisan talik stilom arapskog pisma sa tugrom u
vrhu nišana.
ما شاء الله تعالي يا واقفا بقبرو مافكرا بامري ارجوك ان لا
تياني الفاتحة الشريفة مرحوم عثمان بك بن عبدي بك غراداشجويك فاتحة الشريفة سنة
1295
Što Bog Svevišnji hoće. Ti koji stojiš
na mom grobu razmisli o mom stanju i nemoj zaboraviti proučiti Fatihu.
Pomilovani Osman-beg, sin Abdi-bega Gradaščević. Fatiha. Godina 1295
(1878).
11. Nišan sa fesom,
promjera 23x14x110 cm sa natpisom na arapskom jeziku napisanim talik stilom arapskog pisma. Nišan je
prelomljen, pa naknadno lijepljen tako da mu je tekst tariha nepotpun. Po onome
što je ostalo od tariha vidljivo je da se radi o nišanu Abdureuf-bega, sina
Ahmed-bega Gradaščevića koji je umro 25.06.1893. godine, a čiji tarih spominje
Mujezinović(14).
12. Muški nišan sa fesom,
promjera 19x14x85 cm sa natpisom napisanim arebicom.
Ovdje počiva Derviš-beg Gradaščević, sin
Reuf-bega. Na ahiret preselio 1920.
13. Muški nišan sa turbanom,
potonuo u zemlju promjera 20x13x64 cm na čijoj je bočnoj strani isklesana
sablja. Natpis zbog potonuća nišana nije čitljiv.
14. Nišan sa fesom
promjera 14x10x55 cm sa natpisom na arapskom jeziku.
المرحوم غانيبويك حسن بك روحنه الفاتحة
سنة 1282 شوال 21
Pomilovani Ganibegović Hasan-beg. Fatiha
za njegovu dušu. 21 ševal 1282. godine (10.03.1866).
3. Dosadašnja zakonska
zaštita
Dobro je bilo evidentirano pod nazivom Begova
(Džedid) džamija s grobljem, Gradačac, ali nije upisano u Registar nepokretnih
spomenika kulture SR BiH(15).
4. Istraživački i
konzervacijsko-restauracijski radovi
Nema podataka o konzervacijsko-retauracijskim
radovima.
5. Sadašnje stanje dobra
Harem Hadži Reuf-begove džamije se redovito
održava, ali ne postoji briga za stare nišane. Isti su u većini slučajeva
utonuli ili je u njihovoj neposrednoj blizini izvršeno novo ukapanje. Nekoliko
nišana i kameni sarkofag dotiče betonska staza.
Harem nije ograđen.
6. Specifični rizici
Odlaskom na lokalitet, dana 11.04.2013. godine utvrđeno je
sljedeće:
-
neadekvatna
konzervacija nišana,
-
nepovratno
uništavanje cjeline ili njezinih dijelova željom vlasnika za osiguravanjem
ekonomske dobiti (Glavnim projektom predviđena je izgradnja poslovnog prostora
u sklopu harema).
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara
nacionalnim spomenicima („Službeni glasnik BiH“, br. 33/02 i 15/03),
Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim
kriterijima:
A. Vremensko
određenje
i. (dobra nastala od prapovijesti do
1960. godine)
B. Povijesna
vrijednost
i. (veza građevine, cjeline ili područja
sa povijesnom ličnošću ili značajnim događajem u povijesti)
C. Umjetnička
i estetska vrijednost
i. kvaliteta obrade
ii. kvaliteta materijala
iii. razmjera
v. vrijednost pojedinosti
D. Čitljivost
(dokumentarna,
znanstvena, obrazovna vrijednost)
iv. svjedočanstvo o određenom tipu, stilu
ili regionalnom maniru
v. svjedočanstvo o tipičnom načinu života
u određenom razdoblju
E. Simbolička
vrijednost
i. ontološka vrijednost
ii. tradicijska vrijednost
v. značaj za identitet skupine ljudi
G. Izvornost
i. oblik i dizajn
ii. materijal i sadržina
iv. tradicija i tehnike
H. Jedinstvenost
i reprezentativnost
i. jedinstven ili rijedak primjerak
određenog tipa ili stila
U prilogu ove odluke je sljedeća
dokumentacija:
-
kopija katastarskog
plana,
-
posjedovni list,
-
Glavni projekat –
Rekonstrukcije i dogradnje Reuf-begove džamije kojeg je izradilo Poduzeće za
izvođenje, projektovanje, nadzor i konzalting ''AG INŽENJERING'', Gradačac,
2002. godine – Investitor- Građevinski odbor Reuf-begove džamije
-
fotodokumentacija
(fotografije postojećega stanja Harema Hadži Reuf-begove džamije u Gradačcu,
travanj 2013. godine);
Korištena
literatura
Tijekom vođenja postupka proglašenja
nacionalnim spomenikom grobljanske cjeline – Harem Hadži Reuf-begove ili Nove
(Džedid) džamije u Gradačcu, korištena je sljedeća literatura:
1980.
Kreševljaković, Hamdija. Kapetanije u Bosni i Hercegovini, 2.
Izdanje. Sarajevo: Svjetlost, 1980.
1988. Mujezinović,
Mehmed. Islamska epigrafika Bosne i
Hercegovine, knjiga II. Sarajevo: 1988.
1994.
Šehić, Sadik. Zmaj od Bosne, Husein-kapetan Gradaščević između legende i povijesti.
Bosanska riječ: 1994.
2000.
Kamberović, Husnija. “Sudbina džamije u
gradačačkoj tvrđavi i pokušaj njene obnove 1891.-1909. godine”, Prilozi
za orijentalnu filologiju br. 49/1999. Sarajevo: Orijentalni institut u
Sarajevu, 2000.
2003.
Kamberović, Husnija. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i
Hercegovini, 1878.-1918. Zagreb: 2003.
2003.
Sarajlić, Esad. Gradačac od 1945. do 1991. godine, 2. Izdanje. Gradačac: ''Alija
Isaković'', 2003.
2008.
Sarajlić, Esad. Gradačac sa okolinom-u prošlosti. Gradačac: 2008.
(1) Gradačac - grad i
središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
(2) Sarajlić, Esad, Gradačac sa okolinom-u prošlosti,
Gradačac: 2008., 172.
(3) Sarajlić, Esad, Gradačac sa okolinom-u prošlosti,
Gradačac: 2008., 98.
(4) Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine,
knjiga II, Sarajevo: 1988., 169.
(5) Svirac, Čaršija, Kal’a,
Bukva, Bagdale, Ciganluk i Srpska varoš. Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine,
knjiga II, Sarajevo, 1988., 169.
(6) Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine,
knjiga II, Sarajevo: 1988., 169.
(7) Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine,
knjiga II, Sarajevo: 1988., 169.
(8) Kamberović, Husnija, “Sudbina džamije u
gradačačkoj tvrđavi i pokušaj njene obnove 1891.-1909. godine”, Prilozi
za orijentalnu filologiju br. 49/1999, Sarajevo: Orijentalni institut u
Sarajevu, 2000., 253-264.
(9) Sarajlić, Esad, Gradačac sa okolinom-u prošlosti, Gradačac: 2008., 16 -170.
(10) Glavni projekat – Rekonstrukcije i
dogradnje Reuf-begove džamije koji je izradilo Poduzeće za izvođenje,
projektovanje, nadzor i konzalting ''AG INŽENJERING'', Gradačac, 2002. godine –
Investitor- Građevinski odbor Reuf-begove džamije.
(11) Gradaščevići su begovska porodica koja
je tokom čitavog 19. stoljeća spadala u gornji sloj bosanske begovske zemljoposjedničke
elite. Kamberović, Husnija, Begovski
zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini, 1878.-1918. Zagreb, 2003., 180.
(12) Ganibegovići su porodica iz Gradačca, a
potječu iz Dervente. Kamberović, Husnija, Begovski
zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini, 1878.-1918. Zagreb, 2003., 180.
(13)
Obilazak lokaliteta i identifikaciju izvršio Hazim Numanagić.
(14) Natpis
na nišanu Abdureufa bega (Reuf-beg)- Nad grobom su jednostavni nišani s
fesom. Na uzglavnom nišani je sljedeći natpis: ''Posjetioče moga groba, stani i
razmisli, ja sam juče bio što si ti danas, a ti će sutra biti što i ja danas,
pa crpite poruku pameti, budite bogobojazni tražeći oprosta. Umrli, potreban
oprosta od Stvoritelja koji prašta Abdureuf beg, sin Ahmed bega Gradaščevića.
Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1310. / 8. zilhidže. (25. VI 1893)
Mujezinović,
Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i
Hercegovine, knjiga II, Sarajevo, 1988., 183.
(15) Dopis broj: 07-40-4-4407-1/13 od dana
19.08.2013. godine Zavod zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva
kulture i sporta.
|